Za slučaj ruiniranih grobova crnogorske dinastije Petrović u krugu Cetinjskog manastira, za koje su krivicu godinama jedni na druge svaljivali Mitropolija crnogorsko primorska i državne ustanove, bio je dovoljan samo klik fotoaparata i zdušna reakcija medijske zajednice da ustalasaju javnost, a nadležne pokrenu na akciju i utvrđivanje odgovornosti.
To nije jedini primjer koji svjedoči o tome da mediji u Crnoj Gori, ma koliko podijeljeni, mogu biti "sedma sila", koja društvene probleme prepoznaje i iznosi na svjetlost dana. No, gdje zapravo počinje a gdje se zaustavlja moć crnogorskih glasila?
Gest savjesne Cetinjanke, koja je na svoj Facebook profil okačila fotografije oštećenih grobova,u kojima počivaju zemni ostaci nekoliko članova dinastije Petrović-Njegoš, bila je iskra koja je u gotovo svim domaćim medijima zapalila plamen. Slike nadgrobnih spomenika u nedopustivo zapuštenom stanju, nedostojnom jedine crnogorske kraljevske porodice, uzdrmale su javnost. A ona je tek tada saznala da godinama unazad, odgovornost za ogroman nemar prema dvorskom groblju međusobno prebacuju državna Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Srpska pravoslavna crkva, koja upravlja manastirom u čijem dvorištu se sakralni objekti nalaze.
Na varvarski odnos prema tom kulturnom dobru iz Ministarstva kulture odmah su reagovali naloživši njihovo vraćanje u prvobitno stanje. Taj slučaj nije jedini gdje je brza i koordinisana akcija, poslovično posvađanih crnogorskih medija, pokrenula rješavanja problema i utvrdjivanja odgovornosti. Tako nas novinarka lista Vijesti Tina Popović podsjeća kako je taj dnevnik u novembru prošle godine, zahvaljujući svom insajderu u Narodnom muzeju na Cetinju otkrio porazne činjenice o istorijskom - nacionalnom blagu koji se u njemu nalazi:
"Televizija i novina Vijesti pokrenuli su priču o nestanku skoro 3.000 muzejskih eksponata, za koje nikada nije utvrđena materijalna vrijednost a koji su nestali iz cetinjskih muzeja. Uglavnom je tu riječ o komadima Njegoševog namještaja, slikama poznatih autora i drugim eksponatima."
Tim povodom formirana je vladina komisija koja treba da izvrši reviziju tog slučaja. Iako rezultata još nema, Popović u prvi plan stavlja to što su priču Vijesti podržali i ostali mediji u Crnoj Gori:
"Gdje se zapravo pokazalo da ukoliko smo svi na istom zadatku, možemo da napravimo bolji pritisak na donosioce odluka da se pozabave konkretnim slučajevima? Da li ćemo svi zajedno u tome uspjeti do kraja, namajnje to zavisi od medija. Mi smo tu da opominjemo, ali isto tako ne možemo preuzeti ulogu donosioca odluka, odnosno odgovornih za takvo stanje."
Pritisak glasila urodio je plodom i na drugim primjerima državne ili društvene nebrige i nemara. Jedan od drastičnih slučaja te vrste koji je zapanjio, bila je nedavna zamjene beba u Kliničko-bolničkom centru u Podgorici, koji je otkrio medijski javni servis. Donedavni urednik Prvog programa RTCG Saša Mirković o tome za Radio Slobodna Evropa kaže:
"Htjeli su to da zataškaju, međutim, kako smo mi najprije provjerili pa objavili tu informaciju, svi su je mediji prenijeli. Tako da je to tog i narednih dana izazvalo dosta bure u crnogorskoj javnosti. Uslijedile su onda reakcije iz vrha Kliničkog centra, Ministarstva zdravlja, počele su da pljušte ostavke."
Da je u crnogorskim prilikama uloga medija ključna u detektovanju zloupotreba u društvu, ukazuje i Kristina Mihajlović iz udruženja Roditelji, koje je 2012. godine otkrilo frapantne detalje o ponižavajućem tretmanu porodilja i lošim higijenskim uslovima, tamo gdje bi to najmanje trebalo da bude - na odjeljenju za neonatalogiju u podgoričkom Kliničkom centru.
"Pokazalo se u tom i mnogo drugo slučajeva gdje su nam mediji bili partneri, da su se mnoge stvari mnogo lakše promijenile i da se na njih uticalo upravo zahvaljujući medijima. Pokazalo se da je to bio pun pogodak i da je to zapravo bio jedini način da se shvati koliko je važno da se situacija u porodilištu promijeni", kaže Mihajlović.
Od medijskog analitičara Duška Vukovića zatražili smo objašnjenje, kako to da su crnogorski mediji u svim tim konkretnim slučajevima pokazali efektivnu moć, koordinaciju i slogu u izvršavanju svoje društvene uloge, dok su sa druge strane oštro podijeljeni kada je riječ o tzv. krupnim pitanjima u zemlji.
"Kad se propituje politička pozadina društvenih fenomena, onda je već drugačija situacija. I tu dolazimo na onaj teren gdje se mediji radije sučeljavaju nego što zajedno dejstvuju u interesu javnosti. To govori o tome kako su mediji povezani sa nekim djelovima društva i politike na način koji ih obavezuje da više budu bliži interesima tih djelova društva, nego da rade u interesu cijeloga društva. Tako da imate sa jedne strane one medije koji propituju one koji imaju institucionalnu moć, a sa druge strane imate medije koji propituju one medije koji propituju institucionalnu moć", kaže Vuković.
Mogu li crnogorski mediji zaista biti sedma sila i gdje počinje, a gdje se u Crnoj Gori zaustavlja njihova moć?
"Tamo gdje ne propituješ političku pozadinu fenomena odreaguješ empatično, ali gdje počneš da propituješ tu uvijek dođeš do nekih konkretnih ljudi, konkretnih interesa i tu se zaustavljaš. Ili dođeš do velikog oglašivača, pa nećeš čak da se baviš ni društvenim pojavama na način na koji bi možda trebalo da se baviš", zaključuje Vuković.
Facebook Forum