Dostupni linkovi

Nisu svi Bošnjaci Srebrenice za bojkot izbora na koji ih pozivaju


Građani Srebrenice prilikom glasanja na izborima 15. novembra 2020.
Građani Srebrenice prilikom glasanja na izborima 15. novembra 2020.

Poziv građanima bošnjačke nacionalnosti da bojkotuju izbore u Srebrenici, čije je ponavljanje zakazano za nedjelju, 21. februar, dovodi birače u neočekivane dileme.

Vidi se to i po odgovorima nekih od njih koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) zabilježio u ovom gradu na istoku BiH, prije svega poznatom po dubokim nacionalnim podjelama koje korijene vuku iz rata i tu počinjenog genocida 1995. godine.

“Jedna grupa bošnjačkih predstavnika oduzima građanima Srebrenice demokratsko pravo da biraju svoje predstavnike. Ja ću da izađem na zakazane izbore 21. februara i glasaću za one za koje ja odlučim’’, kaže za RSE Srebreničanin Sakib, koji ne bi iznosio svoje prezime.

I Srebreničanin Husein kaže da bojkot izbora nije dobra odluka, "pogotovo za Bošnjake".

"Svakako smo pali ispod onog cenzusa natpolovične većine, a nekad smo bili dvotrećinska većina u vladajućoj strukturi Srebrenice. Ne znam koja je svrha sad od bojkota kada je Centralna izborna komisija prihvatila sve njihove prigovore na malverzacije koje su bile na prošlim izborima 15. novembra", podsjeća Husein.

Njegov sugrađanin, Mustafa, dodaje: ‘’Sve to ide preko leđa ljudi koji žive u Srebrenici’’.

Od Bošnjaka Srebrenice bojkot će tražiti Inicijativa „Moja adresa Srebrenica“, potvrdio je za RSE član Alija Tabaković, kandidat za načelnika Opštine Srebrenica ispred te inicijative koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA).

Sve se dešava nakon što su iz ove inicijative, koju još čine Savez za bolju budućnost, Pokret demokratske akcije i Demokratska fronta, najavili da će oni bojkotovati nedjeljne izbore.

Ponovljeni izbori u Srebrenici

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini su održani 15. novembra, pa tako i izbori za srebreničke opštinske vlasti i gradonačelnika.

Centralna izborna komisija (CIK) utvrdila je, međutim, mnogobrojne nepravilnosti u vezi glasanja. Ustanovljeno je omogućavanje glasanja bez važećih dokumenata države Bosne i Hercegovine. Također, grafolozi su utvrdili mnogobrojne nepravilnosti kada su u pitanju potpisi glasača, odnosno krivotvorenje. Utvrđeno je i glasanje nevažećim identifikacionim dokumentima ili dokumentima izdatim mimo zakonskog roka.

Zbog utvrđenih nepravilnosti CIK BiH donio je odluku da se izbori ponove 21. februara.

Inicijativa „Moja adresa Srebrenica“ se, međutim, nekoliko dana uoči izbora (15. februara) odlučila na bojkot. Razlog je, kako su naveli, što Centralna izborna komisija BiH „nije omogućila da se ponovi glasanje putem pošte“.

„Na ovaj način ćemo iskazati naš vid demokratske borbe, jer smo nezadovoljni odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine koja nije poništila glasove dijaspore i omogućila da ponovo glasaju“, rekao je za RSE Tabaković.

CIK BiH nastavlja pripreme izbornog procesa

Predsjednik CIK-a Željko Bakalar ocijenio je da je bojkot izbora „političko pitanje“ i da CIK nastavlja pripremati sve za izborni proces.

‘’Svi ovjereni politički subjekti, koji su učestvovali na izborima 15. novembra, će biti na glasačkim listićima i na ponovljenim izborima. Izbori će, kako je i predviđeno, biti održani na 26 redovnih i dva biračka mjesta za glasanje u odsustvu’’, kazao je Bakalar.

Bojkot izbora je slobodna volja političkih subjekata, objašnjava Vehid Šehić, pravni ekspert i bivši član CIK-a. No, Šehić smatra da se bojkotom ništa ne postiže.

‘’Izbori u Srebrenici će se održati u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Ja ne znam koji su motivi bojkota, ali moram reći da žalbe i prigovori koje su uputile stranke, konkretno SDA, nakon odluke o poništavanju izbora u Srebrenici za 26 biračkih mjesta, je Centralna izborna komisija odbacila. Potom su se žalili Sudu Bosne i Hercegovine i Sud je potvrdio odluke Centralne izborne komisije i tu se sve završava’’, podsjeća Šehić i napominje da nikad na ponovljenim izborima ne glasaju glasači putem pošte, jer su jednom već glasali.

Šehić dodaje i da je bojkot izbora u domenu slobodne volje i ne podliježe sankcijama.

"Imamo primjer u našem okruženju, u Srbiji konkretno, gdje je bez obzira na bojkot pojedinih političkih subjekata, nakon izbora formirana izvršna i zakonodavna vlast’’, navodi Šehić.

Mladen Grujičić, načelnik Srebrenice (lijevo) i Radovan Višković premijer RS (desno)
Mladen Grujičić, načelnik Srebrenice (lijevo) i Radovan Višković premijer RS (desno)

Grujičić: Bojkot je politička igra

Još uvijek aktuelni načelnik Opštine Srebrenica i kandidat za načelnika na ponovljenim izborima Mladen Grujičić smatra da je najava bojkota „politička igra Inicijative 'Moja adresa Srebrenica'“.

“Ovaj potez trojke koja je potpisala svoj politički kraj je pranje od neuspjeha, da opravdaju sredstva koja su trebali uložiti u izbore, a nisu uložili. Baš bih volio da vidim da li će se Ćamil odreći tog mandata u Skupštini i prepustiti narednom na listi. Tri mjeseca mi na privremenom finansiranju funkcionišemo”, kazao je Grujičić u utorak (16. februara).

U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da, ukoliko se bojkot i obistini, jedini problem može biti popuna biračkih odbora, jer ako stranke bojkotuju izbore neće predložiti ni svoje članove za biračke odbore.

No, Zekerijah Hadžić, član Opštinske izborne komisije u Srebrenici kaže da će članovi komisije ispuniti svoje zakonske obaveze i na ponovljenim izborima 21. februara, te se ponašati u skladu sa propisanim zakonskim, podzakonskim aktima i uputama bez obzira na situaciju.

U nedjelju, 21. februara, u Srebrenici će glasači birati načelnika i Skupštinu opštine Srebrenica na 28 biračkih mjesta.

XS
SM
MD
LG