Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Koncesija crnogorskih aerodroma dijeli Vladu


Aerodrom u Podgorici je, uz Tivat, planiran za davanje u koncesiju

Od kada je Vlada početkom avgusta obznanila da će crnogorski aerodromi po koncesionom modelu biti ponuđeni u dugoročan zakup, na političko-ekonomskoj sceni Crne Gore traje rasprava između pristalica i protivnika ovakvog modela valorizacije crnogorskih vazdušnih luka. Nacrt koncesionog akta za aerodrome na period od 25 do 30 godina, koji je sa nacrtom ugovora na javnoj raspravi do 10. septembra, izazvao je, bar za sada, disonantne tonove i u crnogorskoj vladajućoj koaliciji. Obrazlažući zašto se Vlada odlučila na takav potez za aerodrome u Tivtu i Podgorici, premijer Duško Marković je između ostalog kazao da je to „neophodno“ i svoje tvrdnje ovako obrazložio:

„Jer su sada crnogorski aerodromi jedno usko grlo za ubrzani rast u turizmu. I ne samo u turizmu, nego u cijeloj ekonomiji. Dakle, mi ne valorizujemo aerodrome samo zbog turizma nego i zbog potreba cijele crnogorske ekonomije“, pojasnio je predsjednik Vlade.

Duško Marković
Duško Marković

Međutim, oponenti namjeri Vlade pored ekonomskih analitičara, sjede u prvom redu i u samoj Vladi. To je manja članica vladajuće koalicije Socijldemokrate (SD) Ivana Brajovića, partija koja je nastala rascjepom Socijaldemokratske partije (SDP) Ranka Krivokapića . Na poslednju izjavu Markovića da su aerodromi „usko grlo“, ta se partija oglasila oštrim saopštenjem. Portparol SD-a Stefan Šušter za Radio Slobodna Evropa objasnio je zašto ne stoji takva tvrdnja Markovića.

„Iz prostog razloga što su 'Aerodromi Crne Gore' jedno od najuspješnijih preduzeća u našoj državi. Oni postižu rekordne rezultate po nizu pitanja, mjereni brojem putnika i nivom bruto dobiti. Ta dobit je samo u prethodnoj godini, uz sve povoljnosti koje su date Montenegro Arilinesu, iznosila preko pet miliona eura“, kazao je Šušter.

Sa Vladinim prijedlogom, davanja aerodroma po koncesionom modelu, kao najboljim rješenjem da aerodromi ostanu u državnom vlasništvu, a da bolje doprinose domaćoj ekonomiji saglasan je i ministar saobraćaja, iz redova druge članice vladajuće koalicije Bošnjačke stranke (BS), Osman Nurković.

„Ono što je trenutno stanje na aerodromima i što su potrebe građana i Crne Gore, ne zadovoljava, i mislimo da mnogo bolje može da se taj potencijal države valorizuje, a to možemo da uradimo na taj način, što ćemo najvjerovatnije ići sa pozivom za dodjelu koncesija nekom od kredibilnih, iskusnih, već dokaznih na tom svjetskom tržištu“, kazao je ranije Nurković za televiziju „Vijesti“.

Uz argument uspješnog poslovanja, manja članica vladajuće koalicije SD kao razloge protiv navode i da model koncesija limitira razvoj aerodroma, ne štiti prava radnika i da će vjerovatno dovesti do gašenja nacionalne avio kompanije Montenegro Arilinesa. Stefan Šušter objašnjava jedno od mogućih rješenja za bolju valorizaciju:

„Analiza koju mi vršimo pokazala je da Aerodromi Crne Gore mogu sami da uzmu kredit i da investiraju preko 100 miliona eura na oba aerodroma i da u narednih 25 godina ostvare neto profit koji bi se kretao od 400 miliona do preko milijardu eura“, kaže Šušter.

Iz te partije, čiji kadar inače upravlja JP „Aerodromi Crne Gore“ nezadovoljni odlukom Vlade Duška Markovića, od Skupštine su zatražili da prilikom odluke bude na „visini zadatka“.

Poziv SD-a otvara pitanje da li su različite ekonomske vizije tačka sporenja na liniji premijer Marković - predsjednik Skupštine Ivan Brajović ili s obzirom da je to državno preduzeće kod dijela javnosti prepoznato kao mjesto za zapošljavanje partijskog kadra, su razlozi i partijsko- političke prirode?

Zapošljavanje partijskog kadra: Aleksandar Damjanović
Zapošljavanje partijskog kadra: Aleksandar Damjanović

„To je jedan od problema 'Aerodroma Crne Gore' kao strateški važnog resursa“, kaže u odgovoru na pitanje RSE ekonomski analitičar i nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

„Političko rukovođenje u Aerodromima je nešto što se dešava poslednjih petnaestak godina u Crnoj Gori jer je to preduzeće prepoznato kao politički plijen uvijek manjeg partnera u vlasti. I mišljenja sam da se taj problem ne mora rješavati tako što će se prekidati na način da se daju pod koncesiju već se može dobiti mnogo kvalitetniji menadžment. Svakako sopstvenim resursima i ulaganjima mogu se ispuniti svi oni planovi za proširenje kapaciteta i povećani promet“, kaže Damjanović.

Davanje koncesije na aerodrome je model već viđen u regionu, koji je krenuo od aerodroma u Tirani, Zagrebu i Skoplju a poslednji ugovor takve vrste potpisan je ovog proljeća za aerodrom „Nikola Tesla“ u Beogradu.

Međutim, Aleksandar Damjanović smatra da umjesto koncesija za aerodrome postoje bolja rješenja.

„Dovođenje iskusnog upravljačko-menadžerske strukture po mogućnosti i iz inostranstva, uz punu kadrovsku depolitizaciju dugoročno je mnogo bolje rješenje “, kaže Damjanović. On podsjeća da Vlada ponuđenim modelom nije javnosti dala brojne odgovore, poput onog da li će dug nacionalnog avio prevoznika biti prebačen ovim modelom na teret svih građana, a koncesionar oslobođen.

Damjanović zaključuje:

„Negdje sam mišljenja da ovaj Vladin model isključivo služi da se jednokratno napuni budžet Crne Gore i da se ta sredstva potroše po nekim drugim političkim kriterijumima, a da se problemi u Aerodromima ne rješavaju već samo odlažu.“

Pored ovih već aktualizovanih kritika na račun Vladinog modela i zaposleni na aerodromima u Tivtu i Podgorici izrazili su zabrinutost i zatražili potpisivanje kolektivnog ugovora. A mediji prenose i da je kompanija Dean Capital Strategies GmbH, koju je crnogorsko Ministarstvo saobraćaja i pomorstva angažovalo da uradi ekonomsku analizu za valorizaciju Aerodroma, ima spornu poslovnu istoriju i problematičnu relevatnost. „Vijesti“ pišu da ta kompanija „ima jednog zaposlenog, akumulirane gubitke, negativan kapital.“ Potvrdu ili dematij ovih medijskih navoda RSE nije mogao dobiti u Vladi Crne Gore ni u resornom ministarstvu na čijem je čelu ministar Osman Nurković.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG