Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pobrić: Dodik se uvijek može pozvati na vitalni interes entiteta


Nurko Pobrić, profesor doktor Ustavnog prava s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Nurko Pobrić, profesor doktor Ustavnog prava s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, u razgovoru za Zašto Radija Slobodna Evropa pojašnjava zašto se prvi Godišnji nacionalni program (ANP) ne može poslati u Brisel bez suglasnosti sva tri člana Predsjedništva BiH.

Podsjetimo, u ANP-u se, kao dijelu Akcijskog plana za članstvo (MAP) u Sjeveroatlantskom savezu (NATO), navodi koje reforme iz pet oblasti - političke i ekonomske, obrambene i vojne, financijske, sigurnosne i oblasti pravna pitanja – BiH planira provesti u godini na koju se ANP odnosi.

Slanju ANP-a se protivi srpski član Predsjedništva Milorad Dodik koji je i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke koja ima većinu u entitetu Republika Srpska, ali četiri od pet delegata u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine te devet od 14 zastupnika u Zastupničkom domu te se bez te stranke ne može formirati novo Vijeće ministara.

Na slanju ANP-a kao preduvjetu za formiranje novog Vijeća ministara BiH inzistiraju druga dva člana Predsjedništva, Željko Komšić iz Demokratske fronte (DF) i Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije SDA čije su stranke, zajedno sa Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH na čelu s Draganom Čovićem te Savezom za bolju budućnost (SBB) BiH ranije najavile zajedničko formiranje vlasti.

RSE: Može li se bez Predsjedništva BiH poslati Godišnji nacionalni program (ANP) za NATO?

Pobrić: Može se pokušati “zaobići” Predsjedništvo BiH, ali to ne bi bilo u skladu sa Zakonom o odbrani BiH i u skladu sa Ustavom, jer je vanjskopolitička funkcija u isključivoj nadležnosti Predsjedništva.

Prema tome, Predsjedništvo je nadležno da o tome odlučuje i niko drugi.

RSE: Može li se zaobići srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik?

Pobrić: On može biti preglasan, ali on ima mehanizam, kao što ga je već koristio, da u tom slučaju takvu odluku koja je donesena većinom glasova Predsjedništva proglasi destruktivnom po vitalni interes entiteta Republika Srpska.

I ako to potvrdi Narodna skupština Republike Srpske, onda takva odluka koju je donijelo Predsjedništvo većinom glasova ne stupa na snagu.

RSE: Da li zbog toga nema preglasavanja u Predsjedništvu BiH?

Može biti preglasavanje. U principu se odlučuje konsenzusom, no može i većinski.

Ali u tom slučaju onaj član koji nije glasao, koji je preglasan tako da kažemo, on ima mehanizam zaštite vitalnog interesa entiteta iz kojeg dolazi.

Hoće li on to iskoristiti ili neće, to je njegova stvar.

RSE: Kakva je procedura ako je preglasan hrvatski ili bošnjački član?

Pobrić: U tom slučaju procedura je slična kao u slučaju eventualnog preglasavanja srpskog člana Predsjedništva. S tim što bošnjački član Predsjedništva, ako smatra da je povrijeđen vitalni interes konstitutivnog naroda, u ovom slučaju Bošnjaka, takvu odluku dostavlja Klubu Bošnjaka u Domu naroda. Isto je i u slučaju hrvatskog člana Predsjedništva. Ako taj klub, Bošnjaka, odnosno Klub Hrvata, utvrdi da je isto povrijeđen vitalni nacionalni interes, također ta odluka ne stupa na snagu.

  • 16x9 Image

    Predrag Zvijerac

    Diplomirao anglistiku i kroatistiku. U novinarstvu od 2005. U mostarskom Dnevnom listu bio izvršni urednik, u sarajevskom Faktoru urednik vanjskopolitičke rubrike. Od oktobra 2017. radi kao novinar i producent za društvene mreže u digitalnoj jedinici Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa.

XS
SM
MD
LG