Početkom ove sedmice, drugi put u mjesec dana, bespolitne letjelice kakve koristi vojska, obavještajne agencije i slične organizacije, pojavili su se na nebu iznad Moskve.
Ako Kremlj ima uvjerljiv dokaz ko stoji iza toga, ne pokazuje ga javno. Ali svakako okrivljuje standardnog osumnjičenog: Ukrajinu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
S obzirom na to da je ruski rat protiv Ukrajine ušao u 16. mjesec, prisutnost dronova koji vrebaju na nebu iznad glavnog grada Ukrajine gotovo je svakodnevna pojava. Rusija je gađala Kijev bespilotnim letjelicama kamikazama, uglavnom iranskog porijekla, zajedno s krstarećim projektilima koji se lansiraju s mora i iz vazduha.
Ali, neočekivani dronovi iznad Moskve su nešto sasvim drugačije. Pojavljuju se u trenutku kada je rašireno vjerovanje da Ukrajina nastavlja da vodi, kako se naziva, rat iz sjenke unutar ruskih granica, kao i dok se priprema za dugoočekivanu kontraofanzivu protiv ruskih snaga na teritoriji Ukrajine.
Evo šta znamo o dronovima iznad ruske prestonice, bar onim koji su se pojavili 30. maja.
Šta se zapravo desilo?
U jutro 30. maja nekoliko dronova je uočeno kako lete iznad dijelova Moskve i njenih zapadnih predgrađa.
Iako su ruski medijski izvještaji govorili o više od 30 dronova, ministarstvo odbrane je reklo da ih je bilo najmanje osam, što je brojka koju je RSE mogao da potvrdi.
Ruski zvaničnici su rekli da su svi dronovi presretnuti ili oboreni; namanje tri stambene zgrade su pretprjele manja oštećenja i dvoje ljudi je zadobilo povrede.
"Tri letjelice su osujećene tehnologijom elektronskog ratovanja, izgubile su kontrolu i odstupile od planiranih ciljeva. Još pet dronova je oboreno raketnim sistemima zemlja-vazduh Pancir-S u regiji Moskve", navedeno je u saopštenju ministarstva odbrane Rusije.
Čini se da nijedan dron nije bio kamikaza ili dron samoubica koji je dizajniran da se zabije u određene mete, takođe, ostaje nejasno da li je i jedna letjelica nosila eksploziv.
Neki od videa koji su cirkulisali na Telegram kanalima i drugim društvenim mrežama čini se da pokazuju model za koji se zna da ima domet od stotina kilometara. Oštećenja na zgradama i na zemlji možda su izazvana i obaranjem letjelica.
Nejasno je šta su bile mete napada dronovima, ako ih je uopšte bilo. Jedna bespilotna letjelica je uočena iznad okruga Rubljovka. Ovaj kvart je dom ruske elite, a tu se nalazi i glavna rezidencija predsjednika Vladimira Putina, Novo Ogarjovo. Drugi dron je pao na jugozapadnom dijelu Moskve, nedaleko od velikih zgrada ministarstva odbrane i vlade.
Značajno je da je ovo drugi incident sa neidentifikovanim dronovima iznad Moskve u samo mjesec dana. U satima prije zore 3. maja, najmanje dva drona su uočena iznad Kremlja, video kamere snimile su iz nekoliko pravaca mali plamen koji gori na istaknutoj zgradi Kremlja. Drugi video snimio je dron kako eksplodira iznad iste zgrade.
Raniji incident, koji se desio nekoliko dana prije nego što je Putin ugostio najprominentniji godišnji događaj – vojnu paradu na Crvenom trgu kojom se podsjeća na poraz Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
I taj incident ostao je bez objašnjenja. Kremlj je to nazvao pokušajem atentata na Putina, što je tvrdnja koja je naširoko odbačena iz nekoliko razloga, jedan je da je poznato da Putin ne boravi tokom noći u Kremlju.
Da li Kremlj paniči?
Neposredno pred incident 30. maja, Putin je okrivio Ukrajinu nazivajući letove dronova "terorističkom aktivnošću". Kremlj je takođe uperio prst u Zapad koji podržava Ukrajinu, govoreći da su Sjedinjene Države i druge evropske države trebale da osude napade.
"Režim u Kijevu je izabrao… put zastrašivanja Rusije, zastrašivanja ruskih građana i vazdušnih napada na stambene zgrade", rekao je Putin u obraćanju putem državne televizije. "Ovo je očigledno teroristička aktivnost."
Putin je takođe tvrdio da su letovi dronova iznad Moskve bili odgovor na ruske napade na središte ukrajinske vojne obavještajne službe u Kijevu. Iako je nejasno da li se takav napad ikada desio.
Vijesti o dronovima bile su na udarnim mjestima u ruskim medijima, od kojih je mnogima značajno uskraćena nezavisnost od početka invazije u februaru 2022.
Moskva, kao i drugi veliki ruski gradovi, uveliko je zaštićena od realnosti rata u Ukrajini, iako ima znakova o puzajućoj zabrinutosti pošto je sve teže prikriti ruske žrtve i uprkos često trijunfalističkoj retorici, rat ipak istrajava bez kraja na vidiku.
Tatjana Stanovaja, stručnjakinja za politički sistem u Rusiji, nazvala je reakciju Kremlja na napad dronovima 30. maja "pasivnom" i rekla da to najbolje objašnjavaju tri razloga.
"Putinova vjera u izdržljivost naroda, autoritarna fiksacija na demonstriranje njihovih 'uspjeha' i objektivni nedostatak spremnosti ruske vojske da efikasno odgovori na ovakve napade", napisala je u analizi za Carnegie Endowment for International Peace.
"U ruskom sustemu, prva osoba koja podigne uzbunu bude krivac – lakše je sve zataškavati nego priznati ranjivost", napisala je. "Ali, problem ovakve taktike jeste da ima svojih ograničenja. Ljudi žele da vide snažno vodstvo, ali trenutno, to vodstvo sve se više čini bespomoćno i zbunjeno."
Tako znači! Ipak su Ukrajinci?
Odgovor na ovo pitanje nije sasvim jasan.
Ukrajina je unutar Rusije mjesecima vodila rat iz sjenke niskog intenziteta, uglavnom u pograničnim regijama Belgoroda, Voroneža i Rostova.
Tempo se dokazano povećao posljednjih mjeseci, ponajviše prošle sedmice, kada je grupa naoružanih ljudi koji su tvrdili da su militantni Rusi na strani Ukrajine izveli odvažni upad u Belgorodu, što je bio jedan od najvećih takvih napada do sada.
Ruska oblast Belgorod nakon 'prekograničnog napada'
Takođe su evidentni i konstantantni incidenti granatiranja preko granice ili eksplozije skladišta goriva i drugih lokacija u Rusiji. Za mnoge od ovih incidenata okrivljuje se Ukrajina.
Što se tiče incidenata sa dronovima iznad Moskve, vojno i civilno vodstvo Ukrajine je negiralo da snosi odgovornost, ali je takođe signaliziralo da ih pozdravlja.
Mihajlo Podoljak, savjetnik u kabinetu predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je da Kijev nije umiješan u napade, ali je dodao da Ukrajina uživa da gleda takva dešavanja i predvidio je povećanje sličnih incidenata.
Ukrajina je svakako sposobna da izvede takav napad. Dronovi kraćeg dometa, kakvi su, kako se vjeruje, bili korišteni u incidentu na zgradi Kremlja, morali su biti navođeni sa lokacije koja nije daleko od Moskve. To bi značilo infiltraciju i djelovanje ukrajinskih jedinica duboko u ruskoj teritoriji.
Neki analitičari su rekli da je jedan od dronova koje su 30. maja snimili slučajni posmatrači, sličan borbenom ukrajinskom dronu UJ-22, koji ima domet od 800 kilometara, što znači da je mogao da leti iz Ukrajine za Moskvu.
Sličan model se srušio neposredno izvan Moskve u februaru.
Američki zvaničnici koji su anonimno govorili za The New York Times rekli su da vjeruju kako iza napada 3. maja stoje ukrajinske vojne ili obavještajne agencije.
Ali, dok su ruski vazdušni napadi u Ukrajini, uključujući i napade dronovima kamikazama i navodećim projektilima, nanosili štetu ukrajinskoj infrastrukturi i uzrokovali značajan broj žrtava, napad dronovima u Moskvi gotovo da nije izazvao nikakvu štetu.
Tako da, osim u slučaju da je cilj psihološke prirode, kako bi se zaplašili Rusi i uznemiravali njihovi vojni i politički lideri, nejasno je kakvu korist iz toga izvlači Ukrajina.
Mnogo značajniji psihološki udarac mogao bi doći od atentata, ne kao ono što se u aprilu dogodilo u Sankt Peterburgu kada je sakrivena bomba detonirana u kafiću. Tada je poginuo poznati bloger koji je bio zagovarač rata . Ruskinja je uhapšena, ali policija je prst uperila u ukrajinske agente.
- Posle ubistva ruskog proratnog blogera, sledi veća represija, kažu analitičari
- Rusija objavila snimku osumnjičene za ubistvo prokremaljskog blogera
Takođe je bilo dramatičnih napada na rusku infrastrukturu za koje se uveliko smatra da su ih izveli Ukrajinci. Kao što je u oktobru bilo bombardovanje kamiona na mostu koji povezuje kopno sa anektiranim ukrajinskim poluostrvom Krim.
- Putin optužio Ukrajinu za eksploziju na Krimskom mostu
- Krimski most djelomično otvoren nakon eksplozije
Što se tiče optužbi da su saveznici Ukrajine sa Zapada indirektno odgovorni, suprotstavljajući se takvim tvrdnjama sekretarka za medije Bijele kuće, Karine Jean-Pierre rekla je da američka administracija "generalno" ne podržava Ukrajinu da se američko oružje koristi na teritoriji Rusije.
"Mi ne podržavamo korištenje američke opreme u napadima na Rusiju", rekla je 30. maja. "Bili smo vrlo jasni u vezi toga, i nastavićemo sa tim stavom. Takođe smo bili jasni, ne samo u javnim nastupima, već i preko privatnih kontakata sa Ukrajincima."
Da li se onda radi o fingiranju napada?
Neki posmatrači, ukrajinski, ruski, zapadni, spekulišu da ruske obavještajne agencije ili neke druge ruske organizacije, možda same pokreću letove dronova iznad Moskve, kako bi pokušali da prepadnu Ruse ili da izazovu bijes ili čak da osramote vojne komandante.
Rusija ima istoriju fingiranja napada na njene ciljeve. Smrtonosni napad bombom na stambenu zgradu 1999. koji je užasnuo Ruse i izazvao Drugi čečenski rat dugo je predmet sumnje. Nagađalo se da je Federalna služba bezbjednosti osmislila napad i eksploziju kako bi Putinu otvorila vrata ka usponu na mjesto predsjednika.
'Dobro došli u pakao, II dio: Drugi čečenski rat
"Fingirani napadi" koje izvode ruske obavještajne agencije, sa ili bez odobrenja Kremlja, umnogome mogu da pomonu okupljanju ruske javnosti čija podrška ratu je bila čvrsta ali i nedovoljna, sa sve više nervoze kako raste broj žrtava a ruska vojska ne ispunjava očekivanja.
Ili bi "fingirani napadi" mogli da korise tvrdokornim nacionalistima, koji su vršili pritisak na Kremlj da proglasi opštu mobilizaciju, stavi cijelu zemlju u ratno stanje i objavi totalni rat Ukrajini.
Među najglasnijim zagovaračima totalnog rata je Jevgnij Prigožin, oligarh povezan sa Kremljem čija je privatna plaćenička kompanija, Wagner grupa, igrala važnu i veoma vidljivu ulogu u borbama u Ukrajini.
Pored Prigožina je i Igor Girkin, bivši obavještajac koji je bio aktivan tokom ranih godina potpirivanja rata u ukrajinskoj regiji Donbas i koji je prošle godine osuđen na holandskom sudu zbog upletenosti u obaranje aviona malezijske kompanije na letu MH17 u kojem je poginulo 298 putnika.
Kao i Prigožin, Girkin takođe iznosi snažne kritike na račun komandira ruske vojske.
Vjeruje sa da i Prigožin i Girkin imaju bliske veze sa nekoliko obavještajnih agencija koje im daju prostora da javno kritikuju ali i da izvode druge opracije.
"Djeca elite najbolje da začepe, a neki si dopuštaju da javno žive u izobilju i bezbrižno", rekao je Prigožin u intervjuu za medij koji podržava Kremlj prošlog mjeseca prije nego što je aludirao na revoluciju u Rusiji 1917., u kojoj je svrgnut car nakon čega su boljševici došli na vlast.
Unutrašnje podjele u ruskom društvu, kako je rekao, "mogu da se završe kao što su se završile 1917., revolucijom – kada su prvo ustali vojnici a onda su za njima pošli njihovi bližnji".