Dostupni linkovi

Državni vrh i predstavnici manjina u Jasenovcu


Državni vrh u Jasenovcu, 22. travnja 2020

Ja ovo smatram napretkom. Predstavnici nacionalnih manjina, žrtava, hrvatskih antifašista došli su ovdje, a onda će razgovori ići dalje. Ovo je gesta, kazao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u srijedu (22. travnja) na zajedničkoj komemoraciji državnog vrha i predstavnika naroda - žrtava bivšeg ustaškog logora Jasenovac, prvi puta nakon četiri godine.

Polaganjem vijenca i cvijeća na spomenik "Kameni cvijet” hrvatski državni vrh i izaslanici žrtava – srpske, romske i židovske manjine i Hrvata antifašista – u srijedu su odali počast žrtvama ustaškog konclogora Jasenovac, na obljetnicu proboja preživjelih logoraša pred točno 75 godina, 22. travnja 1945.

MULTIMEDIJALNI PROJEKAT RSE: Dianina lista

"Reći ću da mi je drago što smo nakon dugo vremena došli ovdje u ovom sastavu. Sretan sam da nije bilo govorancija", kazao je Milanović na komemoraciji bez posjetitelja i kulturno-umjetničkog programa zbog pandemijer COVID-19.

"Danas se prisjećamo svih žrtava logora Jasenovac, kojima odajemo počast. Izražavamo poštovanje njihovim obiteljima i preživjelim zatočenicima, te još jednom osuđujemo zločine ustaškog režima za vrijeme. Na nama je da njegujemo kulturu sjećanja i obrazujemo mlade generacije", kazao je premijer Andrej Plenković.

Plenković, Milanović i predsjednik Sabora Gordan Jandroković položili su zajedno vijenac na spomenik u Jasenovcu.

Po cvijet su u spomen na žrtve položili predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi, te predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA RH) Franjo Habulin, koji su kao predstavnici naroda - žrtava, ponovno bili na obilježavanju nakon četiri godine.

Jasenovac, 22. travnja 2020
Jasenovac, 22. travnja 2020

"I mi smo htjeli založiti svoj dio doprinosa, a to je da budemo danas ovdje i da pokažemo da možemo biti solidarni i onda kada se međusobno ne slažemo i onda kada smo udaljeni u pogledu kako doživljavamo i kako ocjenjujemo pojedine pojave kao što je povijesni revizionizam, negacionizam ovoga mjesta, toleriranje onih koji veličaju ustaški režim i koji našu zemlju oslikavaju znamenjima toga režima", istaknuo je Pupovac.

"Došao sam pružiti ruku, pokazati da sam spreman na ozbiljne razgovore i odnosu Vlade i vlasti prema povijesti. Došao sam i zato da riješimo sve naše probleme u interesu Republike Hrvatske i da sve hipoteke koje sramote ovu zemlju stavimo ad acta", rekao je Ognjen Kraus, dodavši, pak, kako je "sigurno da neće doći sljedeće godine ako se to ne riješi".

"Sada sam pružio ruku da započnemo razgovore. Ako se ništa ne ostvari, sigurno nećemo biti ovdje sljedeće godine. Neki pomaci su napravljeni", poručio je iz Jasenovca Kraus hrvatskim vlastima.

Mali pomaci

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin izjavio je da ima malih pomaka u odnosu vlasti prema antifašizmu i žrtvama fašizma, iako se problemi nagomilani kroz 30 godina ne rješavaju tempom kojim bi htjeli.

"Mi razgovaramo, u kontaktu smo, pokušavamo rješavati stvari i mislim da malih pomaka ima. Oni koji imaju tanko uho i oštar vid te pomake vide", kazao je, pobrojavši pokroviteljstvo hrvatske Vlade nad sudjelovanjem hrvatskih antifašista na proslavi bitke na Sutjesci, Plenkovićev govor na otvorenju izložbe o holokaustu u Hrvatskoj, osigurana sredstva za ovogodišnjih 200 posjeta školskih razreda Spomen-području Jasenovac i najavu da je to od sljedeće školske godine dio obaveznog školskog programa.

"To su sam neki pomaci koje vidim i u kojima sudjelujem. Znam da nije moguće riješiti u mjesec dana problematiku koja se gomilala toliko godina ali treba ići korak po korak. Današnje zajedničko obilježavanje 75. obljetnice je pružena ruka i pokušaj i namjera približavanja da bismo lakše sjeli za stol", kazao je Habulin.

Službena komemoracija je zbog pandemije COVID-19 uključivala samo polaganje vijenca i cvijeća, uz poštivanje mjera fizičke distance.

Jasenovac, 22. travnja 2020
Jasenovac, 22. travnja 2020

Bojkotiranje proteklih godina

Predstavnici naroda žrtava su ranijih godina bojkotirali službenu komemoraciju i organizirali vlastitu paralelnu, prosvjedujući na taj način protiv – kako su navodili – lažiranja rezultata Drugog svjetskog rata, revitalizacije ustaštva u hrvatskom društvu i izostanka jasne osude ustaškog pozdrava "za dom spremni".

Sa tom praksom započeli su 2016. godine, kada su odbili sudjelovati na službenoj komemoraciji kao izraz prosvjeda na učestale ekscese izvikivanja ustaškog pozdrava (prijateljska nogometna utakmica Hrvatska – Izrael u Osijeku, prosvjed pred Agencijom za elektroničke medije), na koje je vlast reagirala mlako i apstraktnom osudom "svih totalitarizama".

Tadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je bila na utakmici u Osijeku, odšutjela je i nije osudila izvikivanje ustaškog pozdrava u Osijeku, a na prosvjedu pred Agencijom za elektroničke medije u prvim je redovima sudjelovao tadašnji potpredsjednik Sabora u ime vladajuće većine, predsjednik desne Hrvatske stranke prava, Ante Starčević Ivan Tepeš.

Godinu kasnije razlozi za bojkot službene komemoracije bili su odugovlačenje vlasti da maknu ustaški pozdrav sa spomen-ploče u mjestu Jasenovac i nastavak toleriranja relativizacije ustaških zločina.

Niti 2018. godine predstavnici srpske i židovske manjine i hrvatskih antifašista nisu sudjelovali na državnoj komemoraciji, već su organizirali dvije zasebne. Razloge je iznio tadašnji predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac:

"Činimo to ne samo zbog toleriranja ustaškog pozdrava nego i zato što ulice i trgovi i dalje nose imena ustaških zločinaca, a ustaška stratišta i zločini svjesno se žele zaboraviti".

Sljedeće 2019. godine premijer Andrej Plenković i dalje je inzistirao na zajedničkoj komemoraciji, vođeni su i razgovori na tu temu, ali iznova su održane odvojene komemoracije. Razlog za bojkot iznio je na alternativnoj komemoraciji predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus:

"Revizija povijesti se nastavlja. Ništa se nije promijenilo u posljednjih godinu dana. Situacija je još gora. Nedjelovanjem državnih institucija ekstremna desnica jača i sve je glasnija i agresivnija. Prije dva dana održan je ustaški dernek u Splitu, nitko nije od vlasti reagirao," kazao je tada Kraus.

Zastupnik romske zajednice Kajtazi ranijih je godina sudjelovao i na državnoj i na paralelnoj komemoraciji.

Donedavna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar -Kitarović, koja je svojim izjavama o "za dom spremni" kao "starom hrvatskom pozdravu" i više slučajeva "neprimjećivanja" izvikivanja tog pozdrava na sportskim terenima u velikoj mjeri pridonijela takvim ocjenama svih 5 godina mandata nije sudjelovala na službenim komemoracijama, već je počast žrtvama odavala zasebno.

Razgovarajmo o Holokaustu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:06:09 0:00

U nešto manje od četiri godine postojanja jasenovačkog logora u njemu je, prema poimeničnom popisu što ga je sastavilo Spomen-područje Jasenovac, ubijeno ili umrlo od bolesti, zlostavljanja i neljudskih uvjeta života 83.145 ljudi, a ukupan broj žrtava mogao bi se prema procjenama popeti do 100.000 – Srba, Roma, Židova i Hrvata antifašista.

Jasenovački logor bio je pod upravom kvislinške Nezavisne države Hrvatske (NDH), a njegovu posadu činile su isključivo ustaše.

Jasenovac, sjećanje s rizikom
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:53 0:00

Komemoracija se održava na spomen proboja 600 preostalih muških logoraša 22. travnja 1945, koji su na vijest o likvidaciji svih 1000 preostalih logorašica u ženskom dijelu logora, na povik sekretara organizacije Komunističke partije u logoru Ante Bakotića "naprijed, drugovi!" goloruki krenuli na bodljikavu žicu i mitraljeze.

Od svih njih, i od 170 logoraša iz drugog dijela logora koji su nešto kasnije krenuli u proboj, slobode se dokopalo njih tek nešto manje od 100.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG