Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak 12. jula u Mostaru kako nije nacionalista, ali da mora reći da je Hrvatima ukradeno pravo biranja svog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
"Poštovanje prema Bosni, duboko poštovanje i tuga prema žrtvama i obiteljima, ali Hrvatima se, ustvari, ukralo pravo da biraju svog člana Predsjedništva BiH. Što u tome nije jasno? Što je tu moralno? Što je tu ispravno?," izjavio je hrvatski predsjednik nakon sastanka s rektorom i prorektorima Sveučilišta u Mostaru i predavanja koje je održao na tom sveučilištu, prenosi agencija Fena.
Milanović je 11. jula doputovao u radnu posjetu BiH. Ovo je njegova prva posjeta BiH otkada je na funkciji predsjednika Hrvatske.
Tokom predavanja na mostarskom Sveučilištu Milanović je ponovio da ga njegov stav o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini ne čini nacionalistom.
"Dakle, ja moram, da bih bio kozmopolit, simpatizirati tuđi sekularni nacionalizam. Ja nisam nacionalist i očekujem da to ne budu ni drugi. To je osnova osnova i upravo zbog toga dublje od toga ne idem. Detalji izbornog zakona - to me ne zanima. Treba li ga mijenjati? Ne znam. Zašto? Zato što ovo što treba napraviti je prema Ustavu Bosne i Hercegovine. Sve je jasno," kazao je novinarima predsjednik Milanović.
Pritom je istaknuo kako prvih deset godina nikome nije palo na pamet da Hrvatima bira člana Predsjedništva, a "onda se netko pametan toga dosjetio".
"To je možda najbolji kontra dokaz o čemu se tu radi," ustvrdio je Milanović.
Upitan hoće li Republika Hrvatska reagirati ako se sljedeće godine "ponovno dogodi Komšić", Milanović je odgovorio kako se nada da se to neće dogoditi, jer je to protivno slovu i duhu Daytonskog sporazuma.
"Hrvatska je potpisnica. Ukorijenjena je u to. To je činjenica. Jedino što tražimo i očekujemo da se to poštuje. Što se mene tiče, u svakoj međunarodnoj instituciji u kojoj se bude donosio neki dokument o BiH tražit ću i inzistirati da se uvijek spomene poveznica, referenca na okvirni sporazum Dayton-Pariz, što je jako bitno. Dakle, ne i drugi međunarodni sporazumi jer tu ima dosta "dodatne opreme" koja nije atestirana," kazao je Milanović.
"Dakle, izvorni Dayton i konstitutivni narodi, a ne da ih se spominje onda kada treba istaknuti kada Hrvati i Bošnjaci podržavaju članstvo u NATO-u, a Srbi ne. Odjednom postoje i Srbi, i Bošnjaci, i Hrvati. Tri pasusa dalje, nema ih. To je čak nemaštovito," poručio je Milanović.
Nakon posjeta mostarskom Sveučilištu, hrvatski predsjednik susret će se s gradonačelnikom Mostara Marijom Kordićem, a potom putuje za Ljubuški gdje će razgovarati s ljubuškim gradonačelnikom, te održati sastanak i radnu večeru s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Predsjednik Hrvatske se nalazi u BiH od 11. jula u prvom radnom posjetu BiH kojeg je započeo u Vitezu, gdje se sastao s predstavnicima političkog, gospodarskog i kulturnog života središnje Bosne te obišao spomen-obilježje "Osmica" i odao počast za osmero djece koja su prije 28 godina poginula u eksploziji granate ispaljene s položaja Armije RBiH.
Milanović će posjet BiH završiti u Tomislavgradu i Livnu gdje će razgovarati s općinskim, gradskim i županijskim čelnicima te posjetiti Franjevački samostan i Muzej Tomislavgrada u kojem će razgledati remek djela Vlahe Bukovca i samostansku knjižnicu. Posjetu BiH završava 13. jula.
Milanović je u proteklih nekoliko godina svojim izjavama o Bosni i Hercegovini izazvao oštre reakcije političara u BiH.
Posljednji je uslijedio pred početak NATO samita, kada je uslovio usvajanje zajedničke deklaracije, spominjanjem tri konstitutivna naroda u BiH. Nasuprot tome, lideri država članica NATO su u zajedničkoj deklaraciji poručili da je Zapadni Balkan od strateškog značaja za Sjevernoatlantski savez.
