Dostupni linkovi

EU i BiH su danas u Luksemburgu potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni trgovinski sporazum, čime je "učinjen važan korak na putu BiH ka EU", navodi se u zaključcima šefova država i vlada EU koji su stavili potpis na sporazume.

Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji ocjenjuje velikim uspjehom i dostignućem, ali pravi posao tek slijedi jer zemlja mora početi s ispunjavanjem preuzetih obaveza. To je, prije svega, ekonomski sporazum i odnosiće se uglavnom na ekonomska pitanja. Već za petnaestak dana, tačnije od 1. jula, BiH mora početi sa prilagođavanjem carinskih tarifa na robe iz EU, što će značiti njihovo smanjivanje. Dalje, potpisani ugovor predviđa da se u pravni sistem BiH ugradi oko 1.200 uredbi i direktiva EU, pojašnjava predsjedavajući Parlamentarne komisije za evropske integracije Halid Genjac:

„Ovih 1.200 uredbi i direktiva EU uglavnom se odnose na pitanja ekonomije, privrede, tržišta, slobodnog kretanja kapitala, registracije preduzeća, pružanja usluga međusobno između BiH i članica EU, registracije pravnih lica, zapošljavanja na tržištu rada u EU i BiH itd.“

Niže carinske tarife smanjiće troškove uvoza, što bi se trebalo omogućiti i niže cijene uvezenih roba i usluga, ali i onih koji se proizvode u BiH po osnovu repromaterijala. Istovremeno, domaća privreda biće otvorena žestokoj konkurenciji, pojašnjava jedan od najuglednijih bh. ekonomskih stručnjaka, profesor Mirko Puljić:

„To bi trebalo da se efektuira i u nižim cijenama uvezenih roba i usluga, posebno onih roba i usluga koje se u zemlji proizvode po osnovu uvoznih repromaterijala. I to je u principu za proizvodnju, odnosno troškove proizvodnje u zemlji, pa i za cijene finalnih proizvoda i usluga izuzetno dobro, dakle potrošači u BiH bi trebali imati koristi. Ali, druga strana medalje - naša zemlja, dakle BiH, odnosno njeni poslovni subjekti se tako više otvaraju konkurenciji iz razvijenih zemalja, redom sve razvijenijih od BiH, tako da će to imati uticaja u početku, sasvim je izvjesno, negativnog na poslovanje naših organizacija.“

Iako se u periodu stabilizacije uslovi koje je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma sa EU uglavnom odnose na trgovinsko-ekonomska pitanja, ne smiju biti zanemareni prioriteti za dalje napredovanje koji zalaze u polje politike, podsjeća Genjac:

„Zakonodavstvo za potpunu reformu policije, saradnja sa Haškim tribunalom, reforma sistema javnog emitiranja, provođenje strategije javne uprave itd., pa sve do jačanja institucija uključujući i promjenu ustava u smislu u kome je potrebno da se osigura potpuno poštivanje ljudskih prava i sloboda i poštivanje prava manjina.“

Istovremeno, jedan od političkih lidera iz RS-a i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda državnog parlamenta Mladen Ivanić ističe da promjena Ustava BiH nikada nije bila jedan od uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, te da je nerealno očekivati da razgovori na ovu temu uskoro počnu:

„Sam Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nema nikakve veze sa promjenama Ustava. Ja ni ne očekujem da će to imati nekakve neposredne veze. Naravno da bi EU voljela da mi prilagodimo svoj ustav, ali to nije uslov u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i nigdje nije ni spomenut. Ja inače mislim da ovaj sporazum naglasak sa čistih političkih tema baca ka ovim konkretnim, praktičnim, ekonomskim, a da li ćemo mi biti u stanju baš da na to sve odgovorimo, vidjećemo. To je, prije svega, obaveza Savjeta ministara i drugih institucija.“

Ipak, bez reforme ustava nije moguće provoditi druge potrebne reforme, ističe poslanik Hrvatske demokratske zajednice u Parlamentu BiH Velimir Jukić i dodaje kako njegova stranka neće odustati od zahtjeva da BiH bude država tri federalne jedinice:

„Jednostavno, bez ustavne reforme vrlo je teško učiniti značajniji napredak i u provođenju drugih reformi, naročito u dinamici provođenja reformi, jer koju god reformu započnemo, skoro uvijek se susretnemo sa situacijom da nam ustav ograničava određene stvari, prije svega brzinu pa i kvalitetu provedbe reformi. Ja smatram dvije federalne jedinice da su premalo, ja sam za najmanje tri ili više federalnih jedinica.“

Iako stižu čestitke i pohvale iz zemlje i susjedstva i ocjenjuje se kako je ovo istorijski dan za BiH, politički analitičari u zemlji u prvim reakcijama ističu da BiH nije pripremljena i da nema stručnih kapaciteta da uđe u proces pridruživanja EU. Bilo kako bilo, eksperti procjenjuju da će period stabilizacije, odnosno prilagođavanja BiH standardima EU potrajati relativno duže vrijeme jer se na članstvo ne može računati prije 2015. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG