Mediji u Hrvatskoj upozoravaju da je - nakon Austrije, Njemačke, Švedske i Norveške - nova hit-destinacija za odlazak hrvatskih liječnika - Danska. Dok udruge pacijenata kažu da je jedini način da se nadoknadi manjak liječnika njihov uvoz iz siromašnijih zemalja, poznavatelji tvrde da Hrvatska svake godine producira dovoljno liječnika, ali da bi poboljšavanjem sustava dio njih odustao od odlaska.
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, u sada već više od pet godina od ulaska u Europsku uniju ukupno 550 liječnika je iz Hrvatske otišlo u bogatije zemlje Europske unije. U Udruzi hrvatskih pacijenata već godinama upozoravaju na manjak liječnika u Hrvatskoj, ali kažu da nema načina da se spriječi njihov odlazak.
"Svima je jasno da je demagogija uspoređivati plaće u Hrvatskoj sa Njemačkom, Francuskom, Velikom Britanijom ili Danskom. Mi smo najsiromašnija zemlja u Europskoj uniji i svi oni koji mogu prihvatiti hrvatske uvjete - ostaju. Oni koji smatraju da im to nije dovoljno - odlaze. Mislim da tu ne bi trebalo nikome ništa zamjerati, jer je slobodno tržište", kaže za Radio Slobdna Europa (RSE) predsjednik Udruge Marijo Drlje.
Njegov je prijedlog - mnogo bolje platiti domaće liječnike, a ako ih nema dovoljno, uvesti liječnike iz siromašnijih zemalja.
Liječnici kažu da nije novac presudan. Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ada Barić Grgurević kazala je ovih dana medijima kako su glavni razlog odlasku izvan zemlje - uvjeti rada.
"Nemamo definirane uvjete rada, nemamo strukovni kolektivni ugovor, nemamo definirane vremensko-kadrovske normative, pa nadalje. Sve je to ispred financijske motivacije odlaska liječnika", poručila je.
- Šaškor: Iz Hrvatske se odlazi, kroz Hrvatsku prolazi
- Zahtjevi za odlaskom hrvatskog ministra zdravstva sve glasniji
Po ocjeni dobre poznavateljice hrvatskog zdravstva, novinarke Jutarnjeg lista Goranke Jureško, sustav je loše postavljen, pa jedni rade dan i noć, a drugi znaju i po 250 dana godišnje provoditi na kongresima. Liječnici nemaju normative, pa oni koji rade ne mogu biti nagrađeni, a oni koji ne rade ne mogu biti destimulirani, abolnice i dalje imaju takozvane "limite" pa dobivaju isti novac radile malo ili mnogo.
"Slažem se s liječnicima da je sustav potpuno nepravedan, da nema nagrađivanja onih koji rade i da nema destimulacije onih koji ne rade. Neke ljude se u bolnicama niti ne pita gdje su, dok drugi naravno crnče za njih, i s time se jednom mora završiti. Treba imati jedan dio prihoda bolnica koji je stalan, odnosno neki limit koji je za hladni pogon, a drugi dio mora biti ovisan o odrađenom poslu", komentira Jureško.
Ona podsjeća da na 550 liječnika koji su unazad 5 godina otišli iz Hrvatske, medicinski fakulteti svake godine produciraju preko 600 novih liječnika koji svi odmah dobivaju posao.
"Od onih koji su otišli, barem trećina ih se vrati natrag, pa odu neki drugi. A ta trećina koja se vrati natrag zapravo svjedoči da tu i nije bilo tako loše kako se to njima u jednom trenutku činilo. Naime, u inozemstvu plaća je bolja, alirashodi su veći, radi se više nego kod nas i nije baš uvijek sve plaćeno kao što su oni mislili da će im biti plaćeno kada rade prekovremeno. Odnosno - bolje rečeno - kada moraju odraditi nešto što u toku svog radnog vremena nisu uspjeli obaviti, onda se to mora odraditi doma ili nakon posla", kaže Jureško.
U boljoj organizaciji hrvatskog zdravstva radilo bi se više, a trošilo racionalnije. Primjerice, preko 90 posto onog što se vodi pod hitne slučajeve, iako to često nisu, rješava se u bolnicama.
"Zašto se to rješava u bolnicama? Zato što primarna zdravstvena zaštita radi od osam do 13. Ne dežura - nema ih poslijepodne, nema ih navečer, nema ih blagdanom, nema ih nigdje! Ako je doktorica primarne zdravstvene zaštite radila ujutro, onda će onaj kojeg primjerice poslijepodne zaboli uho otići u prvu bolnicu i opteretiti bolnički sustav, što nije normalno. To ni u jednoj normalnoj zemlji ne postoji. ali naš ministar ništa ne čini da se to promijeni", zaključuje Jureško.
Facebook Forum