Dostupni linkovi

Kineska misija na Mjesec


Kineska zastava

Uspješno slijetanje kineske svemirske sonde na Mjesec radi prikupljanja uzoraka tla, što se nije pokušalo od 1970-ih, samo je jedan u nizu kineskih svemirskih napora proteklih godina s mogućim ciljem da Peking uspostavi globalni poredak u svemiru ali i da osujeti SAD u svim domenama, pišu svjetski mediji.

Kineski 'svemirski san'

Nakon leta koji je trajao 112 sati, kineska sonda sletjela je na Mjesec 1. decembra kako bi po prvi put nakon više od četiri decenije na Zemlju donijela uzorke stijena i tla s ciljem izučavanja porijekla i nastanka Mjeseca kao i vulkanske aktivnosti na njegovoj površini, javila je agencija Frans pres (Agence France-Presse) pozivajući se na kinesku Nacionalnu svemirsku upravu i kineske medije.

Svemirska letjelica Čang’e-5, nazvana po kineskoj mitskoj boginji Mjeseca, treba prikupiti dva kilograma površinskog materijala na prethodno neistraženom području poznatom kao 'Okean oluja', koje se sastoji od prostrane ravnice lave. Skupljanje će se odvijati tokom jednog lunarnog dana - što je približno 14 zemaljskih dana, nakon čega slijedi povratak na Zemlju. Slijetanje posebno programirane kapsule s lunarnim uzorcima planirano je u kineskoj regiji Unutrašnja Mongolija tokom decembra.

Ako povratni let bude uspješan, naglašava AFP, Kina će biti tek treća zemlja koja je donijela uzorke s Mjeseca, slijedeći SAD i Sovjetski Savez 60-ih i 70-ih. Misija je tehnički izazovna i uključuje nekoliko inovacija koje nisu viđene tokom prethodnih pokušaja sakupljanja mjesečevih stijena, rekao je prošlog mjeseca istraživač Džonatan Mekdauel (Jonathan McDowell) iz Centra za astrofiziku Harvard Smitsonijan (Harvard-Smithsonian).


Najnovija sonda, dodaje agencija Frans pres, nalazi se među mnoštvom ambicioznih ciljeva Pekinga, koje predsjednik Si Đinping naziva kineski "svemirski san" i uključuju stvaranje moćne rakete sposobne isporučiti teret teži od onih koje mogu nositi NASA i privatna raketna kompanija Spejseks (SpaceX).

Kina je, kako ističe AFP, u svoj vojni svemirski program ulila milijarde dolara nadajući se da će do 2022. imati svemirsku stanicu za posadu da bi na kraju poslala ljude na Mjesec, dok postoje nagovještaji i za misije na Mars.

Pripreme za slanje posade

Peking želi postati svemirska velesila uz SAD i Rusiju, napisao je Gardijan (The Guardian) ističući da se Si nada da će za dvije godine upravljati stalnom svemirskom stanicom nazvanom Tiangong, što na kineskom znači ‘nebeska palata’, gdje na kraju namjerava poslati astronaute.

Prvi prototip, Tiangong-1, lansiran je 2011. godine i završio je svoju misiju prije nego što je Kina izgubila kontrolu nad letjelicom koja se srušila u okean 2018. Svemirski laboratorij nazvan Tiangong-2 lansiran je 2016. i izvršio je kontrolisani ponovni ulazak prošle godine. Kao dio svog "svemirskog sna", dodaje Gardijan, Peking je u maju ove godine lansirao novu raketu i prototip svemirske letjelice nazvanu ‘Dugi mart 5B’.

Kina se nada da će jednog dana ovakvi brodovi odvesti šestočlanu posadu u svemirsku stanicu, dok upravo misija Čang’e-5 pruža priliku za testiranje opreme i postupaka prije sljedeće Tiangong faze.


Očekuje se kako će sonda prikupiti dva kilograma materijala - prašine i kamenja - čije je razumijevanje, smatraju naučnici, važno za budućnost istraživanja svemira. Kineski Čang’e - 5 sletio je u blizini 1,3 km visokog Mons Rumkera, vulkanskog područja u prethodno neistraženom dijelu Okean oluja, području koje, dodaje list, možemo vidjeti sa Zemlje.

Gardijan naglašava kako postoje sumnje da je ta regija jedno od posljednjih vulkanski aktivnih područja na Mjesecu. Čang’e-5 svoju misiju mora izvršiti u roku od jednog lunarnog dana kako bi podnio mjesečeve ekstremno niske temperatura preko noći, dodaje list.

'Vrlo složena misija'

Površinski materijali s Mjeseca posljednji put su doneseni na Zemlju prije 44 godine kada je sovjetska misija Luna 24 pokupila nešto manje od 200 grama mjesečevog tla, podsjeća BBC i dodaje da su američki astronauti s misije Apolo (Apollo) i sovjetski robotski program Luna pronašli ukupno nešto manje od 400 kg kamenja i prašine - što je uglavnom i doneseno na Zemlju.

Ali, naglašava britanski servis, svi su ti uzorci bili vrlo stari - više od tri milijarde godina. S druge strane, uzorci koje će kineska misija prikupiti na Mons Rumkeru moguće da neće biti stariji od 1,2 ili 1,3 milijarde godina, što bi trebalo pružiti dodatni uvid u geološku istoriju Mjeseca.


"Čang'e-5 je vrlo složena misija", komentarisao je dr. Džejms Karpenter (James Carpenter) iz Evropske svemirske agencije naglasivši kako je fascinantno vidjeti "ovaj vrlo sistematičan, korak po korak pristup povećanju njihovih istraživačkih mogućnosti - od ranih ‘Chang'e misija’ do ove najnovije".

Američka svemirska agencija je čestitala Kini, dok je NASA-in najviši naučni zvaničnik dr. Tomas Curbuhen (Thomas Zurbuchen) rekao da se nada da će međunarodna istraživačka zajednica na kraju dobiti priliku analizirati sve uzorke poslane kući.

Globalni poredak u svemiru

Mjesec je posljednjih godina bio centar kineske naučne i strateške svemirske ambicije i njena stalna prisutnost će vjerovatno ispisati globalni poredak u svemiru, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) dodajući da naučnici kažu kako Peking želi na Mjesecu izgraditi kapacitete koji će odrediti pravila istraživanja i pristupe resursima.

Kina je svoj prvi svemirski let s ljudskom posadom pokrenula 2003. i u svemiru je istražila kvantne komunikacije, postavila je veliki radio teleskop i izgradila sistem satelita za podršku navigacionom sistemu sličnom GPS-u.

Kina je, podsjeća njujorški list, namjerno srušila svemirsku letjelicu na Mjesecu 2009., nakon što ga je mapirala iz orbite, a sada se tamo vratila s tri uspješna slijetanja bez posade, uključujući jedno početkom 2019., kada je stavila - prvu za čovječanstvo - sondu na tamnu stranu Mjeseca.

Iako do sada nije pokušavao poslati čovjeka na Mjesec, Peking se nada da će tamo uspostaviti bazu s posadom tokom tekuće decenije, odakle bi Kina mogla dalje istraživati duboki svemir. Mjesečeva opskrba helijem-3, potencijalnim izvorom energije, posebno je zanimala Peking, kao i potencijal vode kao mogućeg raketnog goriva.

List napominje kako je, posmatrajući kineske napore ‘jednim okom’, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) prošle godine najavio formiranje svemirske komande za koordinaciju aktivnosti i vojne podružnice svemirskih snaga pod vodstvom vazduhoplovstva.

Kontrola ključna u budućim sukobima

Peking zna da će kontrola područja između Zemlje i Mjeseca biti ključna u budućim sukobima i Vašington ne smije dopustiti da Kina pobijedi u novoj svemirskoj utrci, napisao je Tajms (The Times) ocjenjujući da je kinesko uporište na Mjesecu dio plana za osujećivanje SAD-a u svim domenima ako rivalstvo velikih sila izmakne kontroli.

Od prvih prijevoda Žila Verna (Jules Verne) s početka 20. vijeka, Kinezi su bacili oko na kolonizaciju Mjeseca, što je romantičan san ali i sve više osjećaj da je to mjesto na kojem će se odigravati budući ratovi, napisao je londonski list naglasivši kako osim naučne znatiželje, takmičenja i lova na trofeje protiv Rusije i SAD, broj kineskih napora u svemiru ukazuje da je u toku složena vojna operacija.

Ovo ljeto označilo je konačno lansiranje kineskog ekvivalenta GPS satelita, jer je, ukazuje Tajms, kineski predsjednik Si uvidio da bi GPS u slučaju rata mogao donijeti pobjedu Amerikancima. Rastuća pomorska sila poput Kine razumije značaj kontrole iz svemira - kao što ratni brodovi mogu blokirati morske puteve, tako i svemirske snage mogu spriječiti neprijatelja satelitskom komunikacijom.

Dolazeća administracija Džoa Bajdena (Joe Biden) stoga mora odlučiti približavaju li se SAD trenutku Sputnika. List napominje kako je Sovjetski Savez 1957. uzdrmao američku administraciju lansirajući prvi umjetni satelit koji orbitira oko Zemlje što je potaknulo naučnike u NASA-i kako bi pokazali američku superiornost - iskrcavanju ljudi na Mjesec. To je trajalo 12 godina i danas je mjerilo onoga što se može postići potpuno finansiranom i usmjerenom naukom.

Geopolitika je, dodaje Tajms, nekad bila vezana za Zemlju ali sada nije. Kina je u prednosti naročito jer je strateški cilj njenih ekspedicija na Mjesec kontrola cislunarnog prostora - područje između Zemlje i Mjeseca koji kontroliše pristupne linije ka dubljem svemiru. Peking zna da je kosmos krajnje "više tlo" s kojeg se mogu kontrolisati i usmjeravati svi dijelovi bitke. Zbog toga je, zaključuje londonski list, Mjesec više od sentimentalne nagrade.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG