Dostupni linkovi

Međunarodna komisija i dalje će pružati pomoć u traženju nestalih


Forenzičar u Institutu za nestale - iz arhive
Forenzičar u Institutu za nestale - iz arhive
U BiH se traga za oko 10.000 nestalih, a još oko 4.000 je pronađenih ali neidentifikovanih žrtava. Međunarodna komisija za traženje nestalih (ICMP), čije sjedište je u Sarajevu, nema planove da napusti BiH, te će na ovom prostoru i dalje pružati tehničku i svaku drugu pomoć u traženju nestalih, kaže u razgovoru za emisiju Pred licem pravde regionalna koordinatorka za Zapadni Balkan Klaudija Kuljuh.

RSE: Gospođo Kuljuh, šta je trenutno prioritet u radu međunarodne komisije za traženje nestalih?

Za porodice koje još uvijek čekaju svoje odgovore jako puno vremena je prošlo - i jedan dan čekanja je puno, ali ponovo želim naglasiti da su vlasti BiH, nekadašnje entitetske komisije, danas Institut, jedan veliki posao odradile.
Kuljuh:
Prioritet svima koji su uključeni u proces traženja nestalih su informacije o lokacijama pojedničanih grobnih mjesta, gdje bi se mogli naći posmrtni ostaci, a koji su vežu na dešavanja od ’92. - ’95. Prema tome, ako ne postoji informacija o grobnicama, ako se ne dođe do tijela, kompletan proces staje. Pored toga, ono što se mi nadamo da će se uskoro riješiti, a trenutno postoji problem, to je nadležnost tužilaštava. To su apelirale i porodice na svom sastanku - da se problem mjesne nadležnosti mora što prije riješiti da bi se nastavilo sa procesom.

RSE: Dosta problema ima u funkcionisanju državnog Instituta. On nikako da profunkcioniše u punom kapacitetu. Stalne su nesuglasice unutar Instituta, optužbe pljušte na sve strane, to se ovih dana moglo vidjeti i u medijima. Stalne su i primjedbe na nekadašnjeg predsjednika federalne Komisije Amora Mašovića. Koliko sve ovo usporava rad na terenu?

Kuljuh:
Jedna stvar koju ljudi u BiH zaboravljaju, a to je činjenica da je početkom 1996. je bilo 30.000 nestalih, do sada je pronađeno oko 20.000. Znači dvije trećine nestalih su pronađeni. Za porodice koje još uvijek čekaju svoje odgovore jako puno vremena je prošlo - i jedan dan čekanja je puno, ali ponovo želim naglasiti da su vlasti BiH, nekadašnje entitetske komisije, danas Institut, jedan veliki posao odradile. Kao što ste sami rekli, Institut za nestale osobe ima probleme. Morate imati na umu da je to institucija na državnom nivou koja nije nametnuta. Sam Institut je osnovan voljom entitetskih vlada i države BiH. Problemi postoje, problemi se pokušavaju riješiti. Jako je bitno reći da Institut nema unutrašnjih neslaganja. Država bi mogla dati više podrške radu Instituta, i to stoji, ali želim reći da svi znaju, ljudi na terenu, oni koji su nosioci posla, daju sve od sebe da pronađu lokacije grobnica. I to je, mislim, u svemu ovome najbitnije.

Veliki problem je nedostatak doktora sudske medicine


RSE: Koliko je danas u BiH pronađenih a neidentifikovanih žrtava?

Imali smo slučajeve gdje je jedno tijelo, jedne osobe reaosicirano, odnosno sastavljeno iz 11 različitih vreća, pronađeno je bilo na pet ili šest različitih lokacija.
Kuljuh:
Vrlo je teško dati tu informaciju iz jednog i osnovnog razloga - dosta posmrtanih ostataka je pronađeno u sekundarnim grobnicama. Imali smo slučajeve gdje je jedno tijelo, jedne osobe reaosicirano, odnosno sastavljeno iz 11 različitih vreća, pronađeno je bilo na pet ili šest različitih lokacija. Usudila bih se reći, ali nemojte me držati za riječ, da oko 4.000 najvjerovatnije neidentifikovanih jeste ekshumirano, ali tijela se nalaze u mrtvačnicama u BiH.

RSE: Svojevremeno smo se susretali sa još jednim problemom, a to je bio nedostatak ljekara sudske medicine i patoloških vještaka. Kako danas stojimo?

Kuljuh:
Taj problem i danas-dan postoji. Taj problem jeste veliki. Treba naglasiti da ako imate informaciju, ako se izađe na teren, ako se ekshumiraju tijela, onda dođe do doktora sudske medicine. Tijela čekaju na obrade. Podrinje, gdje imate najveći broj nestalih osoba, ima samo tri doktora sudske medicine, koji pored toga što se bave pitanjem identifikacije, odnosno rada na terenu, oni se bave i ostalim slučajevima, nasline smrti, saobraćajnim slučajevima, tako da ljudi ne da su pretrpani, nego jednostavno ne mogu napraviti više nego što rade. Ono što ja mogu reći od strane ICMP-a, do sada ukupno preko DNK analize imamo poklapanje preko 15.600 osoba, ali je bitno imati na umu da ICMP ima takve kapacitete i da ništa od koštanih i krvnih uzoraka ne čeka analizu jer su naši laboratoriji tako i napravljeni da mogu obraditi veliki broj uzoraka u danu.

RSE: Koliko brzo bi mogao Institut preuzeti da radi tehničku podršku u traženju nestalih?

Kuljuh: ICMP je međunarodna organizacija koja ima svoje sjedište za čitav svijet u BiH, što je malo poznata činjenica, tako da ovo što se radi u našim laboratorijima, mi ne obrađujemo samo žrtve iz BiH, obrađujemo iz čitavog svijeta. Troškove kompletne analize i obrade plaća ICMP iz novca koji dobajemo od donatorskih zemalja, tako da sada se još uvijek ne razmišlja o takvim stvarima. Jedan od naših glavnih mandata jeste da pružimo forezničku asistenciju kako Bosni i Hercegovini, tako i ostalim državama u svijetu koje imaju potrebu za takvom asistencijom. Jedan apel od strane ICMP-a bi išao prema medijima - da mediji koliko je god moguće pomognu sa svoje strane da se dođe do informacija o grobnicama. Treba imati na umu da svaki dan u godini je dan u kojem porodice očekuju odgovor - i traže ih, i imaju pravo da ih traže. Toliko im ova država duguje. Mediji su ti koji, mislim, mogu skrenuti pažnju na ovaj problem i uticati na svijest onih koji možda posjeduju informacije o grobnicama da bi se došlo do odgovora i da bi porodice, na kraju-krajeva, dobile svoj smiraj, koji itekako zaslužuju.

*****
Svi prilozi iz programa Pred licem pravde:

Ni poslije 18 godina tijela ubijenih nisu pronađena

Međunarodna komisija i dalje će pružati pomoć u traženju nestalih

U Tužilaštvu BiH nastavljaju rad na predmetu Vlahović
Davidović: Civile pljačkali i policijski zvaničnici bosanskih Srba

O logoru Sušica i dalje se šuti
Porodice srebreničkih žrtava odlučne da tuže Carlu del Ponte

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)

Priče o nestalima

Serijalom Priče o nestalima, Radio Slobodna Evropa pridružuje se naporima organizacija koje se bave pitanjem nestalih u regionu, kako bi njihove porodice konačno saznale istinu o svojim najmilijima.

Više priča o nestalima možete naći
OVDJE

Ukoliko nešto znate o sudbini neke od osoba o kojima govore naše priče, molimo da javite na redakcijski mail: slobodnaevropa@rferl.org

Linkovi za stranice organizacija koje se bave nestalima:

* Međunarodna organizacija za traženje nestalih
* Documenta iz Zagreba
* Istraživačko dokumentacioni centar iz Sarajeva
* Fond za humanitarno pravo iz Beograda



XS
SM
MD
LG