Slanjem prvog civilnog astronauta u svemir i najavom plana za slijetanje posade na Mjesec do 2030. Kina je potvrdila velike ambicije u svemirskim istraživanjima, u vrijeme kada sve dublje vojno i tehnološko rivalstvo sa SAD podstiče geopolitičke napetosti, pišu svjetski mediji.
Prvi kineski civil u svemiru
Kina je u utorak, 30. maja, lansirala novu tročlanu posadu na svoju svemirsku stanicu u orbiti, s ciljem slanja astronauta na Mjesec prije kraja decenije, javila je agencija Asošiejtid pres (The Associated Press).
Svemirska letjelica Šenžou-16 poletjela je na raketnom nosaču Long March 2-F u utorak, 30. maja prijepodne iz lansirnog centra u pustinji Gobi u sjeverozapadnoj Kini.
Posada, uključujući prvog kineskog civilnog astronauta, nakratko se sastaje s tri člana posade na stanici Tijangong, koji će se potom vratiti na Zemlju po okončanju svoje šestomjesečne misije.
- Kineski astronauti se vratili na Zemlju nakon šest mjeseci u svemiru
- Kina lansirala još jednu raketu prema novoj svemirskoj stanici
- Kineski astronauti postavili novu laboratoriju u svemiru
U najnovijoj misiji, stručnjak za nosivost Gui Haičao, profesor na vrhunskom institutu za istraživanje svemira u Pekingu, skupa je sa šefom misije, general-majorom Žingom Haipengom, koji obavlja svoj četvrti let u svemir, i inženjerom svemirske letjelice Zuom Jangžuom.
Posada će, ističe Asošiejtid pres, ostati na stanici oko pet mjeseci, s ciljem izvođenja naučnih eksperimenta i radi redovnog održavanja.
Treći modul dodat je svemirskoj stanici u novembru, a zvaničnici kineskog svemirskog programa u ponedjeljak su rekli da imaju planove za njegovo proširenje, zajedno s lansiranjem misije s posadom na Mjesec prije 2030. godine.
Lansirana raketa sa kineskim astronautima
Kina je izgradila vlastitu svemirsku stanicu nakon što je isključena iz Međunarodne svemirske stanice, uglavnom uslijed zabrinutosti SAD-a zbog bliskih veza kineskog svemirskog programa s Narodnom oslobodilačkom vojskom.
Poslije prve svemirske misije s ljudskom posadom 2003. Kina je, naglašava AP, postala treća zemlja u svijetu, nakon bivšeg Sovjetskog Saveza i SAD, koja je vlastitim sredstvima poslala čovjeka u svemir.
Kinesko brzo osvajanje svemira
Slanjem tri astronauta u svemir, dan nakon što je objavila planove za slijetanje astronauta na Mjesec prije 2030., Kina je potvrdila velike ambicije za proširenje svoje prisutnosti u svemiru koje su Pekingu važan aspekt nacionalnog ponosa, ukazuje Vašington post (The Washington Post).
Kina je, naglašava list, jasno izrazila svoje ambicije u ponedjeljak, 29. maja, kada je Lin Sinjđan, zamjenik šefa Kineske svemirske agencije s ljudskom posadom, postavio vremenski okvir za slijetanje na Mjesec i iznio planove naučnih i tehničkih istraživanja.
"Naši astronauti će hodati po Mjesecu, prikupiti uzorke oko mjesta slijetanja i izvesti neka istraživanja na licu mjesta. To će pokrenuti naše misije s ljudskom posadom iz niske Zemljine orbite u duboki svemir i pomoći u produbljivanju znanja čovječanstva o porijeklu i evoluciji Mjeseca i Sunčevog sistema", rekao je Lin, prema izvještajima državnih medija.
Lansiranje svemirske letjelice Šenžou-16 s tročlanom posadom je, naglašava vašingtonski list, prva misija na kinesku svemirsku stanicu otkako je postala potpuno operativna krajem prošle godine. Očekuje se da će stanica u orbiti provesti 15 godina što znači da bi mogla postati jedina stalna istraživačka ustanova nakon što Međunarodna svemirska stanica bude zatvorena 2030.
Kineski svemirski program je, prema pisanju Vašington posta, dugo podsticao istraživanje Mjeseca. Kina i Rusija najavile su 2021. zajednički plan za izgradnju istraživačke stanice na Mjesecu, a radovi na bazi u blizini južnog pola Mjeseca trebali bi započeti sredinom 2030-ih.
Kina je, podsjeća list, do sada spustila rover na Mars i robotsku letjelicu na suprotnu stranu Mjeseca, te upravlja svemirskom stanicom u niskoj Zemljinoj orbiti.
Brzo osvajanje svemira je postalo važan izvor nacionalnog ponosa kineskim tehničkim sposobnostima za predsjednika Si Đinpinga, koji je nazvao "istraživanje golemog kosmosa vječnim snom" kineskog naroda, ukazuje Vašington post, dodajući da je propagandni transparent ispod lansirne rampe u utorak pozvao Kinu da bude "samopouzdana" u svemiru.
Arena napetosti
Svemir je postao još jedna arena za produbljivanje napetosti između SAD i Kine, podsjećajući na svemirske utrke između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Slijetanje na Mjesec s ljudskom posadom bila bi velika prekretnica za kinesko i svjetsko istraživanje svemira, jer nijedan čovjek nije bio na Mjesecu od američkih misija Apollo 1960-ih i 70-ih godina. I to bi, ukazuje list, moglo označiti značajno postignuće za Kinu u njenom takmičenju sa Sjedinjenim Državama u svemiru.
NASA je također objavila plan za ponovno slanje ljudi - uključujući prvu ženu i prvu nebijelu osobu - na Mjesec, do 2025. Međutim, program Artemis, kako je plan poznat, suočio se s odgodama. I Peking i Vašington također su postavili ciljeve izgradnje istraživačke stanice na Mjesecu i slanje ljudi na Mars.
NASA-in administrator, Bil Nelson (Bill), rekao je da bi Sjedinjene Države trebale "paziti" na kineske pokušaje da dominiraju mjesečevom površinom, napisao je list, ukazujući na prošlogodišnje upozorenje Pentagona da bi Kina mogla prestići američke sposobnosti u svemiru do 2045. godine.
Kineski svemirski program se, naglašava Njujork tajms, brzo razvijao posljednjih godina, dok je američki često bio zaglavljen zbog sukobljenih prioriteta i promjena administracije. Kina je jedina zemlja koja je uspješno sletjela na Mjesec u 21. vijeku, a 2019. postala je i prva koja je spustila sondu na suprotnu stranu Mjeseca.
Dok su se neki nadali da bi Kina i Sjedinjene Države mogle sarađivati u istraživanju svemira čak i dok geopolitičke napetosti rastu, odredba u američkom zakonu koji finansira NASA-u zabranjuje direktnu saradnju s kineskom svemirskom agencijom ili kompanijama u kineskom vlasništvu. Istovremeno, Kina je signalizirala da će sarađivati s Rusijom u svemirskim programima.
Status velike sile
Na svemirski program Pekinga, Vašington gleda kao na još jedan front u sve dubljem rivalstvu između dvije zemlje, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), ukazujući kako se SAD pripremaju za potencijalni sukob u svemiru.
Kako bi spriječio prednost Kine, Vašington je ograničio je izvoz neke tehnologije i tehnoloških dijelova, dok je u martu Bijela kuća predložila godišnji budžet od 30 milijardi dolara za svemirske snage, gotovo četiri milijarde dolara više nego prethodne godine.
Kina optužuje SAD da pokušava obuzdati njen uspon uskraćivanjem pristupa najnovijim tehnologijama, ističe list podsjećajući na izjavu kineskog lidera Sija koji je rekao je da je "svemirski san važan dio sna da se Kina učini jačom".
Kina je, prema pisanju Volstrit džurnala, uložila velika sredstva u svoj svemirski program i ubrzano je radila na izgradnji satelitske komunikacijske mreže, istovremeno razvijajući rakete, lasere i tehnologije za veći nadzor kako bi protivnicima onemogućila pristup njenoj imovini u svemiru.
"Takva demonstracija nezavisnih svemirskih sposobnosti pridonosi statusu Kine kao velike sile i kao konkurentske alternativne svemirske sile svijetu", rekla je nezavisna američka naučnica za svemirsku politiku Namrata Gosvami (Goswami).