Kosovo će pokrenuti novu inicijativu za izmene Zakona o Specijalizovanim većima i Kancelariji specijalizovanog tužioca, sa sedištem u Hagu, nakon što predložene izmene ovog zakona iz 2015. nisu usvojene zbog oštrog protivljenja međunarodne zajednice.
Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) i opoziciona Demokratska partija Kosova (DPK) postigli su u četvrtak dogovor o pokretanju nove inicijative, na dan kada je glasanje o predloženim izmenama zakona, kojima bi se ograničila nadležnost ovog suda, odloženo drugi put u nekoliko dana.
Izmene zakona, koje je Skupština usvojila u oktobru, predsednica Kosova Justina Široka Pulja (Shiroka Pula) vratila je na ponovno razmatranje, na zahtev samog predlagača DPK-a. One su usvojene svega nekoliko nedelja nakon što je ovaj sud prvostepeno osudio četvoricu bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Kurti se ranije tokom dana sastao s vršiteljkom dužnosti predsednice DPK-a Vljorom Čitaku (Vlora Citaku) kako bi razgovarali o izmenama Zakona o Specijalizovanim većima. On je prethodno izrazio rezerve prema stupanju na snagu predloženih izmena, koje su izazvale protivljenje međunarodne zajednice.
DPK je prvobitno tražio da se izmene najpre usvoje, a da se zatim, u roku od dve nedelje od stupanja zakona na snagu, usvoje dodatne izmene kojima bi se odgovorilo na zabrinutost međunarodnih partnera. Stranka je, međutim, na kraju odustala od tog zahteva.
Obraćajući se poslanicima u Skupštini, Kurti je rekao da ne sumnja u "dobre namere" DPK-a kada je reč o izmenama zakona, ali je dodao da "samo to nije dovoljno – moramo da uspemo, moramo da izađemo kao pobednici".
"Za to nam je potreban zakon koji neće biti vraćen, koji neće biti poništen, već zakon koji će imati stvarni efekat u praksi", rekao je Kurti.
Čitaku je kasnije, na konferenciji za novinare, izjavila da su se ona i premijer saglasili o sadržaju zakona i izmenama koje je potrebno uneti.
"Razlike su bile u parlamentarnoj proceduri. Kao rezultat toga, danas smo se dogovorili i o putu kojim ćemo ići. Već sledeće nedelje pokrenućemo novu zakonodavnu inicijativu, sa našim konkretnim predlozima i predlozima stručnjaka", rekla je Čitaku.
Kurti je naglasio da očekuje da naredne nedelje bude dostavljen novi nacrt zakona o Specijalizovanim većima, o čijem sadržaju bi najpre trebalo da se raspravlja, a potom i glasa.
Pozvao je da novi tekst bude u skladu s Ustavom i zakonima Kosova, "kako bi se pomoglo pravdi".
'Nedostatak ozbiljnosti' i 'političke kalkulacije'
Politikolog Dritero Arifi i poznavalac pravnih pitanja Ehat Miftaraj ocenjuju da novi pokušaj izmene zakona na osnovu kojeg je Skupština Kosova pre jedne decenije osnovala sud u Hagu pokazuje "nedostatak političke volje i ozbiljnosti", kao i "političke kalkulacije" Pokreta Samoopredeljenje i DPK-a.
Arifi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je ova inicijativa "prikrivanje neuspeha, neodgovornosti i neozbiljnosti" da se zakon blagovremeno izmeni i dopuni.
Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu za RSE ocenjuje da su "nažalost, i Samoopredeljenje i rukovodstvo DPK-a odlučili da se politički poigravaju tako osetljivim pitanjem".
Arifi ističe da su vlast i opozicija pokazale "nedostatak ozbiljnosti" u pristupu ovom pitanju još od predstavljanja zakonskih izmena nakon osuđujuće presude bivšim liderima Oslobodilačke vojske Kosova 16. septembra.
Izmene koje nisu usvojene
Glavne izmene koje na kraju nisu usvojene imale su za cilj sužavanje nadležnosti Specijalizovanih veća, tako što bi se ona uglavnom ograničila na navode o trgovini ljudskim organima, kao i na ubistva, mučenje i okrutno postupanje.
Predviđeno je bilo i ograničavanje vremenske nadležnosti suda na period od 1. jula 1999. do 31. decembra 2000. godine, dok bi se teritorijalna nadležnost odnosila isključivo na teritoriju Kosova.
Predlog zakona predviđao je i ograničavanje maksimalne kazne na 15 godina zatvora, kao i mogućnost da osuđeni kazne izdržavaju na Kosovu i da budu obuhvaćeni predsedničkim pomilovanjem.
Predmeti koji bi ostali izvan nove nadležnosti bili bi preneti pravosudnom sistemu Kosova, zajedno sa odgovarajućim dokazima i spisima.
Postupci koji su u toku nastavili bi se pred Apelacionim većem u Hagu, dok predložene izmene ne bi podrazumevale automatsko poništavanje postojećih presuda niti oslobađanje osuđenih.
Pokušaj usvajanja ovih izmena izazvao je reakcije međunarodne zajednice, a Evropska unija je ocenila da bi one predstavljale kršenje međunarodnih obaveza koje je Kosovo preuzelo.
Kosovo je rizikovalo da prekrši obaveze proistekle iz razmene pisama u aprilu 2014. godine između tadašnje predsednice Atifete Jahjage i visoke predstavnice EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton).
Tim dokumentima Kosovo se obavezalo da će se konsultovati s Evropskom unijom o svakoj zakonskoj izmeni koja utiče na mandat ili postupke Specijalizovanih veća, kao i da će garantovati nastavak rada suda i Kancelarije specijalizovanog tužioca do okončanja odgovarajućih istraga i sudskih postupaka.
Ove obaveze povezane su i s članom 162 Ustava Kosova, kojim se utvrđuje ustavni osnov Specijalizovanih veća i isključiva nadležnost Specijalizovanog veća Ustavnog suda za pitanja koja se na njih odnose.
Nove izmene zakona
Čitaku je rekla da će se nove izmene zasnivati na tekstu koji je Skupština usvojila u dva čitanja u oktobru, ali nije iznela detalje o tome šta će one sadržati.
"Na osnovu tog teksta unećemo neophodne izmene kako bismo zakon učinili pravno održivijim i našim oslobodiocima pružili konkretnu podršku države", rekla je Čitaku.
Ona je navela da prihvata kritike zbog načina na koji je DPK od samog početka pristupio ovom pitanju.
Obećala je da će proces "izvesti do kraja", dodajući da će "izraditi predlog zakona i dostaviti ga Skupštini na glasanje, u potpunijem, pravno održivijem i praktično primenljivijem obliku".
Kurti je, u međuvremenu, rekao da veruje da bi "ispravljanje" osuđujuće presude od 16. septembra trebalo da usledi u drugostepenom postupku, odnosno pred Apelacionim većem u Hagu.
Najavio je da će Radna grupa za državnu strategiju za žalbeni postupak u Hagu, koju je Vlada osnovala u oktobru, naredne nedelje predstaviti prvi nacrt strategije za pružanje pomoći četvorici bivših lidera OVK u žalbenom postupku protiv zatvorskih kazni izrečenih za ratne zločine.
Radnom grupom rukovodi Gljauk Konjufca (Glauk), prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova.
Hašim Tači (Hashim Thaci), Kadri Veselji (Veseli), Jakup Krasnići (Krasniqi) i Redžep Seljimi ) Rexhep Selimi), koji su predvodili OVK tokom rata protiv srpskih snaga 1998. i 1999. godine, proglašeni su 16. septembra krivim za ratne zločine.
Bivši predsednik Kosova Tači i bivši predsednik Skupštine Krasnići osuđeni su na po 25 godina zatvora, dok je drugi bivši predsednik Skupštine, Veselji, osuđen na 18 godina, a bivši poslanik Seljimi na 13 godina zatvora.
Sva četvorica negiraju optužbe i najavila su žalbe na prvostepenu presudu pred Apelacionim većem Specijalizovanih veća.