Dostupni linkovi

Kurspahić: 'Yugo 45' u Zagrebu


Na poziv predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u Zagrebu je 16. septembta gostovao vođa vladajuće stranke u Republici Srpskoj Milorad Dodik

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Bosanskohercegovačko iskustvo s pokušajima uspostave funkcionalne države evropskih vrijednosti i vladavine prava, u kojem se pokazalo kako su izvor ličnog prosperiteta partije na vlasti i njihova vodstva – a ne država i njene institucije – dolazi slikovito do izražaja baš ovih dana u bošnjačkom izbornom tijelu.

Umjesto ozbiljne debate o prioritetima uoči skorih lokalnih izbora ili kako, najzad, početi ispunjavati 14 obaveza za povratak na evropski put, na dnevnom redu su teme koje bi u funkcionirajućim državama bile stvar unutarstranačke discipline i etike ili pravosuđa.

Kako se, recimo, vladajuća bošnjačka SDA odnosi prema dokumentovanim – i audio snimcima potvrđenim - primjerima korupcije i zapošljavanja u zamjenu za podršku na izborima; ima li u tom društvu privilegija iko nezaposlen u „maloj porodici“ prvoga u Bošnjaka; kakve će unutrašnje potrese u stranci izazvati ostavka istaknutog člana njenog Predsjedništva; hoće li ta ostavka značiti da će se opet sakupiti „18 ruku“ za još jedno rušenje Vlade kantona Sarajevo; da li će se SDA i HDZ složiti o promjenama izbornog zakona po volji vladajuće hrvatske stranke prije ili nakon izbora u Mostaru i hoće li prevladati logika SDA kako nema potrebe ni za novim izbornim zakonom ako evo već dvije godine nisu implementirani ni rezultati izbora iz 2018. godine pa još nema ni legitimne federalne vlade...

Obilje tema za dnevne količine zabrinutosti i cinizma, ozbiljne javne kritike i masovnog beznađa kako je „evropska budućnost“ uopšte moguća.

U zaokupljenosti tim temama bošnjačkim prvacima je baš ove nedjelje promaklo kako im je, u zajedničkoj dobro sinhronizovanoj akciji aktuelnih sljedbenika velikosrpskog i velikohrvatskog domunđavanja Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, ukradena i cijela država.

Dodik kod Milanovića

Na poziv predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u Zagrebu je u srijedu gostovao vođa vladajuće stranke u Republici Srpskoj Milorad Dodik, kao predstavnik Srba a ne kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine – kako je pokušao da objasni Milanović – uz uvjeravanje kako će pozvati i legitimnog predstavnika bošnjačkog naroda.

Bakir Izetbegović je potvrdio da ga je Milanović nazvao da najavi Dodikovo gostovanje u Zagrebu i kako „još nije odlučio“ hoće li se odazvati na taj poziv.

Oni kojima je stalo do mirne Bosne odavno su navikli na Dodikove verbalne granate protiv države u čijem Predsjedništvu sjedi; navikli su i na prijetnje otcjepljenjem Republike Srpske i provokacije s najvišim entitetskim priznanjima za osuđene ratne zločince, kao i na ucjene i blokade rada državnih institucija od strane HDZ-a i paradiranje najviših predstavnika i Srbije i Hrvatske po teritorijama Bosne i Hercegovine sa srpskom ili hrvatskom većinom.

Ali, ovo je nova i potencijalno vrlo opasna epizoda u uzdizanju „konstitutivnih naroda“ i poništavanju državnosti susjedne zemlje koja se u primitivnom likovanju hrvatskog predsjednika nad njenom nemoći poredi s Yugom 45 nasuprot Passatu.

Ona znači uzdizanje na nivo državne politike u Hrvatskoj ne samo osporavanja, nego i poništavanja, bosanskohercegovačke državnosti.

Ona je u savršenom skladu s Dodikovim ponavljanjem povodom gostovanja u Zagrebu kako su u Dejtonu Hrvatska i Srbija potpisale okvirni sporazum s nekom „Alijinom Bosnom i Hercegovinom koja nije bila verifikovana ni priznata“.

Milanovićeva tumačenja dejtonskog ustava

I ta osporavanja i samog postojanja bosanske države i Milanovićeva tumačenja dejtonskog ustava po kojima su „tri člana Predsjedništva predviđena kako bi svaki od tri konstitutivna naroda mogao izabrati svog predstavnika“ počivaju na falsifikatima koje je lako raskrinkati citiranjem tog dokumenta.

Član 1: Kontinuitet – Republika Bosna i Hercegovina, čije će ime od sada biti Bosna i Hercegovina, će nastaviti zakonito postojanje po međunarodnom pravu kao država, čija je unutrašnja struktura prilagođena kako se predviđa ovdje u svojim postojećim međunarodno priznatim granicama“.

Član 5: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će se sastojati od tri člana: jedan Bošnjak i jedan Hrvat, svaki direktno izabran sa teritorija Federacije i jedan Srbin direktno izabran sa teritorija Republike Srpske“.

Ni riječi o „legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda“ uz opasku kako ne treba da čudi ako građani između Hrvata koji poziva na etnički aparthejd i onog koji radi za dobro svih građana biraju ovog drugog.

U ovonedjeljnom diplomatskom brodolomu u Zagrebu ostala je zabilježena i Dodikova izjava o tome kako su hrvatski i srpski narod, koji su imali tešku istoriju ... bili i ostali najvažniji narodi na ovim prostorima. „Teška istorija“, od Jasenovca preko Vukovara do Oluje, ne može se razumjeti u punoj dimenziji ako se ne ponovi lekcija o tome kako su u prošlosti završile ideologije superiorne rase i najvažnijih naroda.

A šta kažu Bošnjaci? Njihov član državnog Predsjedništva Šefik Džaferović kaže kako su i Dodikovo gostovanje i posljedice koje će nastupiti „izbor Zagreba“.

Mlako i isprazno reagovanje. Ako već nije aktiviran alarm i kod Visokog predstavnika i ambasadora zemalja Savjeta za implementaciju mira, biće to još jedan razlog za pitanje: Postoji li uopšte bosanska država?

XS
SM
MD
LG