Sabor je većinom glasova izglasao izmjene Zakona o popisu stanovništva u Hrvatskoj, pred popis u proljeće sljedeće godine, kojima se uvodi mogućnost da se građani sami popišu preko elektroničkog upitnika iz sustava E-Građani.
Manjinski zastupnici glasali su protiv, jer nisu uvažena dva njihova amandmana koji se odnose na manjine u popisu - da se može upisati dva materinska jezika, a ne jedan kao do sada, i da se u zakon stavi da u područjima Hrvatske gdje su manjine značajnije zastupljene obavezno među popisivačima moraju biti i pripadnici manjina.
Prijedlog o dva materinska jezika
Prijedlog o dva materinska jezika utemeljen je na praksi nekih europskih zemalja, stoji u obrazloženju mandata manjina, međutim Vlada kaže da je napravila komparativnu analizu zakona o popisu stanovništva u zemljama gdje su Hrvati manjina, i da tog rješenja nema nigdje. Što se tiče manjinaca među popisivačima, tog je bilo i u prijašnjim popisima, a biti će i na ovom, najavio je nakon sastanka predstavnika stranaka vladajuće većine predsjednik parlamentarnog kluba HDZ-a Branko Bačić.
"Utvrdili smo da ćemo u uputstvima koja će tijekom ožujka donijeti Državni zavod za statistiku voditi računa da se na područjima Republike Hrvatske gdje su koncentrirani pripadnici nacionalnih manjina obavezno vodi računa da i popisivači dolaze iz reda nacionalnih manjina," iznio je Bačić zaključak predstavnika stranaka vladajuće većine, u kojoj su i svi predstavnici manjina.
Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac je u petak (28. veljače) ujutro kazao kako manjine inzistiraju na ovim amandmanima kako bi jasnije definirale uvjete provođenja popisa, jer je – kaže - kod provođenja Popisa 2011. godine atmosfera u društvu bila bitno drugačija.
"Nije bilo šovinističkih iskaza, nije bilo govora mržnje, nije bilo akata nasilja prema pripadnicima nacionalnih manjina kao što ih i danas ima u pojedinim sredinama, nalik na one u Uzdolju", podsjetio je Pupovac.
Atmosfera pred glasanje
Oporbeni lijevi centar, koji manjinama zamjera suradnju sa HDZ-om, unaprijed je tvrdio da je cijeli sukob manjina i HDZ-a oko amandmana bura u čaši vode, ali potpredsjednica parlamentarnog kluba Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Sabina Glasovac slaže se sa Pupovčevom ocjenom.
U izjavi novinarima ona tvrdi da je zbog nedostatka javne osude od strane premijera Andreja Plenkovića i pogotovo donedavne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović došlo do porasta javne netrpeljivosti prema pripadnicima pojedinih nacionalnih manjina.
"To su činjenice, ali to se ne rješava kroz nikakav Zakon o popisu stanovništva, nego time da se gospodina Plenkovića svako malo podsjeća da je upravo on taj koji itekako utječe i kreira društvenu klimu u Hrvatskoj, kao i dojučerašnja predsjednica", tvrdi zastupnica Glasovac.
Atmosfera pred glasanje o zakonu bila je u Saboru opet nabijena napadima krajnje desne opozicije u Saboru – suverenista i kleropopulističkog Mosta – na suradnju HDZ-a i manjina, što je predsjednika parlamentarnog kluba SDP-a Arsena Bauka ponukalo da se od te atmosfere ogradi i osudi je.
"Osuđujem sve one istupe koje smo imali prilike čuti, a koji su bili vrijeđanje ili omalovažavanje na nacionalnoj osnovi. Ovaj nacionalistički folklor nije potreban u ovoj dvorani," poručio je Bauk.
Docentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu i članica Savjetodavnog odbora za provedbu Okvirne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina Vijeća Europe Antonija Petričušić kaže za Radio Slobodna Europa da je Pupovčeva ocjena utemeljena na objektivnim okolnostima, jer je govor mržnje protiv manjina ili ostvarivanja njihovih prava koje se dovodi u pitanje organiziranjem referenduma postalo svakodnevica.
Ona podsjeća da je pitanje zakonskog normiranja popisa stanovništva često povezano s ostvarivanjem manjinskih prava, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim europskim zemljama.
"Tom pitanju se pristupa izuzetno pažljivo, zato što se i u tijelu popisivača treba osigurati predstavljenost onih etničkih zajednica koje postoje na nekom teritoriju, i zahtjev manjinaca da se na takav način pristupi normiranju sljedećeg popisa utemeljen je na komparativnoj praksi i na komparativnom pravu", kaže ekspertica.
Sljedeći popis stanovništva u Hrvatskoj provodi se od 1. travnja 2021. do 7. svibnja 2021. godine. Popis se provodi na dva načina: osobe se mogu popisati samostalno koristeći se popisnim upitnikom u elektroničkom obliku koji će biti dostupan kroz elektronički sustav e-Građani, istodobno popisujući kućanstvo i stan u kojem stanuju ili popisivači popisuju s pomoću elektroničkih uređaja sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale te obavlja kontrolu podataka prikupljenih samostalnim popisivanjem.
Budući da se procjenjuje da će se znatan broj građana popisati putem sustava e-Građani planirano je angažiranje oko 9.500 sudionika za provedbu popisivanja na terenu što je razmjerno manje nego u prijašnjim popisima. Primjerice radi, tijekom Popisa 2011. bilo je angažirano 17.500 sudionika na terenu, a tijekom Popisa 2001. njih 25.000.
Za provedbu Popisa 2021., od ukupnog broja planiranih sudionika, ukupno 8.000 će biti popisivači, potom 1.250 kontrolora i 200 instruktora te 40 koordinatora i njihovih zamjenika. Procjena je da će oko 20 posto građana ići preko sustava e-Građani.
Facebook Forum