U Mostaru, gradu na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) danas se (20. decembar) održavaju lokalni izbori.
To su prvi općinski izbori nakon 12 godina.
Svih 150 redovnih biračkih mjesta u Mostaru otvoreno na na vrijeme, u 7 sati, potvrdio je u nedjelju, 20. decembra, za Radio Slobodna Evropa (RSE), predsjednik Gradske izborne komisije Mostara, Hilmo Đidalija.
“Većih problema nije bilo. Sa terena su dolazile informacije da je par ljudi usmeno negodovalo kako je navodno onemogućen pristup posmatračima na nekim biračkim mjestima, međutim, članovi biračkih odbora da to nije bilo tako, te su sve one koji imaju bilom kakve primjedbe upućeni da podnesu pismene žalbe”, kazao je kratko Đidalija za RSE.
Na mjestu događaja se može vidjeti da se glasanje odvija uz poštivanje mjera zaštite od širenja epidemije virusa korona, a ispred biračkih mjesta na više lokaliteta mogao se vidjeti po jedan pripadnik policije.
Biračka mjesta bit će zatvorena u 19.00 sati, kada završava predizborna šutnja, koja je počela u subotu (19. decembar).
Lokalni izbori u gradu na Neretvi održavaju se uz poštivanje epidemioloških mjera zbog pandemije COVID-a 19.
Prvi preliminarni rezultati izbora očekuju se u ponoć u sjedištu Centralne izborne komisije BiH (CIK) u Sarajevu.
NVO ‘Pod lupom’: Sporan broj glasača?
Koalicija nevladinih organizacija “Pod lupom”, koja nadgleda nedjeljne
lokalne izbore u Mostaru, saopćila je na prvoj press-konferenciji u 11 sati
kako je trenutno sva pažnja usmjerena na činjenicu da se ne slaže broj
birača sa spiskova dobijenih od Centralne izborne komisije (CIK) Bosne
i Hercegovine (BiH) i stanja na terenu, odnosno na spiskovima na
biračkim mjestima.
“Mi smo dobili listu biračkih mjesta sa lokacijama i brojem birača po
biračkim mjestima od strane CIK-a BiH. To je dostavljeno CIK-u BiH od
strane Gradske izborne komisije Mostar. Prema trenutnim informacijama
koje prikupljamo sa terena, u vezi otvaranja biračkih mjesta, o broju
registrovanih birača – odnosno birača koji se nalaze na izvodu biračkog
spiska po biračkim mjestima – postoji razlika između te liste, koja je
dostavljena od CIK-a i realnog stanja danas na terenu”, izjavio je
novinarima direktor projekta Koalicije “Pod lupom”, Dario Jovanović.
Prema njegovim riječima radi se o 142 od ukupno 150 biračkih mjesta
na lokalnim izborima u Mostaru, na kojima postoji ta razlika u broju
birača.
“Dakle, nije u pitanju incidentna situacija, dakle u pitanju je nešto što je
sveprisutno”, dodao je Jovanović.
Aktivisti i posmatrači Koalicije “Pod lupom” još jednom provjeravaju te
informacije, rekao je Jovanović, istakavši kako je – prema trenutnim
informacijama – “u pitanju razlika od više hiljada birača”.
“Odnosno, broj birača danas, koji je relano na izvodima biračkog spiska
po biračkim mjestima je manji u odnosu na broj koji nam je dostavila
Centralna izborna komisija, prema sadašnjim podacima, za oko četiri
hiljade”, izjavio je Dario Jovanović.
On je istakao da se ti podaci još uvijek provjeravaju, ali je dodao da je
“zaista simptomatično” da na tolikom broju biračkih mjesta ne odgovara
broj birača i da je razlika “baš tolika”.
U trci 370 kandidata
Na glasačkim listićima naći će se 370 kandidata.
"Riječ je o 31 političkom subjektu, od čega 22 političke stranke, četiri neovisna kandidata, četiri koalicije i jedna lista neovisnih kandidata. Središnji birački popis za izbore u Mostaru zaključen je 11. studenog i u njega je upisano 100.864 birača, od čega 96.797 birača koji glasuju na redovitim biračkim mjestima, 48 birača za glasovanje u odsutnosti, 34 za glasovanje osobno i 3.985 birača za glasovanje putem pošte", saopćio je 18.decembra predsjednik CIK-a BiH, Željko Bakalar.
Bakalar je kazao da će se glasati na 150 redovnih biračkih mjesta, te na 16 biračkih mjesta u odsustvu.
"Biračka mjesta u odsustvu nalaze se u Velikoj Kladuši, Banjoj Luci, Tuzli, Jajcu, Žepču, Zenici, Olovu, Bugojnu, Širokom Brijegu, Jablanici, Nevesinju, Gacku, Čapljini, Bileći i Trebinju. Također, Gradsko izborno povjerenstvo Mostar odredilo je ukupno 16 redovitih mobilnih timova putem kojih će glasovati 873 birača, te planira odrediti dodatnih devet posebnih mobilnih timova putem kojih će glasovati birači koji na dan izbora budu u samoizolaciji. Po neslužbenim informacijama, do sada su Gradskom izbornom povjerenstvu Mostar upućena 184 zahtjeva za glasovanje putem posebnih mobilnih covid timova", saopćio je Bakalar.
CIK BiH i Gradska izborna komisija Mostara su najavili i da je za posmatranje izbora u Mostaru akreditirano ukupno 1.717 posmatrača.
Šta će se birati u Mostaru?
U Mostaru i okolini je registrirano više od 100.000 birača. Oni će birati 35 vijećnika u Gradskom vijeću Mostara.
Vijećnici se biraju u gradskoj izbornoj jedinici, koja obuhvata cijelo područje Mostara i daje 13 vijećnika.
Tu je i šest izbornih jedinica - gradskih područja iz kojih se biraju 22 vijećnika – 13 iz tri većinske hrvatske izborne jedinice, te devet vijećnika iz tri većinske bošnjačke izborne jedinice.
Prema posebnim izbornim pravilima za Mostar, nijedan konstitutivni narod (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) ne može imati manje od 4 niti više od 15 vijećnika, dok je jedno vijećničko mjesto rezervirano za one koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi.
Prema izbornim pravilima za Mostar, gradonačelnik Mostara se bira dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika u Gradskom vijeću.
U slučaju bez potrebne dvotrećinske većine, ide se u drugi krug glasanja, gdje je, također, neophodna dvotrećinska većina.
Ako gradonačelnik ni tada ne bude izabran, u trećem krugu dovoljna je većina među vijećnicima prisutnima na glasanju.
Ankete ukazuju na veliku izlaznost
Više od dvije trećine građanki i građana Mostara namjerava u nedjelju izaći na birališta i glasati na lokalnim izborima.
To pokazuju rezultati ankete koju je realizirala nevladina kampanja #TvojGlasJeBitan.
"Rezultati naše ankete koju smo radili u gradu Mostaru su pokazali da 81% građana i građanki grada Mostara izlazi na izbore, 16% ih neće glasati, dok je svega tri posto neodlučno", izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) koordinator kampanje, Nermin Topovčić.
Premošćavanje podjela? Uoči lokalnih izbora u Mostaru
Posljednji put, izbori za Gradsko vijeće Mostara održani su 2008. godine. Dvije godine kasnije, Ustavni sud BiH je poništio posebna izborna pravila za Mostar, koja je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, Sir Paddy Ashdown.
Prema tim izbornim pravilima, u Mostaru je ukinuto šest poratnih etničkih općina - po tri hrvatske i tri bošnjačke - ali su one ostale kao gradska područja-izborne jedinice.
Ustavni sud BiH je takvu odluku donio nakon što su apelaciju podnijeli hrvatski vijećnici u Gradskom vijeću Mostara. Oni su argumentirali da bošnjačke izborne jedinice, iako imaju manje glasača od hrvatskih, daju jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće. Tako je došlo do političkog zastoja.
Iako je sud naložio da Parlament BiH donese izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, u dijelu koji se odnosi na Mostar, to se nije desilo, jer se ključne hrvatske i bošnjačke političke stranke nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila.
I dok su hrvatske stranke, na čelu sa HDZ-om BiH tvrdile kako bi i u Mostaru trebao važiti princip "jedan čovjek – jedan glas", bošnjačke partije, predvođene SDA-om su argumentirale da je Grad Mostar dio Daytonskog mirovnog sporazuma, da posebna izborna pravila donose zaštitu od rezultata etničkog čišćenja u Mostaru, te su predbacivale HDZ-u da se na državnom nivou zalaže za paritet u odlučivanju, dok na lokalnom nivou traži većinsko odlučivanje.
Sporazum nije postignut ni nakon više rundi pregovora. Nisu donesena nova izborna pravila, pa 2012. godine lokalni izbori u Mostaru nisu ni održani.
Krajem te godine, istekao je mandat Gradskom vijeću Mostara, te je grad ostao bez zakonodavne vlasti.
Najvažniji gradski dokument, budžet, donosili su gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić (HDZ) i načelnik Odjela za finansije, Izet Šahović (SDA). Budžet je formalno potvrđivao Parlament bh. entiteta Federacija BiH.
Mostarka Irma Baralija je 2018. podnijela apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava.
Krajem oktobra 2019. godine, Evropski sud za ljudska prava je presudio u njenu korist i naložio Parlamentu BiH da u roku od šest mjeseci, počevši od kraja januara 2020. godine, odnosno od pravosnažnosti presude, omogući održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
U suprotnom, Evropski sud za ljudska prava ostavio je mogućnost Ustavnom sudu BiH da riješi problem.
Lideri vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, Dragan Čović (HDZ) i Bakir Izetbegović (SDA) su 17. juna 2020. godine potpisali sporazum, kojim su dogovorili nova izborna pravila za grad Mostar. Ta pravila su ubrzo usvojena u Parlamentu Bosne i Hercegovine.