Presuda Haškog suda bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) mora se u potpunosti poštovati poručila je iz Prištine predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, istovremeno insistirajući da "niko i ništa" ne može prekrojiti historiju Kosova.
"Presuda Specijaliziranih vijeća izazvala je snažne emocije. Cijenim vašu odmjerenu reakciju, kao i reakciju političkih lidera koji pozivaju na smirivanje situacije", rekla je von der Leyen na zajedničkoj konferenciji s premijerom Kosova Albinom Kurtijem u Prištini.
Na Kosovu se naširoko reagovalo negodovanjem nakon izricanja kazne bivšem predsjedniku Hashimu Thaciju (Hašimu Tačiju) od 25 godina zatvora, bivšem predsjedniku Skupštine Jakupu Krasniqiju (Krasnićiju)od 25 godina, drugom bivšem predsjedniku Skupštine Kadriju Veseliju od 18 godina i bivšem poslaniku Rexhepu (Redžepu)Selimiju od 13 godina.
Sva četvorica predvodila su rat OVK-a protiv okupacionih srpskih snaga 1998–1999. godine i kosovski Albanci ih smatraju herojima.
Von der Leyen, koja se nalazi u šestoj posjeti Kosovu rekla je da je "ovu presudu donijela nezavisna pravosudna institucija i njen mandat mora biti u potpunosti poštovan".
"Ali jedno je jasno: ova presuda odnosi se na individualnu odgovornost optuženih; otpor Kosova nije bio na suđenju i moramo čuvati sjećanje na sve žrtve iz svih zajednica", dodala je.
Von der Leyen je po dolasku na aerodrom u Prištini dočekana protestima, gdje je grupa mladih držala transparente protiv odluke Specijaliziranih vijeća.
Na Kosovu traju kontinuirani protesti od izricanja presude, jer mnogi Albanci smatraju da je sud OVK okarakterizirao kao zajedničku kriminalnu organizaciju, iako je predsjedavajući sudija u samoj presudi više puta insistirao da borba OVK-a za slobodu nije bila predmet suđenja.
Kurti je, govoreći zajedno s predsjednicom Evropske komisije, naglasio da je sud jasno naveo da OVK nije bio na suđenju i da njihova odluka ni na koji način nema za cilj potkopati pravdu ili legitimitet oslobodilačkog rata.
Stoga, rekao je, to treba više naglašavati na međunarodnom nivou.
Kurti je, međutim, izrazio zabrinutost zbog drugih zaključaka i onoga što je opisao kao stroge kazne, rekavši da očekuje da one budu ispravljene u žalbenom postupku.
"Smatramo da one sadrže činjenične, historijske i pravne greške i očekujemo da one budu ispravljene u žalbenom postupku. Pravda mora biti nepristrasna i mora biti viđena i doživljena kao nepristrasna", dodao je Kurti.
U međuvremenu, von der Leyen je upitana i o inicijativi za izmjenu Zakona o Specijaliziranim vijećima Kosova.
Rekla je da je na samom Kosovu da odluči o tome, ali je upozorila da je "važno garantirati nezavisnost pravosuđa".
Ovu inicijativu Demokratske partije Kosova (PDK) razmatra pravna služba premijera Kurtija.
Dokument s predloženim izmjenama, između ostalog, zahtijeva da najviše kazne koje se mogu izreći budu 15 godina zatvora te da osuđeni budu podložni predsjedničkom pomilovanju.
Pravni stručnjaci koji su ranije govorili za Radio Slobodna Evropa ovu inicijativu ocijenili su teško ostvarivom i postavili pitanje o stvarnom utjecaju koji bi promjena mogla imati.
Kosovske nade za članstvo u Uniji
Tokom ove konferencije premijer Kurti insistirao je da Kosovo "zaslužuje" dobiti status zemlje kandidata na putu ka pridruživanju bloku od 27 članica.
"Naravno, uvijek postoje izazovi i u ovom novom svijetu ne nedostaje novih izazova. Ali naš napredak je jasan. Gospođo predsjednice, računamo na vašu podršku da otvoreno govorite o potrebi Kosova da dobije status zemlje kandidata i da pozovete Vijeće da zatraži mišljenje Komisije o našoj aplikaciji", rekao je Kurti.
Ali von der Leyen je rekla da Kosovo svoje ambicije za članstvo mora pretvoriti u jasan napredak.
"Vjerujem u budućnost Kosova u EU i znam koliko se ljudi na Kosovu osjećaju duboko evropski. Naš zadatak je da ovu težnju pretvorimo u konkretan napredak ka članstvu", rekla je.
Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja još nema status zemlje kandidata, dok su Albanija i Crna Gora ostvarile veliki napredak i očekuju članstvo prije 2030. godine. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u decembru 2022. godine.
Ali duboka politička kriza posljednjih godina već je otežala put Kosova, jer je zemlja tokom većeg dijela tog perioda praktično bila bez vlade s punim mandatom.
Ponovo postoji rizik od vanrednih izbora kasnije ove godine ako poslanici do 6. oktobra ne izaberu novog predsjednika. To bi bili četvrti parlamentarni izbori u dvije godine.
U međuvremenu, von der Leyen je u četvrtak boravila na Kosovu u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu, a osim sastanka s Kurtijem razgovarala je i s vršiteljicom dužnosti predsjednice Albulenom Haxhiu.
Na Kosovo je došla nakon posjete Albaniji, a očekuje se da će turneju nastaviti u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Tokom ove turneje zaobišla je Srbiju i Bosnu i Hercegovinu zbog izbora koje će te dvije zemlje održati u ovom periodu.