Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Posjeta Kolinde Grabar Kitarović Sarajevu - uzaludna?


Kolinda Grabar Kitarović sa članovima Predsjedništva BiH tokom posjete Sarajevu 2015. godine

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u srijedu dolazi u službenu posjetu Bosni i Hercegovini. Planirano je da se sastane sa članovima Predsjedništva BiH.

Dolazak predsjednice Hrvatske dešava se nakon njene posjete Ankari i razgovora sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom kod kojeg je pokušala lobirati da utiče na bošnjački politički vrh kako bi bio usvojen HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona.

Slučajno ili ne, u danu kada će u Sarajevu boraviti hrvatska predsjednica, Parlament Bosne i Hercegovine će raspravljati o ovom zakonu, koji je unutar koalicije SDA-HDZ posljednjih nekoliko mjeseci izazvao oštre polemike.

I ne samo to. Bio je jedan od okidača za raspravu koju u medijima vode i dva člana bh. Predsjedništva - Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

I dok Hrvatski narodni sabor ocjenjuje pozitivnim dolazak predsjednice Hrvatske, smatrajući kako ta zemlja, kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, ima legitimitet i međunarodno pravno utemeljenje da razgovara o izmjenama Izbornog zakona, koje su, prema njihovom mišljenju, posljedica narušavanja Dejtonskog sporazuma, bh. analitičari su mišljenja kako dolazak Kolinde Grabar Kitarović nije u pravom trenutku.

Kako navode, zamjera joj se odlazak u Ankaru i miješanje u unutrašnje stvari BiH, a prethodno i brojne izjave koje su se mogle čuti nakon što su nekadašnji čelni ljudi tzv. Herceg Bosne u Haškom tribunalu osuđeni.

Prema riječima profesora na Sveučilištu u Mostaru, Slave Kukića, kredibilitet hrvatske predsjednice je u toj mjeri erodirao da njena posjeta ništa specijalno ne može značiti.

„Što se ozbiljnih ljudi tiče sa ove i one strane državne granice, mislim da tu gospođu, uz svo poštovanje prema njoj, malo ljudi shvaća ozbiljno. Mislim da ako ona želi dobro odnosima Hrvatske sa svojim susjedima, nije pogodila vrijeme. Trebalo je posao otopljavanja tih relacija ili njihovu pripremu, prethodno izvršiti, pa onda doći. Ovako ta posjeta može biti u neugodnom sjećanju i njoj, a i protiv dobra međudržavnih odnosa dviju zemalja“, kaže Kukić.

U istom tonu nastavlja i profesor sa sarajevskog univerziteta Enver Kazaz. Kako ističe, hrvatska predsjednica je sa tamošnjim premijerom "radikalizirala ideološki prostor Hrvatske nakon presude za ratne zločine tzv. šestoci, koje je izdigla na stadij nacionalnih heroja".

Kitarovićka vodi računa o nemiru u Bosni i Hercegovini: Enver Kazaz
Kitarovićka vodi računa o nemiru u Bosni i Hercegovini: Enver Kazaz

Sve je to, prema Kazazovim riječima, uslovilo destabilizaciju odnosa unutar Bosne i Hercegovine i otvoren frontalni sukob između SDA i HDZ-a.

„Gospođa Kitarović je radikalizirala i regionalnu političku scenu sukobom sa Vučićem i sukobom sa Slovenijom. Njena posjeta Erdoganu pokazuje da je Sarajevo u njenoj perspektivi manje važno od Istanbula. Njena posjeta može se shvatiti kao dodatni pritisak na Izetbegovića i SDA i kao pokušaj da se bh. institucijama sistema nametne onaj izborni zakon kakav želi HDZ. To bi značilo definitivnu podjelu bosanskohercegovačkog insititucionalnog i političkog prostora na troetnički koncept zemlje i kraj bosanskohercegovačke političke multietičnosti. Zbog toga, gospođa Kitarović nikako ne može sa svojom radikalnom ideologijom uticati na stabilizaciju odnosa u Bosni i Hercegovini, pa je njena posjeta na neki način uzaludna, a potom i posjeta koja iznevjerava osnovno načelo prema kojem Hrvatska ima pravo da vodi računa o miru u BiH. Reklo bi se da Kitarovićka vodi računa o nemiru u Bosni i Hercegovini“, navodi profesor Kazaz.

Zbog svih poteza koje je hrvatska predsjednica vodila u posljednjih nekoliko mjeseci, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, na kritike je naišlo, ne samo u BiH, već i Hrvatskoj, gdje se podsjećalo kako se 'Hrvatska ranijih godina znala nasukati miješanjem u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine'.

Prema riječima analitičara Ibrahima Prohića, stabilna Bosna i Hercegovina bi trebala biti autentičan interes Hrvatske.

„Međutim, Hrvatska nema iskrene namjere prema Bosni i Hercegovini, a ta zemlja ima konfliktne sukobe sa svim zemljama bivše Jugoslavije. Hrvatska predsjednica ovdje ne dolazi zbog Bosne i Hercegovine i odnosa dviju država, pa, čak, ni nekog autentičnog interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini, već zbog sopstvenih interesa. Ona je, očigledno, ušla u neku vrstu kampanje koja je priprema startne pozicije za reizbor na mjestu na kojem se sada nalazi“, poručuje Prohić.

Bolje bi bilo da se pozabavi situacijom u Hrvatskoj, nego da izigrava silu koja Hrvatska objektivno ne predstavlja u međunarodnim odnosima
Mile Lasić

Brojna su otvorena pitanja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske i to već godinama. Više od dvije decenije od potpisivanja, Ugovor o državnoj granici, nijedna od strana nije ratifikovala.

Odnose dvije zemlje mučilo je i pitanje izgradnje Pelješkog mosta, a u novije vrijeme i najava Hrvatske da će na području Trgovske gore, uz granični prelaz sa BiH, graditi odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada.

Ipak, miješanje Hrvatske u bh. političke prilike, kroz rješavanje tzv. hrvatskog pitanja, dodatno je zakomplikovalo stvari.

Zbog toga profesor na Sveučilištu u Mostaru Mile Lasić zaključuje:

„Način kako se nerijetko pomaže Bosni i Hercegovini iz triju nam bratskih metropola - Zagreba, Beograda i Ankare, je takav da bi bolje bilo da nas se okanu. Ne vidim nikakav smisao ove vrste paradiranja tobožnjom važnošću raznim posjetama, počev od Ankare do Sarajeva, na kojima se razgovaralo o nečemu što je unutarnja stvar. Hvala magistrici na njezinoj intervenciji, bolje bi bilo da se pozabavi situacijom u Hrvatskoj, nego da izigrava silu koja Hrvatska objektivno ne predstavlja u međunarodnim odnosima“, poručuje profesor Lasić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG