Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izbor čelnika EU institucija: Plenković kontra Merkel


Večera lidera EU na radnom samitu u Briselu, 30. lipnja 2019.

Vodeći političari Europske unije ušli su u novi dan pregovora oko čelnih mjesta Europske komisije i Europskog parlamenta sa novim optimizmom.

Hrvatski premijer Andrej Plenković usprotivio se kompromisnom prijedlogu njemačke kancelarke Angele Merkel da Europska pučka stranka desnog centra odustane od svog kandidata za predsjednika Europske komisije i prihvati socijaldemokratskog kandidata Fransa Timmermansa. U međuvremenu, špekulira se i o novim imenima.

Prema ocjenama analitičara koje komentira urednik portala euractiv.hr Željko Trkanjec, revolt zbog dogovora iza njegovih leđa, sukob istok-zapad unutar Europske unije i sukob mladih i starih u vodstvu Europske pučke stranke (EPP) desnog centra su motivi koji stoje iza protivljenja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića dogovoru njemačke demokršćanske kancelarke Angele Merkel sa europskim socijalistima da kandidat socijalista Frans Timmermans bude predsjednik Europske komisije, a da kandidat pučana Manfred Weber zauzme manje važnu poziciju predsjednika Europskog parlamenta.

"Ona o tome nije izvijestila dvojicu glavnih pregovarača o novoj kadrovskoj križaljci u Europskoj uniji u ime pučana – hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i latvijskog premijera Krišjānisa Kariņša, koji su za to saznali tek na sastanku sa pregovaračima liberala i socijalista", ističe za Radio Slobodna Europa (RSE) Trkanjec.

"Oni su se nakon toga vratili na sastanak Europske pučke stranke i ondje doslovce pokrenuli pobunu protiv Angele Merkel, s porukom da ona ne može sama donositi odluke u ime cijele Europske pučke stranke. Pridružili su im se bugarski premijer Bojko Borisov koji je govorio i u ime Viktora Orbana koji ne smije biti na tim sastancima, jer je suspendiran, te irski premijer Leo Vardakar", pojašnjava urednik portala euractiv.hr.

Dakle, zbog tog nejedinstva među pučanima nije u ponedjeljak došlo do dogovora o čelnim mjestima u Europskoj uniji. U utorak su svi došli na novu rundu pregovora, čini se, spremniji za dogovor.

"Mislim da ćemo danas naći rješenje i da je kod svih nakon jučerašnjih pregovora sazrelo vrijeme da se naprave određeni pomaci i da konsenzusom nađemo dogovor o cijelom paketu", kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Merkeličin prijedlog su na margini skupa G20 u Osaki podržale zemlje "stare Europe" Njemačka, Francuska, Španjolska i Nizozemska. Sa druge strane, protive mu se srednjeeuropske i baltičke zemlje i Hrvatska, dakle zemlje "nove Europe". Neki analitičari kažu da se tu radi o sukobu istok-zapad Europe, ali i o sukobu mladi-stari.

​"Ovo o sukobu istok-zapad je apsolutno točno. U utorak je češki premijer Babiš izjavio da je njima važno da na čelu Komisije bude netko tko ima razumijevanja za Istočnu Europu,a velikim dijelom je točna i teza o podjeli mladi-stari. Ako maknemo Borisova, radi se o skupini mladih lidera koji su smatrali da Merkel ne smije donositi odluke u njihovo ime", tvrdi Trkanjec.

Analitičari su podijeljeni oko ocjene činjenice da je Plenković na istoj strani sa Višegradskom skupinom, koja je od ranije u konfliktu sa Timmermansom oko vladavine prava. Međutim, kako ocjenjuju, čini se da je više riječ o starom prijateljstvu mađarskog Fidesza i HDZ-a, nego o ideološkom svrstavanju. Naime, valja podsjetiti da je hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio da će vladavina prava biti jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Unijom za 6 mjeseci, gdje bi im dakle Timmermans bio dobar saveznik.

"Plenković je ionako u dobrim odnosima s Orbanom, kao što je HDZ u dobrim odnosima s Fideszom. Oni su u rujnu prošle godine glasali protiv pokretanja članka 7., dakle protiv ukidanja prava glasa Mađarskoj. Dakle, to nije ništa novo i to je samo nastavak politike bliskosti HDZ-a i Fidesza, čemu se priklanja i Janšin SDS iz Slovenije. A cijela linija Višegradske skupine je sklona tome da Timmermans ne dođe na čelo Europske komisije, jer bi on njima mogao izazvati ozbiljne probleme, upravo zbog očuvanja vladavine prava", zaključuje Trkanjec.

U utorak prijepodne je bugarski premijer Borisov izišao sa prijedlogom da Plenković bude novi predsjednik Europske komisije. To je, po općoj ocjeni, jako malo vjerojatno. Kao nova kandidakinja za predsjednicu Komisije spominje se pučanka, njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen.

Plenkovićev boravak u Bruxellesu iskoristio je i kandidat za predsjednika Hrvatske Zoran Milanović, koji je na svom Facebook profilu napisao da bi zbog Plenkovićevog protivljenja Timmermansu Hrvatska mogla kod Timmermansa dobiti negativne bodove, a da bi joj Timmermansovo prijateljstvo trebalo u situaciji kada želi ući u šengenski sustav i eurozonu.

Plenković mu je odgovorio da bi mu bolje bilo da šuti, jer da je 2013. godine - odbijanjem da izruči Njemačkoj bivšeg visokopozicioniranog UDB-aša optuženog za naređivanje političke likvidacije emigranta koji je imao politički azil u Njemačkoj - uspio "nekoliko dana prije nego smo postali članica EU-a uništiti imidž Hrvatske u najvažnijoj članici Europske unije".

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG