Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pejčinović Burić: Ujedinjavanje, a ne dijeljenje


Marija Pejčinović Burić, nova glavna tajnica Vijeća Europe

Aktualna hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izabrana je za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe. Pred njom je težak zadatak obnove važnosti multilateralizma, među ostalim i u rješavanju problema na jugoistoku Europe, koji je izgubio brzu europsku perspektivu, kažu analitičari.

Pljesak i čestitke, tako su kolege iz hrvatske vlade popratili izbor potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Premijer Andrej Plenković je u čestitci na izboru podsjetio da su tri glavne poruke Vijeća Europe – demokracija, vladavina prava i ljudska prava.

"Ja joj čestitam u ime cijele Vlade i u ime cijele države, jer ovo je zaista fantastično postignuće Republike Hrvatske, bez ikakvih dilema najveći međunarodni politički i diplomatski uspjeh kada je riječ o izboru bilo kojeg predstavnika Republike Hrvatske u posljednjih tridesetak godina", ocijenio je hrvatski premijer.

Buduća glavna tajnica Vijeća Europe u prvoj izjavi nakon objave rezultata skicirala je plan svojih aktivnosti.

"Podsjetiti se što su temelji Vijeća Europe, podsjetiti se zašto smo zajedno tu, i zato je moja prva zadaća sigurno raditi više na jedinstvu, na ujedinjavanju. Mislim da nam ne treba dijeljenja, jer to je u prošlosti uvijek loše završavalo. Mislim da je zadaća ove organizacije raditi na dva druga područja - osiguravati mir i osiguravati prosperitet za sve građane", izjavila je Marija Pejčinović Burić.

Marija Pejčinović Burić u diplomaciji je od 2000. godine, govori 4 jezika, ekspertica je za europska pitanja. Na čelo najstarije europske integracije koja okuplja 47 država članica stupa ujesen. Koji su izazovi pred njom i Vijećem Europe, i može li Vijeće Europe odigrati neku dodatnu ulogu na jugoistoku Europe, zanimalo nas je.

Hrvatski eurozastupnik i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako će sljedećih pet godina, koliko će trajati njezin mandat, biti ključno ne samo za Vijeće Europe, nego i za Europsku uniju, Europsku komisiju i Europsko vijeće, jer se sve te institucije moraju dokazati na politički vrlo tvrdom terenu obnove značaja multilateralizma.

"Ali obnove značaja multilateralizma nema bez uvjerljive obrane principa na kojima počiva taj multilateralizam, a to su dobrosusjedski odnosi, puna suradnja, obrana vladavine prava, borba protiv korupcije, organiziranog kriminala i svega onoga što smo na neki način osjetili da je problematično, a ide paralelno sa porastom populizma ili suverenizma", kaže Tonino Picula.

Picula upozorava da je osobito tvrd teren na užarenom prostoru multilateralizma jugoistok Europe pred kojim se u ovom trenutku, na žalost ne može nazrijeti neka brza europska perspektiva.

"Jer, evo vidjeli smo nedavne odluke Europskog vijeća koje je odložilo ponovno izjašnjavanje u prilog početka pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije o članstvu u Europskoj uniji. Prema tome, to su sve različiti indikatori slabosti multilateralizma i dogovornog rješavanja problema koji ostaju kolektivni. Bilo bi dobro u tih 5 godina zaustaviti eroziju multilateralizma. To bi bila dobra podloga za očekivanje povratka na one staze koje su Europe omogućile period prosperiteta, suradnje i ekonomskog napretka. To je ugroženo različitim procesima koji nisu nastali iz vakuma, i njih treba razumjeti. Ali evo prilike za dokazivanje, pogotovo na jugoistoku Europe", poručio je Picula.

Predsjednik zagrebačkog Građanskog odbora za ljudska prava i kopredsjednik Igmanske inicijative Zoran Pusić za Radio Slobodna Europa kaže da prostor jugoistoka Europe kao "meki trbuh Europe" treba pretvoriti u prostor mira i suradnje.

"Ja mislim da treba raditi na tome da zemlje regije budu primljene u Europsku uniju, jer je to najbolja garancija kakve-takve stabilnosti", tvrdi Pusić.

Regija jugoistoka Europe pruža mnogo prostora za djelovanje Vijeća Europe. Institucije u Bosni i Hercegovini su u konstantnoj krizi i povremenoj blokadi, i kao rezultat takvog stanja ovog tjedna nisu izabrani novi članovi Izaslanstva parlamenta BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, pitanje manjina je općeprisutno, međunarodne institucije upozoravaju da srpski predsjednik Aleksandar Vučić u kontroli medija kroči Orbanovim stopama…

Venecijanska komisija Vijeća Europe već je preko 20 godina prisutna na ovom prostoru, konvencija Vijeća Europe daju pravni okvir za poštivanje ljudskih prava u nizu područja – od prava manjina do nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, što regulira tzv. Istanbulska konvencija koja je bila predmet oštrih prijepora u Hrvatskoj. Sud za ljudska prava nije osnovala Europska unija, već upravo Vijeće Europe. Aktualna povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović je bosansko-hercegovački kadar i vrlo ozbiljno shvaća svoj posao. Stabiliziranje i europska perspektiva regije su prioriteti hrvatske vanjske politike i u mandatu Marije Pejčinović Burić, i za očekivati je da će i taj zadatak biti dio prtljage koju će ona ponijeti sa sobom kada u listopadu krene u Strassbourg preuzeti čelno mjesto u Vijeću Europe.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG