Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Manje nuklearnog naoružanja u svijetu


Projektil 9M729,Rusija

Količina nuklearnog naoružanja s kojima raspolažu svjetske sile je opao u protekloj godini, ali nastavak takvog trenda prilično je neizvjestan zbog "političkih i vojnih razlika" između Moskve i Washingtona, ocjenjuju eksperti Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI), u danas objavljenom izvještaju.

Početkom ove godine Rusija, Sjedinjene Države i sedam drugih zemalja su posjedovale 13.865 komada nuklearnog oružja što je "izraziti pad" u odnosu na prošlu godinu kada je taj broj premašivao 14 i po tisuća.

Smanjenje je uglavnom posljedica odluke Rusije i SAD-a da jednostrano smanje broj nuklearnog oružja ali kroz provedbu takozvanog novog START ugovora.

Međutim, novi START ističe 2021., osim ukoliko se obje strane ne dogovore da ga produže.

"Trenutno nema razgovora o proširenju Novog START-a ili pregovara o nastavku primjene postojećeg ugovora", kazao je Shannon Kile, direktor SIPRI-jevog programa nuklearnog razoružanja, kontrole naoružanja i neširenja nuklearnog oružja.

"Izgledi za kontinuirano pregovaranje o smanjenju ruskih i američkih nuklearnih snaga sve su manje vjerojatni s obzirom na političke i vojne razlike između dviju zemalja", dodao je.

Andrea Thompson, državna podtajnica SAD-a za kontrolu naoružanja, rekla je Senatu još u maju da "administracija nije donijela nikakvu odluku o mogućem proširenju novog START-a".

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je 6. juna na sastanku s čelnicima međunarodnih novinskih agencija u St. Petersburgu kako Washington nije želio započeti razgovore o produljenju sporazuma.

"Ne moramo ga produljivati. Naši sustavi mogu jamčiti sigurnost Rusije već duže vrijeme", kazao je Putin. "Ako nitko ne osjeća potrebu za proširenje novog sporazuma START, onda dobro, ni mi nećemo to uraditi".

Sporazum, potpisan u Pragu 2010. godine, predviđao je ograničavanje broja strateških nuklearnih bojevih glava raspoređenih od strane bilo koje zemlje na 1.550, što je gotovo dvije trećine manje od granice od 6.000 bojevih glava iz prvobitnog ugovora START I, koji je stupio na snagu 1994., a istekao 2009. godine.

Moskva i Washington također se ne slažu oko bilateralnog Ugovora nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987., kojim je eliminiran cijeli niz raketa.

Sjedinjene Države su u februaru suspendirale svoje sudjelovanje u tom sporazumu. Washington i njegovi saveznici optužili su Moskvu za postavljanje raketnog sustava koji krši dogovor.

Rusija niječe te optužbe i tvrdi da Sjedinjene Države krše ugovor, što pak odbacuje Washington.

SIPRI u svom izvještaju upozorava da Rusija i Sjedinjene Države nastavljaju s "opsežnim i skupim" naporima da zamijene i moderniziraju svoje nuklearne bojeve glave, raketne i avionske sustave, kao i postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja.

Godine 2018. Sjedinjene Države izradile su planove za razvoj novog nuklearnog oružja i modificiranje drugih sustava kako bi ojačale svoje snage i vojnu misiju.

Zajedno sa Sjedinjenim Državama i Rusijom, SIPRI je naveo Britaniju, Francusku, Kinu, Indiju, Pakistan, Izrael i Sjevernu Koreju kao države koje posjeduju nuklearno oružje.

"Kina, Indija i Pakistan povećavaju veličinu svojih nuklearnih arsenala. Indija i Pakistan proširuju svoje kapacitete za fisiju i mogle bi "značajno povećati svoj nuklearni arsenal u sljedećih deset do 15 godina".

Procjenjuje se da Indija ima oko 130 do 140 nuklearnih bojevih glava, a Pakistan između 150 i 160, što je blago povećanje od 2018.

U izvještaju se dodaje kako Sjeverna Koreja i dalje kao prioritet smatra svoj vojni nuklearni program " i smatra ga osnovom svoje strategije nacionalne sigurnosti“.

Američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un dvaput su se sastali kako bi se postigli dogovor oko nuklearnog programa Pjongjanga, ali ishod tih susreta nije donio bitne pomake.

Prema istraživanjima SIPRI-a od 13.865 komada nuklearnog oružja s kojima raspolaže devet zemalja, 3.750 ima operativnu snagu, a oko 2.000 ih je zadržano u stanju visoke operativne pripravnosti.

Ipak, dostupnost pouzdanih informacija o stanju nuklearnih arsenala i sposobnosti nuklearnih država "znatno varira" kažu u SIPRI-ju.

"SAD i Velika Britanija objavile su važne informacije o svojim zalihama i nuklearnim sposobnostima. Francuska je također objavila neke informacije. Rusija "ne stavlja na raspolaganje javnosti detaljnu analizu svojih snaga koje se ubrajaju u novi START, iako te informacija dijeli s SAD-om" stoji u ovogodišnjem izvještaju ove organizacije.

Za Britaniju se procjenjuje da posjeduje 200 nuklearnih bojnih glava, Francuska 300, a Kina 290.

Izraelske zalihe mogle bi iznositi 80 do 90 bojevih glava, a sjevernokorejske 20 do 30, no podaci o tome vrlo su upitni, napominje SIPRI.

Sjeverna Koreja je 2018., iako je objavila moratorij na testiranje nuklearnog oružja i balističkih raketa srednjeg i dugog dometa, nastavlja razvijati program nuklearnog oružja kao prioritet, navodi se u godišnjem izvješću SIPRI-ja.

Moratorij je "dobar znak, barem za sada", no u SIPRI-ju upozoravaju da nije jasno koliko će dugo trajati, te se dodaje da je od izuzetnog značaja da SAD i Sjeverna Koreja nastave pregovore.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG