Dostupni linkovi

Da li bi gubitak Beograda najavio početak kraja vlasti naprednjaka u Srbiji?


Par sedi nedaleko od statue beogradskog "Pobednika" na Kalemegdanu
Par sedi nedaleko od statue beogradskog "Pobednika" na Kalemegdanu

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je kakve su šanse opozicije na izborima koji će se u Srbiji održati za dva meseca, 3. aprila ove godine. Sagovornici su bili Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, i Dragan Popović, direktor beogradskog Centra za praktičnu politiku.

Bilo je reči o tome da li je opravdana euforija koja je zavladala u opozicionim redovima nakon što su birači u tri najveća grada Srbije glasali na referendumu protiv ustavnih promena za koje se zalagala vlast, da li je Vučić uspeo da pridobije mlade poklonom od 100 eura i obećanjem još jednog poklona ako pobedi na izborima i da li odustajanje od Rio Tinta pokazuje da je Vučić spreman da udovolji svakom zahtevu demonstranata samo da bi izbegao veće proteste uoči izbora.

Razgovaralo se i o tome koliko opoziciji štete trvenja između lidera dve najjače opozicione stranke - Dragana Đilasa i Vuka Jeremića, zašto se na srpskoj opozicionoj sceni ne može primeniti model mađarske opozicije koja je na predizborima izabrala zajedničkog kandidata koji će se suprodstaviti Orbanu, zašto se opozicija toliko preganja oko predsedničkih kandidata koji nemaju nikakakve šanse protiv Vučića umesto da se usredsredi na beogradske izbore gde eventualno može da pobedi, kao i o tome šta bi gubitak Beograda značio za Vučića i Srpsku naprednu stranku.

Može li opozicija osvojiti Beograd?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:29:59 0:00

Omer Karabeg: Na nedavnom referendumu o ustavnim promenama većina birača u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu glasala je potiv. Opozicija je to dosta euforično proslavila tvrdeći da je to veliki poraz Aleksandra Vučića. Da li je ta euforija opravdana?

Dušan Spasojević: Euforija svakako nije opravdana mada svakako postoje razlozi za zadovoljstvo u opozicionim redovima. Istina, Vučić je dobio ono što je želeo - to je referendumsko DA, ali je protivljenje referendumskom predlogu bilo dosta veliko, preko očekivanja i u velikim gradovima se to tumači kao glasanje protiv Vučića, to jeste da se ti glasači nisu izjašnjavali o promenama Ustava već protiv Vučića.

I to je podiglo optimizam u opozicionim redovima. Mislim da je taj optimizam utemeljen, ali da nema razloga za euforiju jer je dobar rezultat za opoziciji i dalje daleko.

Dragan Popović: I ja mislim da nema mesta euforiji, ali rezultat referenduma jeste razlog za umereni optimizam opozicije. Postoji šansa da opozicija na izborima u aprilu napravi dobar rezultat, mada ne i da pobedi. U sadašnjoj situaciji to je gotovo nemoguće.

Naravno, može nešto da se promeni u sledeća dva meseca - mada sumnjam. Ali ima izgleda da opozicija ostvari bolji rezultat nego ikada od kako je Srpska napredna stranka 2012. došla na vlast. Tako da ima potencijala, opozicija treba da ga iskoristi i mislim da je sad u dobroj meri lopta u njenom dvorištu.

Omer Karabeg: Gospodine Spasojeviću, rekli ste da se očekuje da će građani. koji su glasali protiv ustavnih promena, na aprilskim izborima glasati protiv Vučića. Međutim, Vučić je rekao da je deo glasača Srpske napredne stranke, koji su antievropski nastrojeni, glasao protiv. On verovatno misli da će mu se ti glasovi vratiti na izborima.

Dušan Spasojević: Nemamo pouzdana istraživanja, ali nema razloga da verujemo da je među onih 700 i nešto hiljada, koji su glasali protiv, bilo puno birača Srpske napredne stranke. Čini mi se da su to pre svega birači koji će 3. aprila glasati za kandidate opozicije.

Dragan Popović: Ogroman broj tih ljudi će glasati protiv Vučića, Mislim da se zanemarljiv deo naprednjaka usudio da glasa protiv ustavnih promena. Neće naprednjačko biračko telo da glasa protiv onoga što je rekao Aleksandar Vučić.

Kad pogledamo kako su građani glasali u pojedinim delovima Srbije, vidimo da je tamo, gde opozicija ima tradicionalno jaka uporišta, većina bila protiv. To govori da su tih 700 i nešto hiljada antivučićevci mada to ne znači da će svi oni glasati za jednu listu. Daleko od toga.

Tu je sigurno između sto i dvesto hiljada pripadnika ekstremne desnice koja je, rekao bih na sreću, podeljena na mnogo manjih igrača od Saše Radulovića do Boška Obradovića. Dakle, imamo nekih 500-600 hiljada građana koji pripadaju tradicionalnom opozicionom delu biračke scene. Lepo zvuči kada se kaže da je 40 procenata građana na referendumu glasalo protiv, ali to ne znači da bilo koja opoziciona opcija u Srbiji ima 40 posto podrške.

Podmićivanje

Omer Karabeg: Vlast će početkom februara mladima od 16 do 29 godina podeliti po sto eura, a Vučić im je obećao da će, ako Srpska napredna stranka pobedi na izborima, dobiti još jednu novčanu pomoć u drugoj polovini godine. Prijavilo se preko 950.000 mladih.

Da li će tim potezom Vučić uspeti da potkupi mlade, pa će oni da glasaju za Srpsku naprednu stranku ili bar neće glasati za opoziciju jer je to populacija koja bi mogla biti značajan izvor glasova za opoziciju?

Oni koji su hteli da glasaju za Vučića, daće mu svoj glas, ali ne verujem da će se oni koji su protiv prodati za 100 evra.
Dušan Spasojević

Dušan Spasojević: Ta populacija može biti značajan rezervoar glasova, ali čini mi se da tih 100 evra neće posebno uticati na rezultate izbora. Oni koji su hteli da glasaju za Vučića, daće mu svoj glas, ali ne verujem da će se oni koji su protiv prodati za 100 evra.

Kad govorimo o klijentelističkim mrežama Srpske napredne stranke, mnogo su važniji oni mehanizmi vezivanja birača koji naprednjacima omogućuju da provere kako je ko glasao. Kada se novac deli širim društvenim grupama - to je ono što se zove bacanje novca iz helikoptera - vrlo je teško ispratiti efekte takvog poteza, pa se oni koji uzmu evre neće osećati posebno vezani.

Ne vidim da je to uspešan način kupovine glasova. Više je to neka vrsta marketinga ili možda poruka koja se pre šalje roditeljima nego deci i mladima.

Dragan Popović: Srpska napredna stranka često pribegava toj vrsti populističkih poteza, ali ovog puta su preterali - tako da mi to deluje malo očajnički. Nisam uopšte siguran da je to dobar potez. Ne možete mlade kupovati na taj način.

Ali nešto drugo je šokantno. Vučić je eksplicitno rekao - ako mi pobedimo, dobićete još 100 evra. Oni su, dakle, sada legalizovali onu čuvenu priču - asfaltiraću vam pola puta, a kad glasate za mene asfaltiraću do kraja. Tom besramnom porukom praktično se legalizuje politička korupcija na izborima.

Omer Karabeg: Mada je Vučić to vrlo oprezno formulisao. On je rekao: "Moliću da se u drugoj polovini godine, naravno ako ne izgubimo na izborima, još jednom pomogne mladim ljudima".

Dragan Popović: Bez obzira na taj retorički luping apsolutno je jasno da on o tome odlučuje. Zaista je zanimljivo da se usudio da otvoreno obeća da će, ako pobedi na izborima, mladi dobiti drugu polovinu poklona. Vrlo otvoreno je priznao da koristi javni, dakle novac svih nas, da bi kupio pobedu na izborima. Nažalost, to je još jedan od mnogobrojnih eksera u mrtvački kovčeg srpske demokratije.

Čokolada Milka svima

Omer Karabeg: Da li će odustajanje od Rio Tinta doneti glasove Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci?

Dušan Spasojević: Mislim da to neće doneti glasove koliko je cilj da se spreči rast nezadovoljstva u opozicionom biračkom telu. Protesti širom Srbije poslednjih nedelja prethodne godine bili su skroz neočekivana i za naše prilike neverovatna artikulacija nezadovoljstva.

Vučića je to zabrinulo, možda i uplašilo i onda je usledila reakcija koja je na momente bila smušena, a ponekad i smešna. Čini mi se da će oni do izbora uraditi šta god samo da nema nezadovoljstva i protesta. Bukvalno, kad bi sada ljudi izašli i tražili da svako dobije čokoladu Milku od 300 grama, svi bi je dobili do kraja nedelje bez ikakvih problema.

Dragan Popović: I ja primećujem neku vrstu uspaničenosti koju nikada do sada nisam video u redovima naprednjaka. Ogromni protesti koji su u jednom trenutku blokirali Srbiju rezultirali su naprasnim usvajanjem aposlutno svakog zahteva koji može da vam padne na pamet. Ko god je izneo neki zahtev - vlast je to ekspresno usvajala. Očigledno je cilj da se po svaku cenu zaustavi bilo kakvo javno izražavanje nezadovoljstva.

Mislim da je dosta važno i ko se buni. Talas ekološke pobune, koji je zahvatio velike delove Srbije, zahvatio je i ruralno stanovništvo i predele gde je Vučić apsolutno dominantan, gde je na svim dosadašnjim izborima dobijao preko 80 odsto glasova.

Reč je o delovima Zapadne Srbije koji bi bili ugoženi otvaranjem rudnika Rio Tinta, kao i o drugim područjima gde su vršena iskopavanja, a to su Rekovac i područja oko Rudnika, Gornjeg Milanovca, Ljiga i Preljine. Dakle, moguće je da ga je uplašilo to što su ljudi, koji su do sada glasali za njega, javno izrazili prilično veliko nezadovoljstvo.

Dragan Popović: Ko god je izneo neki zahtev - vlast je to ekspresno usvajala. Očigledno je cilj da se po svaku cenu zaustavi bilo kakvo javno izražavanje nezadovoljstva.
Dragan Popović: Ko god je izneo neki zahtev - vlast je to ekspresno usvajala. Očigledno je cilj da se po svaku cenu zaustavi bilo kakvo javno izražavanje nezadovoljstva.

Omer Karabeg: Da li je nedavna priča o atentatu na Vučića u funkciji predizborne kampanje?

Dušan Spasojević: Očigledno je da oni, kad god im zatreba, izvuku atentat i onda pričaju jedno pet dana o tome. Već je bilo nekoliko sličnih najava atentata posle kojih nikada nije bila ni istrage, niti je neko uhapšen, niti je neko osuđen.

Tako da je stvarno jako teško to komentarisati osim kroz izbornu prizmu - kao pokušaj da se Aleksandar Vučić još jednom predstavi kao neko ko se bori protiv mafije, pa mu mafija preti. I onda se pravi čitav niz indirektnih i direktnih paralela sa ubistvom Zorana Đinđića koje su potpuno neutemeljene.

Dragan Popović: Oni svake godine viču “Atentat, atentat” i onda im niko više ne veruje čak i ako se stvarno pripremao neki atentat, čak i ako je, kao što tvrde, neka evropska zemlja stvarno poslala podatke o atentatu.

Đilas i Jeremić

Omer Karabeg: Koliko će na rezulate izbora uticati nejedinstvo u opoziciji pre svega trvenja između između lidera dve najjače opozicione stranke - Dragana Đilasa i Vuka Jeremića?

Dušan Spasojević: To će uticati u određenoj meri, ali mislim da će sve zavisiti od toga da li će koalicija ostati stabilna i kako će izgledati predizborna kampanja. Ako ta kampanja bude izgledala pristojno, najveći deo opozicionih birača će zaboraviti na nesuglasice.

Mislim da je veći problem što opozicija konstantnim podelama i raspravama ruši svoj kredibilitet u očima onih birača koji su negde između opozicije i naprednjaka, kao i birača Srpske napredne stranke koji eventualno razmišljaju da promene stranu. Dok se opozicija ne dovede u red i ne konsoliduje, ne može u punoj meri biti alternativa naprednjačkoj vlasti, ne može imati ambiciju da ih zaista ozbiljno ugrozi.

Dragan Popović: Neće toliko uticati nejedinstvo koliko kredibilnost poruka koje opozicija šalje. Ja mislim da je za opoziciju najbolje programsko okupljanje. Deo opozicije oko Dragana Đilasa očigledno nije tako mislio, pa su ušli u savez sa Vukom Jeremićem. Taj savez je od od starta bio na klimavim nogama, gde ljudi vrlo različito misle, gde maltene svako drugo pitanje izaziva sporove, da ne govorim o ličnim odnosima između opozicionih lidera.

Ako savez nije zasnovan na čvrstim programskim osnovama, uvek možete da očekujete turbulencije. Međutim, ako kampanja bude dobra, ako bude fokusirana, ako birači u toj kampanji prepoznaju snagu, neće im mnogo smetati razmirice opozicionih lidera. Ali previše toga je nepoznato da bismo u ovom trenutku bilo šta pouzdano mogli da zaključimo.

Dušan Spasojević: Mislim da je veći problem što opozicija konstantnim podelama i raspravama ruši svoj kredibilitet u očima onih birača koji su negde između opozicije i naprednjaka, kao i birača Srpske napredne stranke koji eventualno razmišljaju da promene stranu.
Dušan Spasojević: Mislim da je veći problem što opozicija konstantnim podelama i raspravama ruši svoj kredibilitet u očima onih birača koji su negde između opozicije i naprednjaka, kao i birača Srpske napredne stranke koji eventualno razmišljaju da promene stranu.

Mađarski primer

Omer Karabeg: Kako je moguće da opozicija nije ništa naučila iz mađarskog primera? I tamo je opozicija bila razjedinjena kao u Srbiji - od krajnje desnice do levice - i godinama nije imala šanse protiv Orbana.

Onda su odlučili da ove godine idu sa jedinstvenim kandidatom, napravili su predizbore na kojima je glasalo više od 600.000 pristalica opozicije i kandidat za premijera je postao onaj ko je dobio najviše glasova. Svi su stali iza njega i imaju dobre šanse protiv Orbana. Zar i opozicija u Srbiji nije mogla organizovati predizbore?

Dušan Spasojević: Ima tu razlika. Ključna razlika je u činjenici da mađarski izborni sistem podstiče ukrupnjavanje, pa je nužno stati iza jednog kandidata. U Srbiji je izborni sistem proporcionalni sa izuzetno niskim cenzusom od tri posto što znači da mnoge partije i koalicije imaju šansu da se nađu u parlamentu. Tome treba dodati da su opozicione stranke u Srbiji na vrlo različitim ideološkim pozicijama i da imaju problem da međusobno sarađuju.

Kad uzmemo u obzir da su se opozicioni lideri možda plašili ishoda i da je sprovođenje predizbora prilično komplikovano i zahteva resurse, onda je jasno zašto se za to skoro niko nije ozbiljno zalagao. Među ključnim akterima nije bilo volje da se to uradi. Oni su verovatno procenili da im je važnije da čuvaju resurse. Jer opozicija u Srbiji je jako siromašna i čini mi se da svaki napor koji izlazi van onog najvažnijeg, a to je izborna kampanja, za njih finansijski predstavlja veliki problem.​

Mislim da je razliku od mađarskog nama bliži cnogorski model kojim je srušen režim Mila Đukanovića. To je urađeno sa tri programske opozicione kolone. 
Dragan Popović

Dragan Popović: Velike su razlike između Srbije i Mađarske u svakom pogledu. Daleko su naše dve zemlje jedna od druge. Osim, toga Srbija ima identitetska pitanja koja Mađarska nema, pa je kod nas svaka politička podela mnogo dublja. U Mađarskoj nema ko da vas pita ni za Kosovo, ni za Srebrenicu.

Mislim da je razliku od mađarskog nama bliži cnogorski model kojim je srušen režim Mila Đukanovića. To je urađeno sa tri programske opozicione kolone. Inače, opozicija u Srbiji je jako slaba. Svi su resursi istanjeni, ne samo finansijski. Ljudski resursi su užasno istanjeni. Vrlo mali broj ljudi uopšte želi da učestvuje u politici. Politički sistem je toliko uništen i ukaljan da jedva možete da pronađete nekog ko hoće da bavi politikom.​

Predsednički kandidat

Omer Karabeg: Zar vam se ne čini da je potpuno nerazumna svađa oko toga ko će biti predsednički kandidat koji objektivno nema nikakve šanse protiv Vučića?

Bojan Pajtić, profesor Pravnog fakuleta u Novom Sadu, kaže će ta svađa umanjiti šanse opozicije u Beogradu gde jedino postoje ozbiljne mogućnosti za pobedu. A uslov za pobedu je jedinstvo opozicije.

Dušan Spasojević: Kod nas je pamćenje kratko, pa ako se opozicija izmiri i organizuje, sadašnje razmirice neće značajnije uticati na izbore u Beogradu. Inače, o jedinstvu opozicije se jako puno priča, čini mi se da je to postalo i malo dosadno. Potpuno je jasno da opozicija ne može i neće izaći u jednoj koloni. Oni koji to zagovaraju izgubili su bitku i treba da se pomire s tim. Nemoguće je spojiti nespojive stvari.

Što se tiče predsedničkih izbora, mislim da je izbor opozicionog kandidata važan. Čak i ako su predsednički izbori unapred izgubljeni, mora se iskoristiti izborna trka jer će ona pokriti beogradske, a donekle i parlamentarne izbore. Važno je ko u toj trci trči u ime opozicije.

Najjača opoziciona kolacija se odlučila za jednog kandidata. Za sada deluje da će to biti Zdravko Ponoš, dakle neko koji je poslednjih godina bio profesionalni političar. Odustalo se od vanstranačke ličnosti i meni se čini da je to pokušaj da se u gospodina Ponoša ulaže u srednjoročnom ciklusu kako bio on postao važan akter ili važan dodatak opoziciji na nekim narednim izborima.

Omer Karabeg: Zar opozicioni lideri nisu mogli da se dogovaraju iza zatvorenih vrata umesto da se javno preganjaju ko će biti predsednički kandidat?

Dragan Popović: Mislim da smo svi mi odavno digli ruke od toga da očekujemo dogovor iza zatvorenih vrata. I kad su se dogovarali iza zatvorenih vrata, na kraju sastanka već su svi novinari imali kompletne stenograme njihovih razgovora. Treba ostaviti razmirice i okrenuti se budućnosti.

Mislim da ćemo za parlamentarne i beogradske izbore imati dve ozbiljne liste - jedna je Đilasova, a druga ekološko-leva. Verovatno ćemo imati i jednog predsedničkog kandidata. To su glavni parametri i sada treba ići u kampanju i sve netrpeljivosti ostaviti iza sebe.

Bitka za Beograd

Omer Karabeg: Pojedini analitičari ističu da je Miloševićev poraz u velikim gradovima na lokalnim izborima u novembru 1996. najavio pobedu opozicije četiri godine kasnije. Može li se to ponoviti na izborima u Beogradu?

Dušan Spasojević: Ako bi opozicija uspela da preuzme vlast u Beogradu, to bi zaista bio veliki udarac za Aleksandra Vučića. On nije navikao da deli vlast. Setimo se da je on pre četiri, pet godina bio jako uznemiren kada Srpska napredna stranka nije bila na vlasti u dve-tri centralne beogradske opštine, a kamoli kad bi sad izgubio grad Beograd.

Pobeda u Beogradu bila bi veliki podsticaj za opoziciju. Mislim da u tom slučaju ne bismo morali čekati četiri godine da padne vlast na nivou republike.

Dragan Popović: Nema nikakve sumnje da bi to bio ozbiljan udarac u situaciji kada imamo piramidalni sistem lične vlasti gde sve mora da bude u okviru te piramide, pa se šalju crni džipovi da bi se obezbedila pobeda čak i u mesnim zajednicama. Ne vidim kako bi vlast uopšte preživela gubitak glavnog grada.

Onda ni Vučić ne bi dugo potrajao. Tako da mislim da će on sve uraditi da do toga ne dođe. Čeka nas rovovska borba za Beograd. Ne mogu da zamislim da će Vučić dozvoliti da izgubi Beograd. Mislim da bi čak i ozbiljan rezultat opozicije koji bi bio blizu pobede - pa bi naprednjacima ostanak na vlasti u Beogradu zavisio od Ivice Dačića ili Rasima Ljajića - bio jak udarac Srpskoj naprednoj stranci.

XS
SM
MD
LG