Dostupni linkovi

Predsjednik Suda BiH: Dodik je taj koji nezakonito prisluškuje ljude


U Transparency Internationalu BiH tvrde da su brzo obustavljani procesi po krivičnim prijavama protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika

Razmisliću o tužbi za klevetu protiv Milorada Dodika, mislim da hoću (tužiti), odgovorio je predsjednik Suda Bosne i Hercegovine (BiH) Ranko Debevec na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li će tužiti člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika zbog izjave u kojoj tvrdi da Debevec ima neograničenu moć da daje saglasnost za prisluškivanje, te da ima špansko ime i prezime koje nije poznato javnosti.

Dodik je na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu 9. septembra rekao da postoje određene indicije iz pravosudnih institucija da se protiv Ranka Debevca vode postupci.

“Što se tiče Suda i nezakonitog slušanja, ja sam u više navrata rekao o čemu se tu radi i da nikakvog nezakonitog slušanja tu nema, niti Sud priskrbljuje sebi bilo kakvo pravo. Ima procedura koja je propisana Zakonom i više filtera koje to prođe. A on je sam priznao da prisluškuje opoziciju, za skupštinskom govornicom, i građane Republike Srpske”, rekao je Debevac za RSE.

Komentarišući situaciju u kojoj se našao, predsjednik Suda BiH Ranko Debevec rekao je za RSE da je ‘on čuo od samog Dodika’ da je upravo on taj koji nezakonite prisluškuje ljude.

“Ja to samo crpim, kako on kaže, na osnovu onoga što sam ja čuo. Čak sam njega čuo lično, za skupštinskom govornicom, kad kaže da je tačno da on izdaje naloge za slušanje opozicije i da sluša ljude u RS-u. Znači, to je on izjavio, nisam to ja izjavio. Naravno, takvo slušanje je potpuno nezakonito, ako to radi. On kaže da je on za mene to čuo, evo, i ja kažem što sam čuo za njega, ne samo za skupštinskom govornicom, nego je to izjavljivao javno, u više navrata”, objasnio je on.

Debevec kaže kako se po prijavi opozicije iz RS predatoj Tužilaštvu BiH protiv Dodika za prisluškivanje ništa ne radi
Debevec kaže kako se po prijavi opozicije iz RS predatoj Tužilaštvu BiH protiv Dodika za prisluškivanje ništa ne radi

Napominje da nije on Dodika prijavio Tužilaštvu BiH za prisluškivanje, jer je to učinila opozicija iz Republike Srpske.

“Međutim, po toj prijavi se ništa ne radi, koliko je meni poznato. Tužilaštvo BiH ga štiti, jer je to otprilike sve slična situacija, a prijavljen je. Ima nekoliko prijava vezanih za to. Prema tome, potpuno je jasna cijela situacija”, navodi Debevec.

Dodik jedno, Lukač drugo

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (RS) 20. maja, Milorad Dodik je za govornicom izjavio da sluša telefonom predstavnike opozicije, te da to radi svaka vlast. Kazao je i da mu razgovore dostavlja ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač.

Lukač je, dan kasnije, na sjednici Skupštine (RS) demantovao Dodikove navode o prisluškivanju opozicije.

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) podnio je 21. maja, krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika zbog postojanja osnova sumnje da je kao službeno lice izvršio krivično djelo neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje.

“Koliko ja znam, nismo dobili nikakvu povratnu informaciju od Tužilaštva da je išta pokrenuto po tom pitanju”, rekla je za RSE Ivana Korajlić iz Transparency international.

Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE da li je do sada nešto urađeno u vezi sa prijavama protiv Milorada Dodika zbog neovlaštenog prisluškivanja.

Procedure za prisluškivanje

Prema Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA), tajno prikupljanje podataka, za koje je potrebna sudska ovlast, prema članu 77. ovog Zakona, moguće je vršiti samo u slučajevima za koje je dobijena prethodna ovlast od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili suca Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine.

U članu Zakona je dalje navedeno da ako generalni direktor OSA-e ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji, kako bi mogla provesti istraživanje o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sucu za dobivanje odobrenja za takva praćenja i pretrese. Zahtjevi moraju sadržavati osnovne podatke, razloge zašto se neko prati ili prisluškuje, te rokove koji se moraju ispoštovati.

U Zakonu o OSA-I je navedeno da građanin Bosne i Hercegovine koji je bio predmetom praćenja ili prisluškivanja, treba, nakon okončanja praćenja ili prisluškivanja, biti obaviješten o poduzetim mjerama, osim ukoliko bi takva informacija mogla ugroziti okončanje zadaća Agencije ili okončanje postupka pred nadležnim tijelima.

Transparency: Prisluškivanja mimo procedura

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala kaže da su jasne procedure u kojim slučajevima je moguće prisluškivanje.

“Propisano je zakonima o OSA (Obavještajno-sigurnosnoj agenciji) i drugim zakonima, barem kada je riječ o ovim optužbama vezano za OSA-u i Sud BiH. S druge strane, ovo što se desilo u samoj Narodnoj skupštini, vezano za izjave gospodina Dodika, ide apsolutno mimo te priče”, ističe Korajlić.

U većini slučajeva kada je predmet krivičnih prijava bio gospodin Dodik ili ljudi bliski njemu, ti svi procesi su vrlo brzo obustavljani, navodi Ivana Korajlić
U većini slučajeva kada je predmet krivičnih prijava bio gospodin Dodik ili ljudi bliski njemu, ti svi procesi su vrlo brzo obustavljani, navodi Ivana Korajlić

Korajlić navodi da je iz Dodikovih izjava moguće zaključiti da se ‘prisluškivanje vrši, apsolutno bez ikakvih tih procedura i mimo institucija’.

“Ko provodi i na koji način, vjerovatno nikada nećemo saznati, jer sumnjam da će se pravosuđe u Bosni i Hercegovini išta konkretno tome posvetiti, mimo onoga da eto, čisto moraju da provedu nekakvu proceduru. U većini slučajeva kada je predmet krivičnih prijava bio gospodin Dodik ili ljudi bliski njemu, ti svi procesi su vrlo brzo obustavljani”, ukazuje Korajlić.

Kada je riječ o tome ko i kada prisluškuje, predsjednik Suda BiH, Ranko Debevec, objašnjava da postoje odredbe Zakona o obavještajno-sigurnosnoj agenciji koje se strogo primjenjuju, te dodaje, da je to zakonita procedura, po odredbama Zakona.

“Sud to ne određuje, ne izmišlja Sud, ne predlaže Sud. To predlaže Obavještajno-sigurnosna agencija u skladu sa svojim pravima i obavezama, predviđenim Zakonom. Predsjednik Suda takve prijedloge prihvata ili odbija”, objašnjava on.

Jesu li moguće zloupotrebe?

Mišljenje stručnjaka iz oblasti sigurnosti Ahmeda Kice je da je ‘Sud BiH uvijek bio na visini zadatka’, kada je riječ o prisluškivanju. U razgovoru za RSE kaže da praktično nema mogućnosti da se vrši bilo kakva zloupotreba.

“Vezano za iskustvo oko prisluškivanja, odnosno nadzora telekomunikacija, Sud BiH je potpuno u pravu, budući da nalog za prisluškivanje daje Sud BiH, odnosno predsjednik Suda ili osoba koju on ovlasti, a to se vrši u skladu sa Zakonom o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH”, kaže on.

Kico ističe da ne postoji samovolja ko i kada može biti prisluškivan.

“OSA (Obavještajno-sigurnosna agencija) podnosi zahtjev u kojem se navedu ključni detalji za takve stavke koje su naznačene u Zakonu – ko, gdje, koji su osnovi da se to radi. Tek na temelju tog obrazloženog zahtjeva Sud, predsjednik Suda, odnosno osoba koju on ovlasti, donosi nalog na temelju čega se to radi. Prema tome, nema govora da neko samovoljno ili mimo zakona to radi”, objasnio je on za RSE.

Politika i pravosuđe

Podsjetimo, nakon što je Milorad Dodik u srijedu, 9. septembra, ustvrdio da predsjednik Suda Ranko Debevec 'ima neograničenu moć da daje saglasnost za prisluškivanje’ iz Suda BiH je stiglo saopštenje za javnost u kojem se navodi kako se iz Dodikovih istupa u medijima i u Skupštini RS-a vidi 'da upravo on izdaje naloge za nezakonito prisluškivanje opozicije i građana u RS-u’.

Debevec ocjenjuje da je riječ o najdirektnijem pokušaju političke diskreditacije Suda BiH i predsjednika Suda BiH.

“Pretpostavljam da se tu radi o nekim političkim pritiscima prema Sudu BiH koji idu iz tih krugova. Vjerovatno ja smetam, jer nema pod kontrolom Sud BiH, kao što ima neke druge pravosudne institucije”, kaže Debevec za RSE.

U srijedu (10. septembar) se saopštenjem za javnost oglasilo i Udruženje sudija Suda BiH, navodeći kako ‘osuđuju svaki politički ili bilo koji drugi pritisak na Sud Bosne i Hercegovine, sudije Suda BiH, predsjednika Suda BiH, kao i bilo kakav uticaj na zakonit i transparentan rad Suda.

“Udruženje sudija Suda BiH podsjeća da predsjednik Suda i sudije Suda BiH u svom radu isključivo postupaju na osnovu temeljnih načela sudstva, odnosno nezavisnosti, nepristrasnosti i jednakosti, uz potpuno poštivanje etičkih i stručnih principa i standarda”, navodi se, između ostalog, u saopštenju za javnost iz Udruženja sudija Suda BiH.

Na politički uticaje na pravosuđe ukazala je u razgovoru za RSE i Ivana Korajlić.

“Vrlo je jasno na koji način su povezani ključni ljudi u pravosuđu – sa političkim strankama i sa vlastodršcima u ovoj državi. Imate Milorada Tegeltiju, koji se zapravo i javno svojim obraćanjima zalagao za interese gospodina Dodika i branio ga u određenim stvarima. I imate slavnu tužiteljicu Gordanu Tadić, koja je direktno povezana sa HDZ-om, a sa druge strane imate vrlo usku saradnju i spregu između HDZ-a i SNSD, po svim pitanjima, posebno kada govorimo o tome na koji način će se pravosuđe ponašati”, kaže Korajlić.

TI BiH je već podnosio krivične prijave protiv Milorada Dodika zbog izjava u nastupima i na stranačkim skupovima u izbornoj kampanji za Opšte izbore 2018. godine, a u kojima su iznesene prijetnje penzionerima, zdravstvenim radnicima, radnicima RiTE (Rudnik i termoelektrana) Gacko i dugima biračima, s ciljem pridobijanja podrške na izborima. Do danas nijedno tužilaštvo nije otvorilo istragu protiv njega.

***Saradnja na tekstu Gojko Veselinović

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG