Dostupni linkovi

U Islamskoj zajednici BiH 'propituju' sastav vakcine protiv korone


Informacije o sastavu vakcina izazvale su dileme među vjernicima.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini (IZ u BiH) ne posjeduje relevantno znanje o vakcinama protiv COVID-19, niti o njihovom sastavu, o kojem se spekulira kako sadrži u islamu zabranjene stvari poput svinjske želatine.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa izjavio Mustafa Prljača, savjetnik reis-ul-ulema IZ u BiH Huseina Kavazovića, dodajući da IZ u BiH o ovim pitanjima za sada može govoriti samo načelno.

„Ako muslimani imaju na raspolaganju samo lijek koji je pomalo sporan, a nemaju drugoga načina da zaustave bolest, načelan stav islama je da nužne stvari čine da i one zabranjene stvari postaju dopuštene“, kazao je Prljača.

Nakon pojašnjenja da su zvaničnici tri proizvođača vakcina protiv COVID-19 – Pfizer, Moderna i AstraZeneca naveli kako vakcine ne sadrže svinjsku želatinu, iz IZ kažu da o svim tim pitanjima mogu govoriti samo načelno „dok se ne izvrši analiza“.

„A načelan stav je da su muslimani dužni da tragaju za lijekom. Poslanik Muhamed je pozvao svoje sljedbenike da tragaju za lijekom, jer je rekao da Bog dragi nije dao nijednu bolest, a da za nju nije dao i lijek, ali je podsjetio svoje sljedbenike da ne traže lijeka u onome što je Bog dragi zabranio. Zato smo oprezni u iznošenju definitivnog stava o ovome”, kazao je.

Iz predstavništva Pfizera u BiH za RSE su u pisanom odgovoru kazali da je „njihova vakcina pogodna za vegane“, što znači da nijedna komponenta nije životinjskog porijekla.

Kako se pravi i za šta se koristi želatina?

Iz Europskog centra za prevenciju i kontrolu (ECDC) bolesti navode da se želatina koristi u nekim vakcinama kao stabilizator.

Vakcinama se dodaju stabilizatori kako bi se aktivni sastojci zaštitili od razgradnje tokom proizvodnje, transporta i skladištenja.

Na stranici ECDC-a navedeno je da želatina koja se pravi od kože ili kopita svinja „zabrinjava, jer bi neki ljudi (otprilike jedna osoba na dva miliona ljudi) mogli imati ozbiljnu alergijsku reakciju na nju“.

Iz ove europske organizacije navode da, osim ovoga, vjerske skupine poput Jevreja, muslimana i adventista sedmog dana, koji slijede pravila koja zabranjuju svinjske proizvode, čestu budu zabrinute zbog upotrebe vakcina koje sadrže želatinu.

Međutim, organizacija podsjeća da su sve vjerske skupine svojim sljedbenicima odobrile upotrebu vakcina koja sadrže želatinu iz nekoliko razloga: vakcine se ubrizgavaju, a ne unose oralno (osim rotavirusne vakcine koje ne sadrži želatinu), želatina u cjepivima je visoko pročišćena i hidrolizirana (razgrađena vodom), tako da je količina mnogo manja od one koja se nalazi u prirodi, i lideri ovih vjerskih skupina vjeruju da su koristi od primanja vakcina veće od poštivanja vjerskih zakona o prehrani.

Dogovor vjerskih lidera, Islamske medicinske naučne organizacije i Svjetske zdravstvene organizacije postignut je 1995. godine kada je održana konferencija u Kuvajtu. U zaključcima konferencije stoji da je hrana koja sadrži svinjsku mast koja nije podvrgnuta denaturaciji, poput nekih vrsta sira, biljnog ulja, ulja / maziva za kožu, maslaca, vrhnja, biskvitne čokolade i sladoleda, zabranjena, zbog konsenzusa znanstvenika o nečistoći svinja i nedopuštenosti njenog jedenja.

„'Transformacija', tj. postupak koji uzrokuje da se objekt promijeni u drugi, potpuno različit po svojstvima i karakterima, pretvara nečisto ili ono što se smatra nečistim u čisti objekt, pa prema tome zabranjene stvari pretvara u stvari koje dopuštaju Šerijat. Na ovaj se način zaključuje sljedeće - želatina od nečistih životinjskih kostiju, kože i tetiva čista je i dopuštena za konzumaciju“, navedeno je u zaključcima konferencije.

Dileme i nejasnoće među vjernicima

Sarajevski muftija i fetva-i emin pri Rijasetu prof. dr. Enes Ljevaković za RSE kaže da Islamska zajednica nije protiv vakcinisanja.

„Naprotiv, mislimo da je to vrlo važno, vrlo potrebno i korisno. Situacija ponekad zahtijeva da se i odgovori malo promijene, i tu nema apsolutno nikakve dileme. Posebno u vrijeme pandemije“, kaže Ljevaković.

Kako ističe Ljevaković, pitanje vakcina važno je za očuvanje života, a to je jedno od glavnih načela u islamu.

„Voljeli bismo da to budu vakcine koje ne sadrže svinjske sastojke, naravno, voljeli bismo da BiH dobije te vakcine, a to su Pfizer i Moderna“, kazao je Ljevaković.

Informacije o sastavu vakcina izazvale su dileme među vjernicima.

Senad Huseini, nakon podnevne molitve u jednoj sarajevskoj džamiji, za RSE kaže da ne bi primio vakcinu koja sadrži svinjsku želatinu.

„Ne možemo mi sada ulaziti u te sve svjetske tokove da se odreknem vjere, pa eto radi zdravlja. Treba vjera da bude svačija intima. Ima želatina i od drugih sastojaka ne samo svinjski. Ja ne bih ni po koju prihvatio ni po cijenu života na kraju krajeva“, kazao je i dodao da bi se vakcinisao samo ako je sigurno da vakcina nema svinjsku želatinu.

Almir Bajtarević kaže da je BiH siromašna zemlja i da građani ne mogu birati.

„Hoćemo onu, hoćemo ovu… šta nam pošalju. Ako nam pošalju da svinjskom želatinom, nemamo mi pravo izbora, premaleni smo“, kazao je Almir.

Za Ramiza su važne preporuke Islamske zajednice, ali „dugo je do vakcine u BiH“.

„Ne mogu se sada ni zamarati s tim, da iskren budem. Iskreno, što većina bude, tako ćemo svi“, kaže Ramiz.

Može li vakcina protiv COVID-19 biti halal?

Za RSE iz Agencije za certificiranje halal kvalitete, koja djeluje pri Islamskoj zajednici, kažu da se dosad nisu susretali s certificiranjem ovih vrsta lijekova, odnosno vakcina, bez obzira na to da li se radi o vakcinama za COVID-19 ili nekim drugim vrstama vakcina.

Direktor Denis Alihodžić kaže da se pitanje halal vakcina može promatrati iz dvije perspektive.

„Iz perspektive halal standarda, svinjska želatina u vakcinama i lijekovima je zabranjena, i ne samo želatina, već sve što je zabranjeno prema islamskim propisima. S teološke strane ili sa strane nekih vjerskih propisa, po pitanju nužde ili prijeke potrebe, može se na neki način donijeti odluka ili fetva ili nešto drugo, ako nema alternative, a ako će taj lijek, supstanca ili hrana spasiti ljudski život. Onda ustanove ili institucije koje se bave tim problemima mogu donijeti odluku u tim slučajevima, da se neke stvari, pa i lijekovi, mogu koristiti za spašavanje ljudskih života“, kazao je Alihodžić.

On je potcrtao da su standardi ključni za izdavanje halal certifikata i da se lijekovi sa svinjskom želatinom ne mogu certificirati, ali da ulema može donijeti odluku da se oni mogu koristiti.

Halal certificiranje podrazumijeva da lijek ili vakcina ne smiju sadržati ništa što je prema islamskim propisima zabranjeno.

„S obzirom na to da su standardi tehničke naravi i u suštini dobrovoljna kategorija, ako se firma odluči da implementira zahtjeve halal standarda, pa i u farmaceutskoj industriji, onda ćemo koristiti farmaceutske standarde.

Ono što je meni poznato, jedini halal standard za farmaceutske proizvode ima Malezija, koja je, između ostalog, nedvosmisleno razriješila u tom standardu da tvari koje su zabranjene prema islamskim propisima za konzumiranje, za korištenje, ne mogu se naći ni u lijekovima i farmaceutskim proizvodima“, kazao je Alihodžić.

Pitanje očuvanja života iznad religijskih pravila?

Dvojbe o COVID-vakcinama pojavile su se najprije u Indoneziji kada su vjerski učenjaci reagirali traživši pojašnjenja da li su vakcine dozvoljene za upotrebu prema islamskom zakonu.

Brojne kompanije godinama su razvijale vakcine bez svinjske želatine - švicarska farmaceutska tvrtka Novartis proizvela je vakcinu protiv meningitisa bez svinjske želatine, dok saudijska i malezijska AJ Pharma trenutno radi na jednom od njih.

No potražnja, postojeći lanci opskrbe, troškovi i kraći vijek trajanja vakcina koja ne sadrže svinjsku želatinu znače da će se sastojak vjerovatno nastaviti koristiti u većini vakcina godinama, rekao je dr. Salman Waqar, generalni tajnik Britanske islamske medicinske udruge (BIMA).

Glasnogovornici Pfizera, Moderne i AstraZenece rekli su da svinjski proizvodi nisu dio njihovih vakcina COVID-19, ali ograničena ponuda i velika potražnja znače da bi neke zemlje mogle dobiti vakcine za koje još nije potvrđeno da nemaju svinjsku želatinu.

Pitanje nije problematično samo muslimanima, nego i Jevrejima koji, također, ne konzumiraju svinjske proizvode.

Iz Sarajevske jevrejske općine za RSE su kazali da je kod Jevreja sve čemu je svrha spašavanje života dozvoljeno.

„Prema tome, veći je grijeh žrtvovati život, nego držati se strogo protokola vjere. Velika rasprava je bila recimo oko srčanih zalizaka koji, kao što znamo se prave, de facto, od svinjskog srca, međutim rabini su odlučili da se to slobodno može koristiti, jer najvažnije je sačuvati ljudski život. A sve što ide u tom smjeru je dozvoljeno“, kazao je Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

Rabin David Stav, predsjednik Tzohara, rabinske organizacije u Izraelu navodi da ‘prema židovskom zakonu, zabrana jedenja svinjetine ili svinjskih proizvoda je samo kada se jede na prirodan način’.

Ako se "ubrizgava u tijelo, a ne (jede) na usta", tada nema "zabrane i problema, posebno kada smo zabrinuti zbog bolesti", rekao je, javio je AP.

S ovim se nisu slagali u Indoneziji, gdje je vijeće uleme, muslimansko svećeničko tijelo koje izdaje potvrde da je proizvod halal ili dopušten prema islamskom zakonu, 2018. godine donijelo odluku da su vakcine protiv ospica i rubeole bile „haram“ ili nezakonite zbog želatine. Vjerski vođe tada su pozivali roditelje da ne dozvole vakcinaciju svoje djece.

"Slučajevi ospica naknadno su porasli, što je Indoneziji dalo treću najveću stopu ospica na svijetu", rekla je Rachel Howard, direktorica istraživačke grupe za istraživanje tržišta zdravstvenih usluga.

Kasnije je muslimansko klerikalno tijelo izdalo uredbu u kojoj se kaže da je dopušteno primanje vakcine, ali kulturni tabui i dalje su utjecali da stopa vakcinacije bude znatno niža.

Zbog nastalih dilema, najviša islamska vlast Ujedinjenih Arapskih Emirata, Vijeće za fetve, u decembru je donijelo odluku da su cjepiva protiv korona virusa dopuštena za muslimane, čak, i ako sadrže svinjsku želatinu.

Na religijskom testu bile su vakcine i u Srbiji, kada su pojedini predstavnici katoličke i pravoslavne crkve slali poruke koje su dovodile u pitanje zvanične protuepidemiološke mjere.

Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar u Božićnoj poruci iznio je stav da "ako nam danas pružaju vakcine koje su sastavljene i iz manipuliranih ćelija ljudskoga bića, iz ljudskih fetusa i govore nam da nam daju lijek, onda nam zapravo na duge staze pružaju novi COVID".

"Isus se ne miri s tim da živimo u strahu i neizvjesnosti. Nije, naime, volja Njegova da budemo zatvoreni, izolirani, udaljeni jedni od drugih, kamoli da je želja Njegova da živimo s maskama na licu", poručio je Hočevar 23. decembra.

Za RSE je izjave nadbiskupa komentirao epidemiolog Zoran Radovanović, kazavši da je riječ o „paranoidnoj konstrukciji, koja nikakvog osnova nema“.

„Čak, i vrh katoličke, pravoslavne i razne protestantske crkve se distanciraju od ekstremnih stavova“, kazao je Radovanović.

Vakcine protiv korona virusa koje se nude na tržištu u svijetu nisu vakcine koje se proizvode u nekakvim ćelijama, kazala je za RSE Emina Milošević, docent imunologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Milošević je objasnila da Pfizerova vakcina sadrži RNK za sintezu jednog virusnog proteina (S-protein).

Osim RNK, u vakcinama su masti kojih ima u ljudskom organizmu holesterola i polietilen glikol.

„Zatim fosfatne soli koje održavaju pH u rastvoru i kojih također ima u organizmu, te šećer i kuhinjska so koji služe za stabilizaciju rastvora kada se čuva na minus 80 stepeni“, kazala je Milošević.

Koje vakcine imaju želatinu?

Prema dostupnim podacima na zvaničnim stranicama Britanskog nacionalnog zdravstvenog servisa, američkog Centra za kontrolu bolesti, ali i stranica proizvođača Pfizer BioNtecha, Moderne te AstraZenece, nijedna od vakcina protiv COVID-19 nema svinjske komponente.

Sastav vakcina koje štite od SARS-Cov-2 (COVID-19) koje razvijaju kineske kompanije Sinovac Biotech, Sinopharm i CanSino Biologics, te ruske vakcine Sputnik V nije poznat.

Cjelovit popis Pfizer vakcine (COVID-19 mRNA cjepivo BNT162b2) sadrži: aktivnu tvar BNT162b2 RNA. Nakon razrjeđenja, bočica sadrži 5 doza od 0,3 ml s po 30 mikrograma mRNA. Ova vakcina sadrži polietilen glikol / makrogol (PEG) kao dio ALC-0159.

Ostali sastojci su: ALC-0315 = (4-hidroksibutil) azandiil) bis (heksan-6,1-diil) bis (2-heksildekanoat), ALC-0159 = 2 [(polietilen glikol) -2000] -N, N-ditetradecilacetamid, 1,2-Distearoil-sn-glicero-3-fosfoholin, holesterol, kalijev klorid, kalij dihidrogen fosfat, natrijev klorid. dinatrijev hidrogenfosfat dihidrat i saharoza. Proizvođač je naglasio da kolesterol nije životinjskog porijekla.

Vakcina Moderna COVID-19 sadrži sljedeće sastojke: aktivnu RNK tvar, lipide (SM-102, polietilen glikol [PEG] 2000 dimiristoil glicerol [DMG], holesterol i 1,2-distearoil-sn-glicero-3-fosfoholin [DSPC]), trometamin, trometamin hidroklorid, octenu kiselinu, natrijev acetat i saharozu.

Neke od vakcina koje se koriste za zaštitu od raširenih bolesti, a koje imaju svinjsku želatinu su: MMR VaxPro i MMR ProQuad vakcina koja štiti od ospica, zaušnjaka i rubeole, Fluenz Tetra u spreju, koja štiti djecu od gripe, Zostavax, štiti od herpesa zostera, Imovax - štiti od dječje paralize, Varivax – štiti od varičele, Rabavert - štiti od bjesnila, Vivotif - štiti od trbušnog tifusa, YF-Vax - štiti od žute groznice.

Vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek ne znaju kada će u ovu državu stići prve vakcine protiv korona virusa. Nagovještaj je prvo tromjesečje 2021. godine, ali preciznog datuma nema.

Novac je uplaćen za nabavku vakcina putem Globalne alijanse za vakcinaciju (GAVI), u okviru Mehanizma za globalni pristup vakcinama za sprјečavanje COVID-19 (COVAX), u kojem učestvuje 186 država svijeta.

XS
SM
MD
LG