Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Treći krug Vesne Medenice


Vesna Medenica

Treći izbor Vesne Medenice na funkciju predsjednice Vrhovnog suda otvara pitanje da li je time prekršen Ustav Crne Gore i da li je, kako smatraju u dijelu crnogorske javnosti, na sceni vladavina političke moći umjesto vladavine prava?

Nekadašnji ministar pravde, a sada advokat, Dragan Šoć za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je nesporno da je izborom Vesne Medenice po treći put na istu funkciju, prekršen Ustav Crne Gore.

Podsjetimo, Ustav Crne Gore je u julu 2013. godine, amandmanima koji su stupili na snagu odmah, zabranio da ista osoba bude birana za predsjednika Vrhovnog suda više od dva puta.

“Za mene nema dileme da je prekršen Ustav a kada se to desi na ovom nivou i u ovakvim slučajevima postavlja se pitanje šta se tek može očekivati na nekim nižim nivoima vlasti. Ako se ne možemo pouzdati u sud da će nas zaštiti od nezakonitosti ili da će nam obezbijediti ono što Ustav jamči, onda ja nijesam optimista šta će se desiti u budućnosti. Mi smo nekada imali sistem u kojem je jedan vlastodržac svojevremeno pitao što se ti pravnici uvijek drže zakona kao pijani plota. Imali smo takve izjave u to vrijeme ali nijesmo imali da su tada sudovi i organi koji biraju sudije zagazili u ovakvo kršenje Ustava kao danas”, ocjenjuje Šoć.

Nijesmo imali da su sudovi i organi koji biraju sudije zagazili u ovakvo kršenje Ustava kao danas: Dragan Šoć
Nijesmo imali da su sudovi i organi koji biraju sudije zagazili u ovakvo kršenje Ustava kao danas: Dragan Šoć

I profesor međunarodnog privatnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić za dnevni list Pobjeda kritikovao je odluku sudija da podrže Medeničin treći mandat:

"Ipak, od najvišeg suda u državi, kako ga Ustav definiše, birati predsjednika Vrhovnog suda treći put uzastopno, osim što je neustavno, ugrožava pravni poredak i pravni sistem Crne Gore", ocijenio je Mitrić povlačeći paralelu sa izborom bivšeg predsjednika države Filipa Vujanovića koji je tri puta biran na istu poziciju.

“Pored Filipa 'Trećeg', sada imamo i Vesnu 'Treću'", zaključio je Mitrić.

Povodom kritika i tvrdnji da je trećim izborom Medenice na istu funkciju prekršen Ustav Crne Gore, iz Sudskog savjeta je navedeno da se ta odredba o najviše dva mandata ne može primjenjivati retroaktivno, odnosno da je ona propisana Amandmanom na Ustav iz 2013. godine, te da se time, kako procjenjuju prvi mandat Vesne Medenice iz 2007. godine na čelu Vrhovnog suda ne računa.

Inače, Medenica je tokom izlaganja pred članovima Sudskog savjeta, istakla da je za novi, treći mandat između ostalog motivisalo to što je uveliko u pregovorima za izgradnju dvije zgrade za sudije u Bijelom Polju i Podgorici, kao i izazov koji nose poglavlja 23 i 24, u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom, a koja se odnose na vladavinu prava.

"Umesto pravde politička moć"

U međuvremenu i 11 najuticajnijih nevladinih organizacija u Crnoj Gori su u saopštenju za javnost oštro kritikovale treći izbor Medenice na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, ocjenjujući da je “ umjesto vladavine prava na snazi vladavina političke moći koja lične interese pretpostavlja opštem interesu”.

“Sudski savjet je ovom odlukom samo pokazao ono što stručna i laička javnost znaju godinama, a to je da je to tijelo ništa do marionetsko sredstvo u rukama političke partije koja je na vlasti (DPS). Frapantno je da to tijelo, a posebno sudije Vrhovnog suda koji su jednoglasno podržali izbor gospođe Medenice, uopšte nijesu razmotrili niti jedan prigovor povodom njene neustavne treće kandidature i ponovnog izbora na mjesto predsjednice Vrhovnog suda. Mi nemamo dilemu da je tu prekršen Ustav Crne Gore. Sudski savjet je pokušao da nas ubijedi da 1+1+1 nijesu tri, nego dva”, kaže za RSE jedan od potpisnika saopštenja, Veselin Radulović iz MANS.

Advokat Dragan Šoć komentariše činjenicu da je Medenica bila jedini kandidat za predsjednicu Vrhovnog suda, da je njenu kandidaturu jednoglasno podržalo 18 sutkinja i sudija Vrhovnog suda, da je za njen izbor jednoglasno glasalo devet članova Sudskog savjeta, te da je time zaokruženo njeno, sa novim mandatom – 17-godišnje upravljanje sudskom vlašću:

“Ono što me konsternira jeste činjenica da niko ni od sudija ni od ljudi u tom sistemu, nije rekao da to nije u redu. Ne mora da znači da bi se to mišljenje usvojilo, ali sam prosto očekivao da će neko reći gospođi Medenici – vidi prijatelji smo ti, ostajemo ti prijatelji ali je ovo nešto što ne možeš očekivati od nas, osim da pogazimo svoju savjest kao pravnici i kao sudije. To je dodatno još jedan razlog da budemo još više zabrinuti za ono što nam donosi budućnost”, navodi Šoć.

Odluku da Medenica i treći put bude predsjednica Vrhovnog suda oštro su kritikovale i gotovo sve opozicione stranke, ocjenjujuću da je crnogorsko sudstvo pod pritiskom vladajuće DPS “dotaklo dno”.

Podsjetimo, Vesna Medenica je decembra 2007. prvi put izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda, dok je drugi put na tu funkciju izabrana u junu 2014. godine.

Zaštitila Parlament od suda

Neposredno prije trećeg izbora za predsjednicu Vrhovnog suda Medenica je donijela odluku koja je ustalasala pravničku, laičku i političku javnost u Crnoj Gori. Naime, saopštila je načelan (neobavezujući) stav da, za razliku od dosadašnje prakse, odluke koje bude donosio parlament ubuduće a koje se tiču izbora i smjena funkcionera ne mogu biti osporavane niti poništavane u sudskoj proceduri, čak iako su nezakonite.

Motiv za aktuelnu preporuku predsjednice Vrhovnog suda je činjenica da su proteklih mjeseci na sudovima pale brojne odluke o smjenama članova nekoliko savjeta i odbora a koji, navodno, nijesu bili po volji izvršne vlasti.

U prethodnom periodu to se upravo desilo članovima Savjeta RTCG-a (Radio Televizije Crna Gora) Goranu Đuroviću i Nikoli Vukčeviću kao i članici Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Vanji Ćalović Marković.

U činjenici da funkcioner koji je smijenjen neće moći da traži pravdu pred redovnim tj. osnovnim sudovima, niti pred Upravnim sudom, pravni eksperti vide prije svega kao kršenje Ustava i zakona, te Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuju da svako ima pravo na zaštitu svojih prava kao i na pravni lijek.

Boris Marić
Boris Marić

Boris Marić, pravnik, direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), za RSE komentariše kako je u najmanju ruku riječ o donošenju nepotrebnog pravnog stava Vrhovnog suda čija bi primjena, međutim mogla da bude veoma opasna po crnogorsko društvo sa slabom demokratskom kontrolom i nejakim institucijama:

“To je onaj dio kada kažemo da su ustavni principi u problemu, odnosno da su narušeni. Jedan od ključnih ustavnih principa je podjela vlasti, odnosno međusobna kontrola tri osnovne grane vlasti sudske, izvršne i zakonodavne, što bi ovakvim postupanjem ili uspostavljanjem ovakve prakse bilo dovedeno u pitanje”, ističe Marić.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore ocijenjeno je da u pravosudnom sistemu postoji određeni napredak ali da je neophodno unaprijediti zakonodavni okvir u pravcu jačanja nezavisnosti i profesionalizma pravosuđa i sprovođenja u praksi.

Kako je obećala, Vesna Medenica će to pokušati da ostvari u svom trećem mandatu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG