Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nepravilne deklaracije i zaštita potrošača u BiH


Ilustrativna fotografija
Koliko su sigurni hrana, prehrambeni ali i drugi proizvodi koje bh. građani koriste i da li proizvođači poštuju proceduru stavljanja deklaracije sa punim opisom i sastavom navedenog proizvoda? Ko i zbog čega podstiče nepotpune ili lažne deklaracije? Gdje je BiH što se tiče ove oblasti, u odnosu na evropske zemlje i da li građani uopšte obraćaju pažnju na ono što piše na proizvodima?

Posljedice koje mogu imati kupci ukoliko kupuju proizvod sa nepotpunom ili lažnom deklaracijom, nisu bezazlene. Posebno ako je riječ o hrani.

U Bosni i Hercegovini od prije dvije godini na snazi je Pravilnik o opštem deklarisanju i označavanju upakovane hrane, koji je usklađen s evropskim standardima. I pored toga, na tržištu se mogu naći proizvodi sa nepotpunim deklaracijama, tvrdi Danijel Malić, iz udruženja “Plava sfera“.

„Najviše problema se javlja sa robom koja se tiče kozmetičkih preparata jer sastojci proizvoda i tih roba nisu prevedeni, odnosno nisu jasno ispisani na proizvodu, što stvara određene nedoumice kod proizvođača. Tehničke robe su, manje-više, uređene, u smislu deklaracije proizvoda i garantnih listova koji su prevedeni. Kad je u pitanju prehrambena industrija, možemo reći da smo i tu jednim dijelom zadovoljni, međutim, i dalje postoje one robe koje nemaju potpunu deklaraciju,“
kaže on.

U prva četiri mjeseca ove godine, zbog nepotpune deklaracije, van prometa je stavljena roba u vrijednosti od pola miliona KM. Radi se prehrambenim proizvodima, kućnim potrepštinama, konfekcijskoj robi, CD-ovima.

Obmanjivanje potrošača


Gordana Bulić iz tuzlanskog udruženja „Klub potrošača“ kaže da se ljudi obično žale da ne mogu nikako pročitati deklaracije jer su napisane sitnim slovima.

Mi kao potrošači ne možemo biti specijalisti za sve i ne možemo sve znati i razumjeti. Međutim, za ono što potrošača interesuje trebalo bi da dobije laku informaciju i da na samom proizvodu može pročitati dovoljno da mu sve bude jasno, kaže Gordana Bulić.
Na pitanje koliko su kupci uopšte upoznati sa pravilima deklarisanja proizvoda, Gordana Bulić odgovara:

„Mi kao potrošači ne možemo biti specijalisti za sve i ne možemo sve znati i razumjeti. Međutim, za ono što potrošača interesuje trebalo bi da dobije laku informaciju i da na samom proizvodu može pročitati dovoljno da mu sve bude jasno. Potrošači ne moraju znati baš mnogo o, recimo, hemijskim osobinama, nutricionističkim vrijednostima proizvoda. Nisu svi u mogućnosti da percipiraju na pravi način sve informacije, međutim, postoje vrlo jednostavni sistemi kojima se proizvodi mogu označavati da bi se određene stvari istakle. Konkretno, u Evropskoj uniji sad se donose pravila za deklarisanje visokoenergetskih proizvoda – misli se u prvom redu na ove slatkiše i druge proizvode koji dovode do gojaznosti – tako da će od iduće godine oni morati označavati te proizvode posebnom oznakom u boji koja će potrošaču jasno stavljati na znanje da ako kupi proizvod te boje da je to visokokaloričan proizvod.“


Odgovornost za nepotpunu ili lažnu deklaraciju imaju trgovci i proizvođači. Postoje situacije kada trgovci i proizvođači namjerno ne poštuju pravila deklarisanja proizvoda, ističe Gordana Bulić.

„Ima jako puno trgovaca koji svjesno obmanjuju potrošača, jer svaka nova etiketa, svaka nova informacija na proizvodu, njima je dodatni trošak. Ukoliko je proizvod nabavljen iz inostranstva, etiketa se mora ispravno prevesti, mora se odštampati, mora se nalijepiti, i naravno da je to dodatni trošak za trgovinu. Onda, na štetu potrošača, da bi povećali sebi profit, oni to vrlo često zaobiđu,“
kaže Bulić.

Više se obraća pažnja na cijenu

Kazne za nepoštivanje pravila deklarisanju prema Zakonu o hrani su visoke i kreću se i do 100 hiljada KM. I pored toga dešava se da proivođači ne ističu sve sastojke proizvoda nego samo one koji im idu u prilog , kažu u udruženjima potrošača.

Naša kupovna moć određuje i vrstu roba koju kupujemo, tako da slika u BiH nije kao u razvijenim evropskim zemljama gdje je standard viši, kaže Danijel Malić.
Prema mišljenju Danijela Malića, većina Bosanaca i Hercegovaca rijetko čita ono šta je napisano na deklaraciji.

„Razlog zašto je tako prevashodno leži u faktoru cijene, s obzirom da potrošači manje obraćaju pažnju na to šta piše na proizvodu, a više obraćaju pažnju šta je ispod proizvoda, tačnije kakva je cijena. Naša kupovna moć određuje i vrstu roba koju kupujemo, tako da slika u BiH nije kao u razvijenim evropskim zemljama gdje je standard viši,“
ocjenjuje Malić.

Da li čitaju deklaracije na proizvodima, pitali smo građane Sarajeva.

„Ne gledam deklaracije. Mislim, pogledam nekad rok trajanja, da nije istekao.“

RSE: A kad garderobu kupujete?

„He, garderobu pretežno na buvljaku kupujem, tako da...“


„Čitam, ali najviše kada je u pitanju hrana, upravo prehrambeni proizvodi. Možda čak ne toliko deklaracije koliko datum proizvodnje i datum isteka.“
„Pročitam rok upotrebe. Inače, proizvode koje kupujem – gledam da su to domaći proizvodi. Svježiji su nego ovi uvozni, koji su sa tom garancijom i slično.“


Na deklaraciji, prema važećem zakonu, moraju se nalaziti informacije o svojstvu proizvoda, podaci o proizvođaču i pravnom licu koji proizvod stavlja u prodaju i mora biti napisana na jeziku koji su službeno koristi u BiH. Postoje i dodatna pravila za određenu vrstu proizvoda, kaže zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH, Zoran Đerić.

„Recimo, kod energetskih pića, što je najvažnije, mora stajati da se ne preporučuje licima osjetljivim na kofein, oboljelim od šećerne bolesti, trudnicama, djeci, niti mješanje sa alkoholom. To je posebnim propisom jasno definisano i zna se gdje ova napomena mora stajati – odmah ispod naziva energetskog pića. Koliko sam ja primijetio, u našoj zemlji to se ne poštuje,“
navodi Đerić.

Svi proizvodi koji se nađu na tržištu, a imaju nepravilnu deklaraciju, se uništavaju, jedino u slučaju ako je moguće da se prilagode navedenoj deklaraciji.

*****
Mogli bi vas interesovati i ostali prilozi iz programa Na vratima Evrope:
Ahmetović: Napad u Bugojnu ne bi trebao usporiti bezvizni režim
Unija ne okreće glavu od regiona
Krediti na čekanju, BiH plaća penale

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG