Tri glavne institucije na Kosovu mjesecima vode zvničnici koji su ili na funkciji ili su vršioci dužnosti. Nakon polaganja zakletve zastupnika 11. saziva Skupštine Kosova 6. avgusta, legitimnost državnih lidera dovedena je u pitanje.
Albin Kurti je vršilac dužnosti premijera od raspuštanja Skupštine, što je dovelo do prijevremenih izbora 7. juna, dok je predsjednica desetog saziva, Albulena Haxhiu, vršiteljica dužnosti predsjednice od 4. aprila, nakon završetka petogodišnjeg mandata Vjose Osmani kao šefice države.
Međutim, i Kurti i Haxhiu položili su zakletvu kao članovi novog saziva 6. avgusta, a upravo nastavak obavljanja dužnosti u Vladi, Skupštini i Predsjedništvu nakon što su položili zakletvu kao članovi, prema navodima posmatrača, predstavlja kršenje.
Vullnet Bugaqku iz Kosovskog demokratskog instituta (KDI) i Ema Pula iz Grupe za političke i pravne studije (GLPS) ocjenjuju da Kurti, ali i ostali članovi izvršne vlasti koji su položili zakletvu kao zastupnici u parlamentu, krše odredbu Zakona o vladi, jer tvrde da su trebali dati ostavku na izvršne dužnosti nakon što su izabrani za zastupnike u parlamentu.
"Javni zvaničnik ne može istovremeno biti izabrani zastupnik pod zakletvom i premijer, čak ni na dužnosti, ili aktuelni ministar", rekao je Bugaqku za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Pula kaže da na temelju načela podjele vlasti, članovi Vlade koji su izabrani zastupnici ne mogu obavljati i izvršne dužnosti, pa "posljedično ne mogu donositi odluke na izvršnom nivou".
Kurti je i prije bio aktuelni premijer, nakon izbora u februaru prošle godine, nakon kojih je uslijedila politička kriza, kada zastupnici mjesecima nisu uspjeli formirati nove institucije zemlje zbog nedostatka konsenzusa.
Ovlašćenja aktuelne Vlade ograničene su Zakonom o Vladi. U njemu se navodi da aktuelna izvršna vlast provodi samo potrebne aktivnosti planirane u godišnjem planu rada i godišnjem zakonu o budžetu. Aktuelna vlada, između ostalog, ne smije: odobravati inicijative za međunarodne sporazume koji zahtijevaju ratifikaciju od strane Skupštine, odobravati nacrte ustavnih amandmana, nacrte zakona, strategija i konceptualnih dokumenata, pokretati nove postupke za imenovanja na javne dužnosti.
Nakon što je položio zakletvu kao zastupnik, Kurti je na konferenciji za novinare obećao da će poštovati ograničenja utvrđena zakonom, ali je izjavio da će nastaviti da obavlja funkciju vršioca dužnosti premijera.
"Nastavljam obavljati dužnost premijera i u potpunosti ću i pedantno poštovati ustavnost i zakonitost, uključujući Zakon o vladi", rekao je.
Bugaqku iz KDI-ja kaže da se odluke zvaničnika koji obavljaju dužnost mogu "vrlo lako" osporiti na sudovima i poništiti, što, prema njegovim riječima, čini načelo pravne sigurnosti u zemlji ranjivim "jer odluke donose osobe koje više nisu ovlaštene donositi te odluke".
Međutim, za Bugaqkua i Pulu najproblematičnije pitanje je obavljanje dužnosti predsjednika od strane predsjednice prethodnog zakonodavnog tijela, Haxhiu, nakon što je 6. avgusta položila zakletvu kao zastupnica.
"U ovom konkretnom slučaju, budući da je gospođa Haxhiu položila zakletvu kao zastupnica, više ne postoji ustavna osnova da nastavi obavljati dužnost predsjednice, budući da je ova dužnost direktno povezana s obavljanjem dužnosti predsjednika Skupštine", kaže Pula iz GLPS-a.
Zakon o predsjedniku propisuje da se dužnost vršioca dužnosti predsjednika može obavljati najduže šest mjeseci, što znači da Kosovo može imati vršioca dužnosti predsjednika do 4. oktobra.
Bukaqku kaže da je vođenje države od strane zvaničnika koji nemaju puni legitimitet nezapamćeno i neprihvatljivo.
"Ovo ne poštuje ni državu ni građane Kosova, jer glavne državne institucije, naime Skupština, Vlada i Predsjedništvo, i dalje ostaju bez legitimnih lidera koji obavljaju te dužnosti", kaže.
Kaže da bi trebalo postojati novo tumačenje Ustavnog suda koje bi razjasnilo legitimnost obavljanja dužnosti predsjednika Skupštine i zastupnika.
"Aspekt donošenja odluka i uloga, ponašanje koje predsjednik Skupštine može imati dok istovremeno obavlja dužnost predsjednika već je upitan i vrlo sumnjiv, jer Skupština Kosova nije konstituirana u ustavnom roku. I posljedično, još ne znamo koliko su mandati ovih zastupnika sada valjani", kaže on.
Kurti i Haxhiu i dalje obavljaju tri glavne državne pozicije, dok novo zakonodavno tijelo još nije dovršilo konstituiranje zakonodavnog tijela.
Prema presudi Ustavnog suda objavljenoj u junu prošle godine, zastupnici moraju konstituirati Skupštinu, tj. izabrati njenog predsjednika i pet potpredsjednika, u roku od 30 dana od ovjere rezultata junskih izbora. Taj je rok istekao u ponoć 7. avgusta.
Ali, Pokret Smoopredeljenje Albina Kurtija, koji je pobijedio na junskim izborima, tvrdi da je taj rok počeo teći 6. avgusta, kada su započele konstitutivne sjednice.
Kurti odbija predložiti kandidata za predsjednika parlamenta, dok istovremeno traži dogovor s političkim subjektima o pitanju predsjednika, neslaganju oko kojeg su se održali izbori u junu.
Što se tiče pitanja roka za ustav, nekoliko nevladinih organizacija obratilo se Ustavnom sudu kako bi poduzele mjere u vezi s njegovom presudom o ovom pitanju.
Budući da se Kosovo suočava s uzastopnim institucionalnim i političkim krizama, budući da je od februara 2025. održalo tri parlamentarna izbora i građani se ponovno mogu naći pred glasačkim kutijama u slučaju da novi predsjednik ne bude izabran, Pula iz GLPS-a kaže da su te krize direktno uticale na funkcionisanje institucija i ostvarivanje njihovih ustavnih i zakonskih ovlasti.
Prema njenim riječima, formalna disfunkcija institucija proizvodi direktne i dugoročne posljedice za građane.
"Kašnjenje u funkcionisanju institucija sprječava donošenje potrebnih odluka, odgađa reforme i ograničava sposobnost institucija da efikasno odgovore na potrebe i probleme građana", kaže Pula za Kosovski servis RSE.
Navodi da, osim uticaja unutar zemlje, institucionalna kriza slabi i međunarodni položaj države, "šteteći njenoj vjerodostojnosti kao partnera, otežavajući napredak evropske agende, ali i članstvo u međunarodnim organizacijama".
Moguća posljedica, ako zemlja ne uspije da formira nove institucije, mogla bi biti trajni gubitak miliona koje je Evropska unija dodijelila Kosovu u okviru Plana rasta.
