Odluka Specijalizovanih vijeća u Hagu, poznatih i kao Specijalni sud, od 17. novembra, kojom je bivši predsjednik Hashim Thaci (Hašim Tači) osuđen na 17 mjeseci zatvora za djela povezana s ometanjem pravde, izazvala je novi talas političkih i javnih reakcija na Kosovu.
Reakcije su uslijedile nakon nezadovoljstva koje je izazvala i presuda od 16. septembra, kada su četvorica bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), Hashim Thaci, Kadri Veseli (Veselji), Rexhep Selimi (Redžep Seljimi) i Jakup Krasniqi (Krasnići), osuđeni na ukupno 81 godinu zatvora za ratne zločine.
Dok su političke stranke i organizacije proizašle iz rata oštro kritikovale posljednju odluku, reakcije centralnih institucija bile su odmjerenije. Reakcije su stigle i od građana, u javnom prostoru i na društvenim mrežama.
Može li ova odluka uticati na stavove i strategije političkih stranaka prema Specijalnom sudu?
Rizikuje li produbljivanje društvenog nepovjerenja prema njemu i uticaj na percepciju međunarodne pravde i zapadnih partnera?
Povećan pritisak na DPK
Analitičar Agon Maliqi (Malići) kaže da su reakcije na odluku bile očekivane, ali ostaje da se vidi hoće li političke stranke pojačati diskurs protivljenja Specijalnom sudu.
Prema njegovim riječima, odluka može povećati pritisak na Demokratsku partiju Kosova (DPK) da zauzme oštriji stav prema sudu.
Ona može uticati i na unutrašnja dešavanja u toj stranci, uključujući izbor novog predsjednika i konsenzus postignut između Pokreta Samoopredjeljenje i DPK-a o zajedničkoj strategiji u vezi sa žalbenim postupkom u Hagu.
"Odluka može imati uticaj na unutrašnju političku situaciju u DPK-u, jer povećava pritisak biračke baze za možda nešto oštriji pristup prema Specijalnom sudu", kaže Maliqi za Radio Slobodna Evropa.
Maliqi ocjenjuje da reakcije s oštrim rječnikom prema sudskim odlukama stavljaju Kosovo u negativan položaj u očima međunarodnih partnera.
Ipak, prema njegovim riječima, Evropska unija nema na raspolaganju konkretan mehanizam kažnjavanja.
Rizik, prema Maliqiju, leži u vraćanju na dnevni red zakonskih izmjena kroz Zakon o Specijalnom sudu bez koordinacije s EU.
"Konkretne negativne posljedice, u smislu daljnjeg smanjenja političke podrške Kosovu, nastat će ako se vraćanje na dnevni red izmjena Zakona o Specijalizovanim vijećima dogodi bez dijaloga i koordinacije s EU, koja u svojim rukama ima odluku o mandatu Specijalnog suda", kaže Maliqi.
DPK je u četvrtak naveo da je postigao dogovor s Pokretom Samoopredjeljenje da u skupštinsku proceduru uputi novi prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Specijalnom sudu.
Čini se da taj dogovor vraća na početak proces započet 6. oktobra.
Rizik od društvene polarizacije
Sociolog i analitičar Artan Muhaxhiri (Muhadžiri) smatra da reakciju građana na odluku Specijalizovanih vijeća od 17. novembra treba posmatrati u kontekstu ukupnog procesa u Hagu, posebno nakon presude od 16. septembra.
"Reakcija na presudu od 17. novembra nije samo emocionalna, već uključuje mnoge elemente unutar složenog sociokulturnog procesa, uz preplitanje kolektivnog sjećanja na rat, percepcije o žrtvi naroda i OVK-a, nacionalnog identiteta, poslijeratnih iskustava i očekivanja građana od pravde", kaže on za RSE.
Prema Muhaxhiriju, veliki dio građana više ne doživljava Specijalni sud samo kao instituciju koja sudi pojedincima za krivičnu odgovornost, već i kao instituciju koja je, prema tom shvatanju, iskrivila historijski narativ o ratu na Kosovu.
On upozorava da bi to moglo pretvoriti sjećanje na rat u izvor društvenih podjela.
"Ako sud na takav način osudi glavne vođe rata, kolektivno sjećanje pretvara se u bojno polje: jedna strana tvrdi da se sudi oslobodiocima, dok druga insistira na tome da se sudi pojedincima, a ne cijelom narodu. Tako se ulaže u rizik društvene polarizacije koja dolazi s produbljivanjem podjela", naglašava Muhaxhiri.
On ističe da podsticanje tih podjela prijeti da postane dio sukobljavanja političkih i društvenih identiteta različitih grupa.
Erozija povjerenja u Zapad
Muhaxhiri smatra da nezadovoljstvo odlukama Specijalnog suda može uticati i na odnos građana prema međunarodnoj pravdi i zapadnim partnerima.
Prema njegovim riječima, povjerenje građana Kosova u Zapad izgrađeno je prvenstveno na historijskom iskustvu podrške tokom 90-ih godina i NATO intervenciji 1999. Međutim, takvo povjerenje može biti osjetljivo na ovakva dešavanja.
"Rizik nije u brzom okretanju Kosovara protiv Zapada, već u postepenoj eroziji: osjećaj prijateljstva ostaje, ali postaje nesigurniji, što je izuzetno problematično za zemlju poput Kosova, kojoj je potrebna nesebična pomoć saveznika za ostvarenje integracijskih aspiracija", kaže Muhaxhiri.
Smatra da političke stranke imaju posebnu odgovornost, naročito ako se na dnevni red vrati izmjena zakona o Specijalnom sudu.
On naglašava potrebu da svaka inicijativa bude zasnovana na stručnim argumentima i koordinirana s međunarodnim partnerima kako bi se izbjegla percepcija političkog miješanja u pravosuđe.
Muhaxhiri ocjenjuje da za Kosovo ostaje izazov kako će upravljati političkim i društvenim posljedicama procesa u Hagu, a da pritom ne produbi unutrašnje podjele i ne naruši odnose sa saveznicima.