Iako preliminarni rezultati Centralne izborne komisije (CIK) pokazuju da je stranka Za slobodu, pravdu i opstanak Nenada Rašića osvojila jedan poslanički mandat u Skupštini Kosova, Srpska lista osporava njegov politički legitimitet tvrdeći da je do mesta u parlamentu došao zahvaljujući glasovima Albanaca.
Osporavanje Rašićevog mandata od strane Srpske liste ali i zvaničnog Beograda, koji podržava ovu vodeću stranku Srba na Kosovu, otvara šire pitanje predstavljanja srpske zajednice na Kosovu, ali i funkcionisanja sistema rezervisanih mesta za nevećinske zajednice.
Srpska lista, koja je prema preliminarnim rezultatima osvojila devet od deset rezervisanih mandata za srpsku zajednicu, insistira da je jedini legitimni predstavnik i optužuje Rašića da pokušava da im "ukrade" mandat glasovima birača koji ne pripadaju toj zajednici.
S druge strane, Rašić u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) odbacuje takve tvrdnje i navodi da je najveći deo podrške dobio upravo među Srbima, uz glasove pripadnika drugih manjinskih zajednica sa kojima je sarađivao tokom dva mandata na funkciji ministra za zajednice i povratak.
Na izborima održanim 7. juna, prema preliminarnim rezultatima, Srpska lista je osvojila oko 43.000 glasova, dok je stranka Za slobodu, pravdu i opstanak dobila 5.285 glasa.
Miodrag Marinković iz nevladine organizacije Centar za afirmativne društvene akcije (CASA) ukazuje da, pravno gledano, oko mandata Nenada Rašića ne postoji nikakva dilema jer je njegova stranka osvojila dovoljan broj glasova za jedno poslaničko mesto.
Osporavanje legitimiteta ovog mandata od strane Srpske liste, prema njegovoj oceni, ne proizlazi iz izbornog procesa, već iz političkog delovanja Nenada Rašića.
Rašić je blizak saradnik Aljbina Kurtija (Albin) u čijoj je Vladi bio ministar u dva mandata – koja je, pored ostalog, započela zatvaranje institucija Srbije na Kosovu, te pokrenula pitanje integracije srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema.
"Suština spora nije u tome da li je njegov mandat legalan, već da li je reprezentativan. Rašić je svoju političku poziciju vezao za Vladu Aljbina Kurtija u trenutku kada značajan deo srpske zajednice tu vladu doživljava kao pretnju svojim političkim i egzistencijalnim interesima", napominje Marinković u izjavi za RSE.
Zbog toga se, kako kaže otvara legitimno političko pitanje "da li njegova partija prvenstveno predstavlja interese srpske zajednice ili interese vladajuće većine kojoj obezbeđuje podršku".
Bivši sudija ustavnog suda Kadri Krieziu (Kryeziu) pak nema dilemu da li je mandat Nenada Rašića legitiman, odnosno tvrdi da jeste i poručuje da glasovi drugih zajednica ne umanjuju njegov rezultat, niti dovode u pitanje rezervisana mesta.
"Prema ranijim odlukama Ustavnog suda, svi mogu da dobiju glasove drugih zajednica. To nije ništa sporno. Svako ko živi na Kosovu ima pravo da slobodno bira i glasa po svom ubeđenju", navodi on.
Prema Ustavu Kosova, od ukupno 120 poslaničkih mesta u Skupštini Kosova, 20 je rezervisano za nevećinske zajednice, od kojih 10 za srpsku zajednicu i 10 za ostale zajednice koje žive na Kosovu.
Krieziu podvlači da poslanici u Skupštini Kosova imaju pravo da zastupaju interese svih zajednica bez obzira na ova rezervisana mesta.
Koji glasovi se osporavaju?
U prilog svojim tvrdnjama da je Rašić "ukrao" mandat, predsednik Srpske liste Zlatan Elek naveo je da glasove osvojio u Glogovcu, Đakovici, Podujevu, Suvoj Reci, Kačaniku, Štimlju, Mališevu, Đeneral Jankoviću i Južnoj Mitrovici.
Rašić, međutim, uzvraća da je i Srpska lista osvajala glasove u pojedinim sredinama u kojima osporava njegov rezultat. Podaci Centralne izborne komisije pokazuju da je stranka Za slobodu, pravdu i opstanak u većini navedenih opština osvojila više glasova od Srpske liste.
Primera radi, Za slobodu pravdu i opstanak je u Glogovcu imala 14 glasova dok Srpska lista nije imala nijedan, u Đakovici Za slobodu pravdu i opstanak 81 a Srpska lista jedan, u Podujevu Za slobodu pravdu i opstanak 65 glasova a Srpska lista pet, u Suvoj Reci Rašićeva stranka ima 31 glas dok Srpska lista nema nijedan.
Iako Srbi žive i u pojedinim sredinama van deset opština sa srpskom većinom, postoje i opštine u kojima ih prema poslednjem popisu stanovništva iz 2024. gotovo nema. Podaci Agencije za statistiku Kosova pokazuju da u Štimlju nije registrovan nijedan pripadnik srpske zajednice, dok ih u Đeneral Jankoviću ima troje, u Kačaniku šest, u Suvoj Reci 14, a u Đakovici i Podujevu po 15.
Rašić tvrdi da će braniti interese srpske zajednice
Nenad Rašić podvlači da je poslanički mandat dobio pre svega glasovima Srba, ali ne poriče da su mu podršku dale i druge manjinske zajednice što je, kako kaže, rezultat njegove pozicije ministra za zajednice i povratak u poslednje tri i po godine.
Ipak, podvlači da će u kosovskim institucijama štititi interese srpske zajednice, jer je mandat dobio većinom njihovih glasova.
Dodaje i da je glasove drugih zajednica dobio jer zastupa "umerenu politiku koja se bavi pravima građana".
"Ja vodim praktičnu politiku. Naravno da ću uvek dobijati glasove drugih zajednica, ali problemi nealbanaca su, ako ne isti, onda jako slični. Otuda i ta praktična politika daje rezultate kod drugih zajednica", kaže Rašić za RSE.
'Širi obrazac vladavine Aljbina Kurtija'
Miodrag Marinković iz nevladinog Centra za afirmativne društvene akcije smatra da slučaj Nenada Rašića otvara još jedan veliki problem, odnosno da on "oslikava jedan širi obrazac vladavine Aljbina Kurtija kroz korišćenje nedoslednosti izbornog i pravnog okvira namenjenog zaštiti nevećinskih zajednica za ostvarivanje sopstvenih političkih ciljeva".
"To se u velikoj meri vidi i kroz političku logiku postojanja partije Nenada Rašića, koju Kurti koristi kako bi, kroz nedoslednosti zakona, političke pozicije zakonom rezervisane za srpsku zajednicu dodelio političkoj opciji koja mu pruža podršku. Tako jedan mandat, osvojen od strane partije koja nema podršku većine kosovskih Srba, u praksi omogućava kontrolu gotovo svih političkih pozicija zakonski dodeljenih srpskoj zajednici", navodi on.
Prema Ustavu Kosova, srpska zajednica ima zagarantovano mesto u Vladi, te mesto potpredsednika Skupštine. Međutim, Aljbin Kurti, koji je pobedio i na poslednjim izborima, Srpsku listu smatra produženom rukom Beograda i posebno nakon napada u Banjskoj odbija saradnju sa njom. Srpska lista se međutim, zbog isključivanja iz učešća u institucijama obraćala i Ustavnom sudu, koji je početkom godine utvrdio da je izbor Rašića za potpredsednika Skupštine bio neustavan.
Marinković ukazuje i da se, bez obzira na sve mane, "zloupotrebe i manipulacije kojima se služi i sama Srpska lista, politički marginalizuje ogromna većina kosovskih Srba koja upravo nju i dalje vidi kao svog predstavnika".
"Upravo zato dodatno zabrinjava mogućnost da je Rašićev mandat delom obezbeđen glasovima drugih nevećinskih zajednica. Ukoliko se to pokaže tačnim, onda se suštinski menja priroda zaštitnih mehanizama namenjenih srpskoj zajednici, jer oni postaju podložni političkim manipulacijama. To svakako nije dobro i zato su potrebne izmene izbornog zakonodavstva koje bi ovakve nedoslednosti jasnije uredile", poručuje on.
Da li se mandati manjinskih zajednica zloupotrebljavaju?
Nakon decembarskih izbora 2025. takođe se pokrenulo pitanje da li su rezervisani mandati za manjinske zajednice u Skupštini Kosova ustavna zaštita političkog predstavljanja ili instrument političkog inženjeringa.
Tada je Emilija Redžepi, predsednica Nove demokratske stranke koja predstavlja bošnjačku zajednicu, optužila Rašića za "manipulaciju glasovima", jer je dobio oko 200 glasova u selima opštine Prizren gde ne žive pripadnici srpske zajednice.
Ona se tim povodom žalila i Vrhovnom sudu Kosova, koji je odbio žalbu uz obrazloženje da ne može utvrđivati ko je kako glasao i da svako ima pravo da glasa za koga želi.
Međutim, Vrhovni sud Kosova je 2021. godine Adriani Hodžić iz Građanske inicijative Ujedinjena zajednica, poništio preko 4.000 glasova u opštinama sa srpskom većinom, zbog čega je izgubila poslanički mandat.
Vrhovni sud Kosova je tada poništio i preko 800 glasova Romskoj inicijativi od ukupno 4.049 osvojenih glasova, zbog čega je izgubila jedno poslaničko mesto od dva, koliko je dobila.
Ova dva politička subjekta bila su optužena da su glasove u srpskim sredinama dobijali zahvaljujući Srpskoj listi, koja je "putem svog biračkog tela pokušala da izvrši uticaj i stavi pod kontrolu neke od nevećinskih zajednica na Kosovu".
Povodom glasova Romske inicijative, Ujedinjena romska partija Kosova i Egipćanska liberalna stranka obratile su se Ustavnom sudu Kosova, koji je 2023. godine doneo odluku da pripadnici manjina imaju pravo da dobiju glasove u bilo kom delu Kosova, bez diskriminacije ili etničkog prebrojavanja, sve dok nisu dokazane konkretne izborne nepravilnosti.
Navedeno je da poništavanje glasova mora biti zasnovano na jasnim pravnim osnovama i dokazima, kao što je koordinisana izborna prevara.