Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi stigla je 17. septembra u glavni grad Armenije nakon što je u najgorim borbama u posljednje vrijeme između Armenije i Azerbajdžana poginulo više od 200 osoba.
Ona je također najviši američki dužnosnik koji je posjetio Armeniju od kada je zemlja stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine.
"Generacijama smo štitili i čuvali njihov izbor. Od Sjedinjenih Država do Ukrajine, Tajvana, Armenije, svijet se suočava s izborom između demokratije i samouprave, a mi opet moramo izabrati demokratiju”, napisala je Pelosi na društvenim mrežama po dolasku.
Nju u posjeti Armeniji prati zastupnica Jackie Speier, demokratkinja iz Kalifornije armenskog porijekla.
Pelosi je rekla da je putovanje planirano prije nedavne eskalacije nasilja na armensko-azerbajdžanskoj granici.
Sukobi koji su izbili 13. septembra, najgori su od rata iz 2020. godine. Završili su "zahvaljujući međunarodnom angažmanu" tokom noći 15. septembra, saopštilo je armensko Vijeće sigurnosti nakon ranijih neuspješnih pokušaja Rusije da posreduje u primirju.
Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je 16. septembra da je u ovosedmičnim sukobima sa Azerbajdžanom poginulo najmanje 135 osoba.
"Nažalost, to nije konačna brojka. Ima i mnogo ranjenih", rekao je na sjednici vlade.
Ministarstvo odbrane Azerbajdžana saopštilo je ranije da je više od sedamdeset njihovih vojnika poginulo tokom sukoba.
Obje strane optužuju jedna drugu za započinjanje najnovijih napada. Armenija optužuje Azerbajdžan za neizazvani napad na armenski teritorij, a Baku kaže da su odgovorili na granatiranje armenskih snaga.
Prije objave prekida vatre, Pašinjan je rekao da su azerbajdžanske snage napale i zauzele nekoliko armenskih naselja duž njihove zajedničke granice i na teritoriji izvan Nagorno-Karabaha. Baku kaže da odgovara na "provokacije" armenske strane.
Ove dvije zemlje godinama su u sukobu oko Nagorno-Karabaha. Separatisti koje podržava Armenija preuzeli su od Azerbajdžana područje naseljeno uglavnom Armencima u ratu početkom 1990-ih u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.
Armenija i Azerbejdžan su također vodili rat krajem 2020. godine. Trajao je šest sedmica i ubijeno oko šest hiljada ljudi prije prekida vatre uz posredovanje Rusije. To je rezultiralo gubitkom kontrole Armenije nad dijelovima regije i sedam susjednih okruga.
Prema dogovoru o prekidu vatre, Moskva je rasporedila oko 2.000 vojnika u regiji da služe kao mirovne snage.
