Dostupni linkovi

Tajna pohare Narodnog muzeja Crne Gore


Iz Dvora Kralja Nikole (na fotografiji) nestalo je oko 900 eksponata

Vrijedni komadi Njegoševog namještaja, slike poznatih autora i drugi eksponati velike vrijednosti su tokom prethodnih decenija nestajali iz Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju. Ukupno oko 2.900 muzejskih eksponata, zasad neutvrđene materijalne vrijednosti, nedostaje u cetinjskim muzejima, o čemu govori nalaz Uprave za kulturna dobra iz 2013. godine.

Povodom informacija da je ogroman broj vrijednih eksponata Narodnog muzeja Crne Gore nestao tokom prethodnih decenija, Ministarstvo kulture Crne Gore je saopštilo da osuđuje „višedecenijski neodgovoran odnos prema kulturnim dobrima i snažno podržava aktivnosti Državnog tužilaštva radi potpunog utvrđivanja relevantnog činjeničnog stanja, rasvjetljavanja ovog pitanja u cjelini i utvrđivanja individualne odgovornosti i iskazuje spremnost na svaki vid saradnje sa nadležnim državnm organima“.

Uprava Narodnog muzeja Crne Gore u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa priznaje da su tvrdnje o nestalim eksponatima osnovane.

„Podaci ukazuju na anomalije u više zbirki u raznim jedinicama Narodnog muzeja. Dio dostavljenih dokumenata istovremeno je ukazao na činjenicu da se za određene probleme znalo već godinama. U cilju rješavanja utvrđenih problema započeti su ili nastavljeni revizioni procesi u svim muzejskim jedinicama. Narodni muzej Crne Gore ima dovoljno kapaciteta da kroz standardne muzeološke procedure razjasni sve nepravilnosti i utvrdi da li su one nastale neadekvatno dokumentovanim muzeološkim procesima ili postoji osnova za sudski proces. Do sada su mnoge anomalije ispravljene ali javnost treba da ima u vidu da je ovo dug i mukotrpan proces i da je potrebno određeno vrijeme za njegovo kompletiranje, prije svega jer se radi o nepravilnostima nastalim u posljednjih šest decenija“, navodi se u pisanom odgovoru Narodnog muzeja na Cetinju.

Do reakcije uprave Narodnog muzeja je došlo tek ovih dana kada je podatke o nestanku skoro 3.000 vrijednih muzejskih eksponata, javnosti predstavio Aleksandar Berkuljan koji je već 35 godina zaposlen u Muzeju na Cetinju. Kako je saopštio za televiziju „Vijesti“ - do nalaza Uprave za kulturna dobra je došao nedavno i sasvim slučajno.

Šta od eksponata, na osnovu spiskova u koje je imao uvid nedostaje u Muzeju pored na primjer komada Njegoševog namještaja, Berkuljan navodi jedan primjer:

„Nedostaje pomalo svega. Međutim, ne odnosi se to samo na zbirke Istorijskog muzeja nego i na zbirke drugih muzeja. Tako da se u jednom od tih akata navodi da je recimo, zbirka slika popisana 1962. godine, koja je brojala 327 slika, a da je njen obim danas 122 slike. To je u najmanju ruku upitno. I bilo koga će navesti na sumnju da tu neke stvari nijesu uredu“, smatra Berkuljan i objašnjava šta mu je bio motiv da javno objelodani nalaz:

„Da bi država dala odgovor u odnosu na rad svojih institucija. Jednostavno mi je namjera bila da državu suočim sa njom samom.“

Formiran je predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju i u toku je izviđaj
Formiran je predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju i u toku je izviđaj

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju je RSE potvrđeno da je predmet u fazi izviđaja.

„Povodom prijave nestanke velikog broja muzejskih predmeta u vlasništvu Narodnog muzeja Crne Gore formiran je predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju. U toku je postupak izviđaja radi utvrđivanja osnovanosti navoda krivične prijave, te da li je od strane nekog lica izvršeno krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“, kazao je tužilac Duško Milanović.

Nestanak oko tri hiljade eksponata iz Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju predstavlja višedecenijski problem, kažu sagovornici Radija Slobodna Evropa kojem se nikada nije pristupilo ozbiljno. Između ostalog nikada nije urađena kompletna revizija svih eksponata institucija koje sačinjavaju Narodni muzej.

Da bi se tačno utvrdilo da li je i šta nestalo, ukradeno ili na drugi način otuđeno iz Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju, treba prethodno obaviti reviziju muzejskog materijala. Kako je za naš radio saopštio akademski vajar Pavle Pejović, koji je do skoro bio direktor Narodnog muzeja, revizija je započeta i popisano je više od pola eksponata. Bez kompletne revizije se neće znati koliko muzejskog materijala fali.

„Jednostavno u ovom momentu je čista proizvoljnost pričati o tome koliko fali materijala. To je dug proces. Za moga mandata mi smo ušli u reviziju muzejskog materijala, odrađeno je više od pola. Sada je na ovima koji su ostali tamo da završe taj proces. Tek će se tada znati je li što nestalo i koliko je nestalo. Znam da prije mog dolaska u Muzej niko se nikad nije bavio tom problematikom, a po zakonu je obavezno da se odradi revizija svakih pet godina. Zašto to nije rađeno, mene nemojte pitati“, kaže Pejović.

Pejović ne spori da je vjerovatno bilo otuđenja materijala, ali garantuje da se to nije događalo u vrijeme njegovog mandata od 2013. godine: „Vjerovatno je nestajalo ranije, a ja znam pouzdano da za moga mandata iz Muzeja nije nestajalo ništa. Znam da su nestale dvije slike Vlaha Bukovca i da se tome ušlo u trag, one su u Hrvatskoj, moglo se čak i znati gdje su. Jednostavno oni koji su to trebali da rade stali su sa tim. Zašto i kako, ja pojma nemam.“

Šta se ranije događalo i da li je bilo nestajanja vrijednih muzejskih eksponata sa Cetinja pitali smo nekadašnjeg gradonačelnika prijestonice Jovana Markuša. On kaže da je davne 1987. godine pokrenuo pitanje, kako kaže, pohare Dvora Kralja Nikole.

„Prema dokumentaciji koju smo imali na raspolaganju, u određenim periodima do 1941. za vrijeme rata i poslije rata, iz Dvora Kralja Nikole nestalo je oko 900 eksponata. Ono što je začuđujuće, poslije nalaza te komisije koju je usvojila i tadašnja Skupština Crne Gore nikad odgovorni ljudi iz Narodnog muzeja Crne Gore nisu zatražili da se vrate ti kulturno-istorijski eksponati. Iako smo mi zatekli na primjer u tadašnjem hotelu 'Crna Gora' u jednoj sobi smješten dio eksponata sa Cetinja“, kaže Markuš.

Iako se prije tri decenije došlo do cifre od blizu hiljadu nestalih eksponata, nadležne institucije kaže Markuš nikada nisu pokrenule proceduru za otkrivanje i vraćanje vrijednog muzejskog materijala.

„Iznenadio me broj predmeta koji je na nivou svih muzeja nestao. Mislim da veliku odgovornost imaju nadležni rukovodioci u ministartvu kulture, a takođe i Savjet Muzeja Crne Gore. Očigledno je da su ruke tu mnogima prljave i sada su na potezu pravosudni organi Crne Gore koji imaju informacije o tome“, kaže Markuš.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG