Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Grasselli: Bez kompromisa nije moguć ulazak u EU


Andrej Grasselli
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), BiH je potpisala prije dvije godine (16.06.2008. za vrijeme predsjedavanja Slovenije Evropskom unijom, što ova zemlja vidi kao poseban simbol).

Ambasador Slovenije u BiH Andrej Grasselli, ističe kako je budućnost BiH u EU, te da u okiru mogućnosti zastupaju stavove BiH u organizacijama i asocijacijama u kojima je ova zemlja član.

RSE: Gospodine Grasselli, svjedoci smo da BiH sporo napreduje ka Evropskoj uniji. Slovenija je ovaj put uspješno prošla još davno. Koje su prednosti EU po građane, a koje su po samu političku scenu u BiH?

Što se tiče BiH, ja mislim da zemlja napreduje, ali sigurno, pored izražene političke spremnosti, mnogo toga trebalo bi da se pokaže na konkretnom nivou, u konkretnom ispunjavanju uslova za približavanje Evropskoj uniji.
Grasselli:
Kad je zemlja jedanput u EU, to znači da je dio najrazvijenijeg svijeta. Sama ta činjenica donosi puno prednosti. To onda znači višu kvalitetu života na svim područjima. Što se tiče BiH, ja mislim da zemlja napreduje, ali sigurno, pored izražene političke spremnosti, mnogo toga trebalo bi da se pokaže na konkretnom nivou, u konkretnom ispunjavanju uslova za približavanje Evropskoj uniji.

RSE: Šta je, prema vašem mišljenju, najneophodnije u ovom trenutku napraviti kako bi se zaista pokazalo da BiH iskreno želi to što Evropa od nje traži?

Grasselli: Bitno je da se pokaže spremnost na kompromis jer to je ono što Evropa najviše cijeni. Bez toga se ne može napraviti sljedeći korak, a sljedeći korak je da se počne sa harmonizacijom sa evropskim zakonodavstvom na svim područjima. Bez kompromisa i spremnosti na kompromis, to nije moguće.

RSE: Na političkoj sceni u BiH vlada, čini se, ubjeđenje da EU Bosni i Hercegovini nešto duguje vezano za ono što se događalo u ratu i da bi trebalo da nas prime u članstvo bez ispunjavanja određenih uslova. Međutim, to nije način na koji funkcioniše EU. Puno rada stoji i pred prijem i nakon samog prijema. Možete li, na osnovu iskustva Slovenije, kazati koliko je zapravo ozbiljan taj rad koji nas čeka i nakon što bismo eventualno bili primljeni u EU?

Grasselli: To je vrlo ozbiljan rad. Treba uraditi obiman posao na usklađivanju propisa, a onda i na realizaciji ovih propisa u svakodnevnom životu. U procesu ovog usklađivanja najbitnije je da EU ima sagovornika sa kojim može da razgovara. U slučaju procesa pregovaranja i razgovora, to ne može biti više osoba. Kako se to radi u zemlji i kako se stvari koordiniraju u zemlji, to je unutrašnja stvar zemlje, ali bitno je da se dođe do tog rezultata, da postoji partner sa kojim EU može kredibilno da razgovara.

RSE: Mislite li da u BiH, u ovom trenutku i trenutnoj političkoj organizaciji, te organizaciji same države, postoji takav sistem koji može pregovarati sa EU na vrlo ozbiljan način?
Jedno je vizna liberalizacija – tu je BiH, poslije kašnjenja u jednom periodu, pokazala u kratkom vremenu da može ozbiljno da radi i da pokaže rezultate. Drugo, dobivanje MAP-a – mislim da je tu došlo do nekog značajnog preokreta koji naznačava neke buduće procese.

Grasselli: Dosta toga je bilo urađeno, postoji Agencija za evropske integracije, i kad se radi dalje u tom smjeru, ja mislim da može. Što se tiče dugovanja Evrope prema BiH, mislim da sad stvari idu u nekom pozitivnom pravcu. Prvo, općenito postoji jedan pozitivan razvoj u regiji, a drugo, napravljen je iskorak naprijed u dvije vrlo značajne stvari za daljnje približavanje. Jedno je vizna liberalizacija – tu je BiH, poslije kašnjenja u jednom periodu, pokazala u kratkom vremenu da može ozbiljno da radi i da pokaže rezultate. Drugo, dobivanje MAP-a – mislim da je tu došlo do nekog značajnog preokreta koji naznačava neke buduće procese.

RSE: Koliko je važno uključivanje institucija civilnog društva i civilnog sektora u ono što je put BiH ka EU, a na osnovu iskustva vaše zemlje?

Grasselli: To je važno, ali to se ne može nametnuti odozgo, već treba da dođe iznutra, iz društva. I to je jedan proces koji treba vremena.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Bh. dijaspora nezadovoljna odnosom vlasti prema njima

Gallach: Sarajevska konferencija prilika da se pogleda u pravcu budućnosti


*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

XS
SM
MD
LG