Dostupni linkovi

U porastu broj medicinara inficiranih korona virusom


Prvi na udaru. Prizor iz bolnice u Mostaru, 20. mart 2020.

Klinika za gastroenterohepatologiju, u okviru Kliničko univerzitetskog centra Sarajevo, je izolovana, jer je utvrđeno da je doktorica sa ove klinike pozitivna na korona virus, potvrđeno je iz Kliničkog centra za Radio Slobodna Evropa (RSE). Pored nje su još tri ljekara iz istog Kliničkog centra pozitivni.

Dva uposlenika Doma zdravlja Kantona Sarajevo (KS) pozitivna su na korona virus, a nadležni te zdravstvene ustanove kažu za RSE da su preduzeli sve neophodne korake u datoj situaciji.

Tri ljekara Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla su pozitivna na korona virus, kaže za RSE direktor Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla profesor doktor Vahid Jusufović.

"Od 60 testiranih iz UKC-a Tuzla tri osobe su pozitivne. Riječ je jednom uposleniku u Klinici za pedijatriju, te dva sa Klinike za kožne bolesti. Mi smo poduzeli sve mjere i naložili svim uposlenicima, koji su imali bilo kakav kontakt sa ovim kolegama ili sa zaraženim pacijentima, da se testiraju. Vršimo testiranja dva puta, ništa ne prepuštamo slučaju", kaže Jusufović za RSE.

Ljekari koji su zaraženi u UKC Tuzla su u rodbinskim vezama sa devet zdravstvenih radnika koji rade u Medicinskom institutu Bayer, Centru za srce, gdje je prvobitno otkrivena zaraza.

Naime, od dva klastera korona virusa u Tuzlanskom kantonu, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, jedan je bio povezan sa Medicinskim institutom Bayer, Centrom za srce u Tuzli, koji je primao pacijente iz cijele Bosne i Hercegovine.

Osim tri operisana pacijenta koji su zarađeni korona virusom, testiranja su pokazala da je u Centru za srce zaraženo i devet zdravstvenih radnika.

Oko 100 zdravstvenih radnika u izolaciji

Profesor Jusufović dodaje da je oko 100 zdravstvenih radnika, koji su bili u vezi sa zaraženima, u samoizolaciji, ali da to neće uticati na zdravstveni sistem u ovom kantonu.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.


Predsjednik Ljekarske komore Tuzlanskog kantona doktor Harun Brkić kaže za RSE da, uprkos, trenutnoj situaciji i kontinuiranom odlasku ljekara iz Bosne i Hercegovine, taj kanton ima dovoljno specijalista da se izbori sa ovom situacijom.

"Bez obzira što se jedan broj ljekara u Tuzlanskom kantonu nalazi na liječenju i u samoizolaciji, mi imamo dovoljan broj specijalista i epidemiologa, anesteziologa i infektologa, za razliku od nekih drugih sredina poput Konjica u Hercegovačko- neretvanskom kantonu, koji su tražili da im dođu specijalisti na ispomoć. Ono što bi nam pomoglo i što bi olakšalo situaciju je da imamo više reagenasa za testiranje na korona virus, kao i aparata za testiranje. Naravno bilo bi poželjno da se izmijene kriteriji kako bismo mogli testirati sve koji su bili u kontaktu sa zaraženima, bez obzira na simptome. Dakle, masovnije testiranje bi nam znatno olakšalo posao", ističe Brkić.

Sa sličnom situacijom suočavaju se i u Hercegovačko neretvanskom kantonu (na jugu BiH) i u Zeničko dobojskom kantonu (u srednjoj BiH) gdje su ljekari, nakon što je utvrđeno da su pacijenti sa korona virusom stigli u klinički centar, u samoizolaciji.

Inficirani medicinari u RS

Krizni štab Republike Srpske na upit RSE o broju zaraženih zdravstvenih radnika u tom bh. entitetu je odgovorio da je, prema njihovoj evidenciji, jedan ljekar u Domu zdravlja Ribnik (u zapadnom dijelu BiH), te četiri ljekara i tri medicinske sestre u Univerzitetsko kliničkom centru Banjaluka, pozitivni na korona virus.

"Želim da kažem da su nakon potvrđenog prisustva korona virusa kod kolege iz Kliničkog centra Banjaluka, testirani i svi kontakti, kako pacijenti koje je pregledao, tako i kolega koji su radili zajedno s njim u smjeni. Imamo potvrdu da su dva zdravstvena radnika iz Univerzitetsko-kliničkog centra pozitivna na korona virus, radi se o jednoj doktorici i jednoj medicinskoj sestri", kazao je ministar zdravstva u Vladi RS Alen Šeranić na redovnoj konferenciji za medije, u srijedu, 1.aprila.

U ljekarskim komorama ističu da su poduzete sve mjere kako bi se spriječilo širenje virusa u zdravstvenim ustanovama.

Apel Ljekarske komore za obezbjeđivanje opreme

Predsjednik Ljekarske komore Federacije Bosne i Hercegovine Harun Drljević upozorava da u manjim sredinama zdravstvene ustanove nemaju ni osnovnu opremu za zaštitu i borbu protiv pandemije, te apeluje na vlasti da obezbjede neophodna sredstva.

"Mi smo uputili inicijativu i federalnom ministarstvu zdravstva i Kriznom štabu Federacije BiH da se oni, koji su na prvim borbenim linijama, tako da kažem, u direktnom kontaktu sa zaraženim pacijentima, a to su ljekari i zdravstveni radnici, moraju dobro zaštititi kvalitetnom, jednokratnom, adekvatnom zaštitnom medicinskom opremom", navodi Drljević.

Situacija u kantonima je vrlo šarolika, kaže Drljević, navodeći da neki kantoni "imaju sve, dok drugi nemaju ništa".

"Čak se dešava da u jednom kantonu jedna zdravstvena ustanova ima sve, a druga ništa. Mi moramo voditi računa da nam trebaju funkcionalni zdravstveni radnici kako bi mogli liječiti zaražene pacijente. Situacija je takva da je neminovno da se zarazi i određeni broj zdravstvenih radnika, to se u ovakvim situacijama ne može izbjeći. Što bolje zaštitimo ljekare i zdravstvene radnike, što su duže funkcionalni, bolje šanse imamo da se duže borimo protiv ovog problema", kaže Drljević.

On dodaje da je Ljekarska komora dala preporuke da se u slučaju nužde u bolnice dovedu ljekari iz Domova zdravlja, a da se angažuju i studenti završne godine medicine.

Klinički centri smanjili su broj zdravstvenih radnika u jednoj smjeni, uz maksimalnu medicinsku zaštitu, formiraju i rezervne timove.

Ljekari apeluju na građane da se pridržavaju mjera zaštite i poručuju da nema razloga za paniku, jer mogu pružiti medicinsku pomoć onima kojima bude potrebna.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG