Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Novac za LNG, ekolozi protiv


Rezervoari prirodnog gasa, poluotok Jamal, sjeverno od Sibira (ilustracija)

Hrvatska je sve privlačnija kao tržište za energente i ulaz prema drugim državama srednje i jugoistočne Europe. Europska komisija dala je nepovratnih 100 milijuna eura za izgradnju terminala za ukapljeni plin na sjevernom Jadranu, koji bi ušao u funkciju za 2 godine, a Rusija je zainteresirana za niz projekata, od kojih je najrealniji otkup dionica hrvatske naftne kompanije INA od Mađara.

Preko 100 milijuna eura bespovratnih sredstava dala je Europska komisija za izgradnju plovećeg terminala za ukapljeni plin u Omišlju na Krku, na sjevernom dijelu hrvatske obale Jadrana. To je početak završne faze projekta o kojem se govori preko 30 godina, i koji bi omogućio da Hrvatska, koja tek 50 posto svojih energetskih potreba zadovoljava iz vlastitih izvora, uvozi fosilna goriva iz dva izvora, a ne više – kao do sada - samo iz Rusije, ali različitim dobavnim pravcima.

„Dodijeljenih 101,4 milijuna eura je do sada najveći nepovratni iznos dodijeljen za izgradnju nekog energetskog projekta“, kaže direktor LNG Hrvatska Goran Frančić.

„Paralelno sa tehničkom aktivnošću idemo i na komercijalnu – to je zakup kapaciteta kojim prodajemo našu uslugu regasifikacije na terminalu, to je nabava broda i izgradnja pristana i plinovoda kojim se terminal veže na transportni sustav, sve do zatvaranja financijske konstrukcije i donošenja konačne investicijske odluke“, dodaje.

LNG ili ukapljeni plin je metoda po kojoj se plin nakon vađenja pod pritiskom pretvara u tekućinu, tankerom se odvozi do luke najbliže korisniku, tamo se iz tekućine iznova pretvara u plin i plinovodom doprema do potrošača.

Međutim, dok je ranije postojala potpora ekologa i lokalne zajednice izgradnji zemaljskog terminala u Omišlju, sada se oni protive postavljanju plovećeg terminala.

„Skupština Primorsko-goranske županije donijela je jednoglasan zaključak da je protiv ovakvog projekta, isti je zaključak donijelo i Općinsko vijeće općine Omišalj, a udruga 'Eko-Kvarner' napravila je kontra-studiju protiv ovakvog projekta, jer je ovaj projekt smrt za Kvarner. On je ekološki, energetski i ekonomski – katastrofa!“, kaže za Radio Slobodna Europa Vjeran Piršić iz udruge „Eko – Kvarner“.

Ovaj projekt je smrt za Kvarner: Vjeran Piršić
Ovaj projekt je smrt za Kvarner: Vjeran Piršić

Planiranih najmanje dvije milijarde prostornih metara plina godišnje pretpostavlja da će i druge države srednje i jugoistočne Europe kupovati ukapljeni plin iz Omišlja. Kritičari tvrde da je cijela priča samo američki plan da se napravi „hub“za prodaju njihovog ukapljenog plina. U tvrtci LNG Hrvatska odgovaraju da će se plin nabavljati tamo gdje bude jeftiniji, i da će kupovati krajnji kupac, a ne sam terminal, koji ovdje samo radi uslugu. O tome koje se sve opcije otvaraju, pojašnjava za RSE Gordan Akrap iz Instituta za izučavanje hibridnih sukoba:

„Imate isto tako ukapljeni plin iz Katara. Sa druge strane, postoji i proces koji su počeli Izraelci prije nekoliko godina sa svojim plinskim poljima Leviathan i Tamar u Sredozemlju i povezivanjem sa Ciprom i Grčkom izgradnjom plinovoda koji bi trebao voditi i prema srednjoj Europi… Prema tome, Republika Hrvatska ima razne mogućnosti. sada je jedino pitanje definiranja strategija – što, gdje i kako. U svakom slučaju, ovisnost o samo jednom dobavljaču, bez obzira na različitost dobavnih pravaca, ne pridonosi sigurnoj i neometanoj dobavi energenata.“

Rusija je zainteresirana da ne izgubi svoj dio tržišta u Hrvatskoj i da ga eventualno proširi. Gazprom ima desetogodišnji ugovor sa hrvatskom tvrtkom PPD za izvoz u Hrvatsku milijardu kubika plina godišnje, a nude i projekte plinifikacije i izgradnje termoelektrana. Hrvatska strana ne reagira na te ponude, međutim, čini se da se neće protiviti Rosnjeftovom interesu za kupnju 49,08 posto dionica INE, koje sada drži mađarski MOL.

Iako je hrvatski premijer Andrej Plenković najavio da će te dionice otkupiti hrvatska država, europarlamentarac Ivan Jakovčić za jednu privatnu televiziju kaže da ne vidi razlog zašto bi se država zbog toga dodatno zaduživala.

„Rusi će kupiti INU, to je najvjerojatniji scenarij. Ako bude drugačije – odlično, međutim ja ne znam otkuda će hrvatska država namaknuti sredstva da bi ponovno kupila dionice INE“, rekao je.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG