Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kurspahić: Lavovi oko 'škola i vrtića'


Building of a Constitutional court of Bosnia and Herzegovina

Piše: Kemal Kurspahić

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Najnovija kriza u Bosni i Hercegovini nastavlja se s bojkotom srpskih predstavnika u odlučivanju u institucijama na državnom nivou zbog odluke Ustavnog suda o knjiženju poljoprivrednog zemljišta na državu – i ultimatuma da će, ako se ne poništi ta odluka i ako se ne uklone strane sudije iz Ustavnog suda – Republika Srpska provesti referendum i "poći svojim putem".

"Zbogom Bosno, dobrodošao RSexit!" – prkosno je poručio neupitni entitetski vođa Milorad Dodik nakon što je Narodna skupština Republike Srpske potvrdila ultimatum za odlazak stranih sudija i poništenje odluke Ustavnog suda.

Kriza je još jednom potcrtala frustracije srpske nacionalističke partije prema međunarodnom nadzoru nad projektom mirne Bosne.

RSexit: Otcjepljenje RS ili odlazak građana?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Savjet za provedbu mira je, naime, izdao saopštenje koje može zvučati suviše puta ponovljeno a da bi bilo i ubjedljivo: blokade i ultimatumi protiv državnih institucija su neprihvatljivi; Savjet je posvećen Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj suverenoj državi koja obuhvata dva entiteta unutar države; entiteti nemaju pravo na otcjepljenje i postoje samo na osnovu Dejtonskog sporazuma. Rusija je – kao i sa mnogim ranijim saopštenjima u kojima se kritikuje srpsko vodstvo – odbila da se pridruži ovom saopštenju Savjeta.

Dodik je reagovao u uobičajenom tonu odbojnosti prema međunarodnim institucijama nazivajući članice Savjeta "uljezima u ovoj zemlji" kojih "nigdje nema u Dejtonskom sporazumu".

Savjet je uspostavljen nakon postizanja Dejtonskog sporazuma, na konferenciji u Londonu 8. i 9. decembra 1995. s razumijevanjem da će "ova međunarodna kontrola nad Bosnom i Hercegovinom trajati dok ona ne postane politički i demokratski stabilna i samoodrživa".

To je kontekst u kojem najuporniji zagovornik okončanja međunarodnog nadzora, od zahtjeva za ukidanje funkcije i ovlašćenja Visokog predstavnika preko ultimatuma za uklanjanje međunarodnih sudija iz Ustavnog suda do osporavanja nadležnosti Savjeta za provedbu mira, postaje zapravo najveća prepreka ukidanju tih institucija: ko će, u okolnostima nepoštovanja Ustavnog suda i njegovih presuda i prijetnji blokadom državnih institucija i otcjepljenjem entiteta, moći da odgovorno proglasi Bosnu i Hercegovinu "stabilnom i samoodrživom"?

Nasuprot tome – svako sa iskustvom iz devedesetih na Balkanu, političkim-diplomatskim-humanitarnim-novinarskim, prepoznaće u događajima u bosanskohercegovačkoj krizi ovih dana neizbježne sličnosti s nekim od ideja, ličnosti i događaja koji su vodili zlodjelima širokih razmjera posebno protiv Bosne i Hercegovine.

Jedno neizbježno poređenje je savršena koordinacija antibosanskog djelovanja i srpskog i hrvatskog nacionalizma s poticajima i podrškom i iz Srbije i iz Hrvatske: u kontinuitetu težnji za stvaranjem srpske i hrvatske republike na teritoriji Bosne i Hercegovine sa pripojenjem susjednim državama i ovog puta su vladajuća srpska i hrvatska partija, SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) i HDZ (Hrvatska demokratska zajednica), udružile snage u blokadi rada državnih i federalnih institucija: HDZ podržava srpski ultimatum u vezi sa uklanjanjem stranaca iz Ustavnog suda u zamjenu za srpsku podršku u rješavanju "hrvatskog pitanja" koje uključuje i formiranje trećeg entiteta odnosno oživljavanje "Hrvatske Republike Herceg-Bosne" čije su ratne vođe osuđene za udruženi zločinački poduhvat.

U najnovijoj manifestaciji savršene koordinacije u "podršci Srbije suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine" Dodik je svoju verziju priče o antisrpskom karakteru odluka Ustavnog suda hitno odnio u Beograd da bi je podijelio s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem: dramatično ga je obavijestio kako je s odlukom Ustavnog suda o knjiženju zemljišta na državu "pređena crvena linija" i da će narod odlučivati o sudbini Republike Srpske: tražiće referendum.

Vučić je Dodikovu verziju krize u Bosni i Hercegovini dramatizovao u odlasku na večeru sa zapadnobalkanskim liderima u Briselu kad je odluku o knjiženju zemljišta na bosansku državu predstavio kao uvod u dalje antisrpske odluke: "Sledeće su šume, sledeće su vode, pa vrtići i škole, a onda više nemate prava ni na jezik, kao u Crnoj Gori" – citirali su mediji predsjednika Srbije čije su brige za "vrtiće i škole" na nivou jedne od najotužnijih epizoda srpske ratne propagande iz devedesetih: one o bacanju srpske djece lavovima u sarajevskom zoološkom vrtu.

Sličnosti ovonedjeljne krize s događajima iz devedesetih manifestuju se i na još dva nacionalistička mita nekad i sad: jedan se tiče vlasništva nad zemljom a drugi prijetnje nestajanjem Bosne i Hercegovine.

U oba ta koncepta Dodik se pokazuje kao sljedbenik ideologije Radovana Karadžića. Ovaj je – pokušavajući da stranim diplomatima, uključujući i posljednjeg američkog ambasadora u Jugoslaviji Vorena Zimermana (Warren Zimmerman) – objasni razloge za postojanje "republike srpskog naroda" u Bosni i Hercegovini naglašavao kako Srbi posjeduju 70 odsto zemljišta u Bosni i Hercegovini.

Zapadni sagovornici tada – kao ni sada – ne vide kakva prava na progon svih drugih bilo kome daje vlasništvo nad zemljištem. Današnja prijetnja "nestajanjem Bosne i Hercegovine" nema istu težinu kao prijetnja iz devedesetih o "nestajanju jednog naroda" ali nosi potencijal potpaljivanja novih napetosti na Balkanu.

A šta s tim u vezi mogu da urade stranci?

Sam Dodik se u medijima žali kako mu je u njihovom razgovoru ove nedjelje američki ambasador u Bosni i Hercegovini Erik Nelson (Eric) prijetio da bi – u dirljivoj manifestaciji patriotizma – izjavio: "Bosna i Hercegovina pripada nama a ne njemu".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG