Rame Šabani, 60-godišnjak iz sela Račak u opštini Štimlje, saznao je iz medija da se očekuje početak suđenja na Kosovu protiv 21 osobe optužene za ratne zločine zbog masakra počinjenog u njegovom selu.
On je jedan od preživjelih masakra u Račku, gdje su srpske snage ubile 45 albanskih civila u januaru 1999. godine.
"Niko iz institucija me nije obavijestio [o sudskom procesu] i nisam dobio poziv da budem svjedok", kaže Šabani za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Suđenje u odsustvu 21 optuženom u ovom slučaju trebalo bi da počne u petak, 31. jula. Šabani sumnja da će ova vrsta suđenja donijeti pravdu.
'Uspio sam pobjeći, ostali su ubijeni'
Ujutro 15. januara 1999., Rame Šabani, tada 33-godišnjak, probudio se iz sna uz zvuk pucnjave.
Kako priča, eksplozije su postale uobičajene tokom tog ratnog vremena, ali je oko 7 sati ujutru njegova cijela porodica shvatila da se u selu dešava nešto neobično.
Velike srpske policijske snage su napale selo i prodirale u naselja.
On i njegova porodica su se sklonili u podrum komšijine kuće kako bi izbjegli vatru srpskih snaga.
Međutim, kako Šabani priča, na kuću je pucano, a zatim su ušle srpske snage.
"Granatirali su našu kuću, izbacili nas, tukli nas i uzeli sve što smo imali u džepovima. Zatim su nas odveli na mjesto masakra", kaže Šabani.
On priča da su, nakon što su stigli do mjesta zvanog Kodra e Bebušit, na obodu sela Račak, srpske snage počele da granatiraju albanske civile.
"Psovali su nas na srpskom... i ja sam brzo pobjegao. Sedam ili osam drugih koji su bili iza mene je ubijeno", prisjeća se Šabani.
Nakon što su se srpske snage povukle, Šabani se vratio na lice mjesta. Tamo je shvatio da je njegov brat, Bajruš Šabani, ubijen zajedno sa 11 rođaka i više od 30 drugih seljana.
Hoće li suđenje donijeti pravdu?
Masakr u Račku, prije 27 godina, izazvao je snažnu međunarodnu reakciju i povećan pritisak na režim u Srbiji, što je dovelo do pregovora između predstavnika kosovskih Albanaca i srpskih vlasti, uz međunarodno posredovanje, na konferenciji u Rambujeu u Francuskoj.
Neuspjeh u postizanju sporazuma pratila je intervencija NATO saveza vazdušnim napadima na vojne i policijske ciljeve u bivšoj Jugoslaviji koji su trajali 78 dana. Međunarodne snage su potom ušle na Kosovo, a srpske snage i administracija su napustile zemlju.
Ali, 27 godina nakon događaja u Račku, Šabani je skeptičan u pogledu početka suđenja u odsustvu u petak (31. jula) protiv 21 optuženog.
Prema njegovim riječima, čak i ako se krivica optuženih dokaže i budu osuđeni, pravda će izostati.
"Ja sam za pravednu presudu. Ali ovo ne može da donese pravdu. Tih 21 ljudi čija su imena pomenuta nikada više neće ući na Kosovo i mi [kosovske vlasti] nikada nećemo moći da ih uhvatimo... Bez njih na optuženičkoj klupi, ne možete ništa da uradite", kaže on, dodajući:
"Međutim, to je kao neka vrsta povjetarca... Za mene je to samo neka vrsta priznanja od naših institucija, sa onim što se dogodilo u Račku i da žele nešto da urade, ali ne više".
Događaji u Račku pod lupom pravosudnih institucija
Krajem decembra prošle godine, Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu, predlažući suđenje u odsustvu protiv 21 osobe, zbog ubistva 42 civila tokom operacije srpskih policijskih snaga u Račku 15. januara 1999. godine.
Optužnica je podignuta protiv O.S., R.M., K.J., G.R., Ž.T., B.J., M.L., R.M., D.G.J., B.M., D.J., M.Š., DA, S.V., B.M., Z.S., M.J., G.P., D.N., Č.A. i Z.J. zbog krivičnog djela "ratni zločin protiv civilnog stanovništva". Nijedan od njih nije dostupan pravosudnim institucijama na Kosovu.
Suđenje u odsustvu protiv ovih optuženih nije počelo 20. jula u Osnovnom sudu u Prištini, zbog nedostatka zakonskih uslova.
Za četvoricu optuženih nije bilo poznato ko su branioci, koje po službenoj dužnosti mora da postavi Advokatska komora Kosova.
Na suđenju, koje počinje u petak, Specijalno tužilaštvo će otkriti optužnicu koja ih tereti da su kao pripadnici bivše jugoslovenske vojske, 243. mehanizovane brigade 3. armije, poznate kao "Prištinski korpus", i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, tokom 1998-1999. godine, počinili nehumano postupanje, uništavanje imovine, masovne deportacije i etničko čišćenje nad civilnim stanovništvom.
Prema optužnici, oni su opkolili selo Račak iz pravaca poznatih kao Pišat, Geštenjat i Česta, a zatim ga granatirali.
Zatim su pretraživali kuće jednu po jednu, odvajali muškarce od žena i djece, prisiljavajući ih da napuste selo, i pogubili pritvorene muškarce.
Ali ovo suđenje nije jedini događaj vezan za masakr u Račku.
Tokom zajedničke operacije Specijalnog tužilaštva i Kosovske policije 12. juna, u okviru istrage ratnih zločina u slučaju poznatom kao "Račaku II", uhapšeno je pet osoba.
Tužilaštvo je saopštilo da su uhapšeni srpske nacionalnosti. U međuvremenu, policija nije uspjela da uhapsi šestu osobu, koja nije pronađena u svom domu.
Uhapšeni se sumnjiče da su bili dio specijalnih jedinica srpske policije koje su učestvovale u januarskoj operaciji u Račku.
Ali, prema navodima Šabanija, kakvi god bili ishodi procesa vezanih za događaje u Račku, jedna stvar ostaje talac okolnosti:
"Skoro svi roditelji [žrtava] su mrtvi. Nisu vidjeli pravdu. Umrli su otvorenih očiju", zaključuje on.