Kosovo 18. godinu od proglašenja nezavisnosti dočekuje sa neizvjesnostima i dilemama, koje su izazovi za svakog "odraslog", ali i sa dostignućima, koje mu, kako ocjenjuje jedan od sagovornika Radija Slobodna Evropa (RSE), daju pravo da se pohvali.
Sijenka koja je prijetila da će pratiti jubilej nestala je samo šest dana prije godišnjice: 11. februara, nakon skoro godinu dana, Kosovo je konstituisalo novi sastav vlade.
Period blokade nije bio puko odlaganje, već vakuum koji je paralisao donošenje odluka i suzio prostor za djelovanje.
To nije novost za Kosovo. U proteklih 18 godina, politička negodovanja, unutrašnji sukobi i selektivna tumačenja pravila, koje je stvorila sama politička elita, često su pretvarali važne procese u propuštene prilike.
Od neuspjeha da se pridruži Savjetu Evrope do suspenzije Strateškog dijaloga sa SAD, Kosovo je platilo cijenu unutrašnjeg sukoba više nego vanjskog protivljenja.
Na drugoj strani, u ovih 18 godina, zemlja je uspjela da izgradi institucije i postigne rezultate, od ekonomskog rasta do smanjenja nezaposlenosti, kada postoji koordinacija i volja da se djeluje na vrijeme.
Priznata je od preko 120 država svijeta, dio je raznih međunarodnih organizacija, zabilježeni su uspjesi u sportu, kulturi i umjetnosti - dokaz da može da se takmiči i afirmiše i van svojih granica.
Riječima bivšeg američkog ambasadora u Prištini, Jeffreya Hoveniera, građani Kosova "zaslužuju da im se čestita i cijeni izuzetan napredak koji su postigli u uspostavljanju i konsolidaciji svoje suverene i nezavisne države".
"Kosovo više nije država u tranziciji; naprotiv, to je nezavisna i uspješna demokratska država", kaže Hovenier za Kosovski servis RSE.
Integracija, ekonomija, upravljanje...
Hovenier pojašnjava da se prioriteti Kosova za naredne godine mogu podijeliti u tri kategorije, počevši od integracije u evropske i evroatlantske strukture.
"Članstvo Kosova u Savjetu Evrope i napredak na putu ka Evropskoj uniji i NATO-u zavise od ključnih partnera, koji moraju da vide kredibilne i odgovorne napore da pozitivno odgovore na zahtjeve za napredak u određenim oblastima", kaže Hovenier.
U tom kontekstu, on podvlači važnost ispunjavanja obaveza koje je Kosovo preuzelo u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa sa Srbijom, uz posredovanje EU.
Drugo, Hovenier navodi ekonomski rast i razvoj. Podvlači dugoročnu stabilnost i uspjeh Kosova sa njegovom sposobnošću da izgradi ekonomiju koja stvara prosperitet i stvarne mogućnosti za građane.
Prema njegovim riječima, zemlja treba da učini više kako bi privukla strane investicije i stvorila uslove da privatni sektor uspješno konkuriše na globalnom tržištu.
"Povećan fokus na regionalni ekonomski rast i razvoj, kao i vladine politike koje odgovaraju na legitimne zahtjeve poslovne zajednice, doprinijeli bi ovom neophodnom napretku", kaže bivši ambasador SAD na Kosovu.
Treći prioritet po Hovenieru je konsolidacija demokratskih institucija i efikasna uprava, napominjući da "Kosovo nije imalo koristi od skoro jednogodišnjeg perioda privremene uprave".
"Neke prilike su propuštene", zaključuje.
Izazovi 'kraja transatlanske ere'
Njegove poruke dopunjuje i Wolfgang Petritsch, bivši specijalni izaslanik Evropske unije za Kosovo.
On cijeni dostignuća na društveno-ekonomskom planu, ali kaže da su još uvijek daleko od nivoa koji bi garantovao dugoročnu stabilnost.
Prema njegovim riječima, pravi izazov je stvaranje uslova da mlađa generacija vidi budućnost unutar zemlje, a ne van nje.
"Mnogi Kosovari su i dalje primorani da traže dobrobit van svoje zemlje", kaže Petritsch za RSE.
Od nove kosovske vlade očekuje ambicioznu ekonomsku strategiju, usklađenu sa agendom Evropske unije za suverenu autonomiju.
Jedno od Petritschevih najjačih upozorenja odnosi se i na ono što on naziva "krajem transatlantske ere".
Prema njegovim riječima, ovo ima direktne posljedice po odnos Kosova sa Sjedinjenim Državama, koje opisuje kao "dugoročnog oslobodioca i zaštitnika zemlje".
"Upravo u vrijeme kada su kurdske borce za slobodu SAD napustile u Iraku, ili kada su Palestinci dalje od svoje države nego ikad, moramo se podsjetiti da su Sjedinjene Države i Evropa ratovale da bi osigurale opstanak Kosova – i njegovu konačnu nezavisnost", kaže Petritsch.
Naglašava da to sadrži lekciju i obavezu za Kosovo: da postane poštovan član zajednice evropskih demokratskih država.
U njegovoj procjeni, Kosovo mora iskreno da se angažuje sa manjinama, posebno sa srpskom zajednicom na sjeveru, i da nakon dugog perioda demokratske nesigurnosti ima funkcionalnu i efikasnu vladu.
"Ovo bi transformisalo Kosovo u 'zrelu' evropsku državu", kaže Petritsch.
O promenama u tretmanu srpske manjine
A međunarodnu perspektivu o izazovima Kosova upotpunjuje bivši visoki zvaničnik NATO saveza Jamie Shea.
On kaže da nova vlada u Prištini mora povratiti povjerenje SAD i njihovih evropskih partnera, koji zauzvrat moraju više da rade na obezbjeđivanju punog priznanja Kosova i osiguranju njegovog članstva u međunarodnim organizacijama.
"Potrebne su jasne strategije i efikasnija međunarodna javna diplomatija kako bi se zalagalo za članstvo u NATO-u i EU", kaže Shea za RSE.
Na domaćem planu, kaže Shea, nova kosovska vlada trebalo bi da pruži srpskoj zajednici određeni stepen lokalne uprave, u okviru Ustava Kosova, tako što će prestati da je tretira kao "petu kolonu".
"Pridobijanje bolje funkcioniše nego prisila", zaključuje Shea.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.