Međunarodno vojno prisustvo na Kosovu ulazi u novu fazu, gdje se smanjenje predstavlja kao refleksija realnosti na terenu.
Zvaničnici govore o stabilnosti i odmjerenim odlukama, zasnovanim na kontinuiranim procjenama sigurnosti.
Ali, u trenutku kada se globalni odnosi pomjeraju i ove odluke dobijaju drugačiju težinu.
NATO je 12. juna saopćio da će tokom naredne godine izvršiti postepeno prilagođavanje svog prisustva na Kosovu, odražavajući procjenu stabilne sigurnosne situacije u zemlji.
Prema riječima vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi, Alexusa G. Grynkewicha, ovaj razvoj povezan je s jačanjem kapaciteta domaćih sigurnosnih institucija, koje su stvorile prostor za smanjenje misije KFOR-a.
Savez je naglasio da će promjene biti pažljive, u skladu s uslovima na terenu, i reverzibilne ukoliko situacija to bude zahtijevala.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa o konkretnim pokazateljima na terenu, jedan zvaničnik nije iznio detalje, pozivajući se na povjerljivu prirodu operativnih i obavještajnih pitanja, ali je naglasio da se situacija kontinuirano prati različitim sredstvima kako bi misija ostala prilagođena i efikasna.
Za generalnog sekretara NATO-a, Marka Ruttea, ovo je dobra vijest.
"Kada pogledamo sigurnosnu situaciju na Kosovu, vidimo da se ona, općenito, tokom prošle godine nastavila poboljšavati. Stoga je to dobra vijest za Kosovo. To je i razlog zašto je NATO u januaru zaustavio raspoređivanje rezervnih snaga na Kosovu, nakon dvije godine kontinuirane rotacije", rekao je Rutte na konferenciji za medije ove sedmice.
U analizi kosovskog ministra odbrane u tehničkom mandatu, Ejupa Maqedoncija, širenje reda i zakona na cijelom teritoriju Kosova bilo je jedan od ključnih faktora koji su, prema njegovim riječima, uticali na NATO-ovu procjenu sigurnosne situacije.
Tokom posljednje dvije-tri godine, vlasti na Kosovu zatvorile su većinu institucija koje su funkcionisale unutar sistema Srbije, proširujući kontrolu na cijelu zemlju.
Paralelno, na sjeveru Kosova, gdje veliki dio srpskog stanovništva i dalje ne priznaje institucije u Prištini, vlasti su preuzele kontrolu nad određenim objektima, koji su potom stavljeni u funkciju za albanske biznise.
Maqedonci ovaj razvoj tumači kao konsolidaciju institucionalne kontrole.
"Kosovo ima poboljšanja u sigurnosnom aspektu, posebno nakon protjerivanja terorističkih i kriminalnih grupa, koje su godinama djelovale na sjeveru zemlje i koje su uvijek predstavljale prijetnju unutrašnjoj sigurnosti i stabilnosti, ali i šire", kaže on za RSE.
Od završetka rata na Kosovu 1999. godine, sjever je bio stalno žarište tenzija, s paralelnim strukturama, barikadama i povremenim sukobima između lokalnog stanovništva i snaga reda.
Jedan od najozbiljnijih incidenata dogodio se u maju 2023. godine, kada su deseci pripadnika KFOR-a povrijeđeni tokom sukoba sa srpskim demonstrantima, koji su se protivili postavljanju albanskih gradonačelnika u četiri sjeverne općine.
Ova situacija dovela je do slanja dodatnih pojačanja od strane NATO-a.
Sa više od 4.600 vojnika danas, očekuje se da će KFOR biti smanjen na oko 3.500, prema riječima sekretara Ruttea, iako ostaje nejasno koji će kontingenti biti pogođeni.
Radio Slobodna Evropa zatražio je objašnjenja od Italije, Sjedinjenih Američkih Država i Mađarske, kao tri najveća doprinosioca misiji, ali je odgovor stigao samo od Evropske komande Sjedinjenih Država, koja je najavila da će američki doprinos biti prilagođen u skladu s NATO-ovim planom.
"Evropska komanda SAD-a izvršit će prilagođavanje američkog doprinosa KFOR-u, u fazama i na osnovu procjene rizika, u skladu s revizijom koju vodi Vrhovna komanda savezničkih snaga u Evropi", rekao je zvaničnik ove komande za Radio Slobodna Evropa.
Američko prisustvo u KFOR-u smatra se ključnim, jer misiji daje političku težinu, dodatne vojne kapacitete i snažan odvraćajući efekat.
Bivši američki ambasador pri NATO-u, Douglas Lute, koji je komandovao Multinacionalnom brigadom Istok na Kosovu 2002. godine, smatra da je odluka Evropske komande SAD-a rezultat pažljive procjene uslova na terenu, a ne signal povlačenja.
Prema njegovim riječima, KFOR ostaje duboko multinacionalna misija, u kojoj je balans doprinosa između SAD-a i evropskih saveznika ključan za njenu efikasnost.
"SAD su uvijek bile, kako NATO kaže, jedna od okvirnih zemalja u KFOR-u. Od samog početka pružale su kapacitete koje drugi ne mogu osigurati, poput visokospecijaliziranih medicinskih usluga i sposobnosti zračnog transporta helikopterima. Zato je američki doprinos KFOR-u važan, ali nije jedini niti dominantan", kaže Lute za RSE.
Trenutno Sjedinjene Američke Države imaju oko 590 vojnika raspoređenih u okviru KFOR-a, značajno smanjenje u odnosu na više od 5.000 vojnika raspoređenih 1999. godine, kada je misija uspostavljena nakon završetka rata.
Debata o mogućem preispitivanju ovog prisustva započela je još početkom prošle godine, kada je američki ministar odbrane Pete Hegseth, tokom posjete Varšavi, upozorio da bi vojno prisustvo SAD-a u Evropi moglo biti revidirano i eventualno smanjeno, u zavisnosti od strateških prioriteta i globalnih prijetnji.
Početkom maja, Pentagon je najavio povlačenje 5.000 američkih vojnika iz Njemačke u narednih 6 do 12 mjeseci, dok američki predsjednik Donald Trump nije isključio mogućnost smanjenja i u Španiji i Italiji.
Za ministra u tehničkom mandatu Maqedoncija, Policija Kosova i Kosovske sigurnosne snage dobro su pripremljene da garantuju sigurnost i zaštite svaki dio teritorije zemlje.
Međutim, on naglašava da prisustvo Amerikanaca u KFOR-u ostaje vitalno za mir i sigurnost.
"Pored KFOR-a, treba naglasiti da Kosovske sigurnosne snage i Ministarstvo odbrane imaju vrlo blisku saradnju sa SAD-om. Postoji značajno američko prisustvo unutar naših jedinica, aktivnosti i svakodnevnog rada, ali prisustvo u KFOR-u ostaje neophodno", kaže on.
U ovom kontekstu razvoja, debata se ne može posmatrati odvojeno od jednog starog političkog ograničenja koje i dalje određuje ulogu Kosovskih sigurnosnih snaga na sjeveru.
Ono proizlazi iz obaveze iz 2013. godine, formalizirane tada od strane premijera Hašima Tačija (Hashima Thaçija) kroz pismo upućeno NATO-u, prema kojoj se raspoređivanje KSS-a na sjever može izvršiti samo uz prethodnu saglasnost KFOR-a.
Pa kako bi najavljeno smanjenje KFOR-a moglo uticati na ovu situaciju?
Maqedonci smatra da takva obaveza nije trebala biti data, tvrdeći da KSS, prema Ustavu i zakonima Kosova, ima mandat da djeluje na cijeloj teritoriji zemlje. Prema njegovim riječima, o ovom pitanju treba razgovarati s NATO-om.
"Za nas je važno da svaki dio Kosova ima sigurnost. Vjerujem da ne samo pitanje sjevera, već i druga pitanja koja se odnose na postepeni prijenos nadležnosti na Kosovske sigurnosne snage u oblasti odbrane, treba razmatrati s NATO-om", kaže Maqedonci.
Upitan od Radija Slobodna Evropa da li najavljeno smanjenje KFOR-a mijenja način koordinacije s kosovskim sigurnosnim institucijama, jedan zvaničnik NATO-a rekao je da proces "optimizacije" ne utiče na postojeće sporazume o saradnji s domaćim vlastima.
Dodao je da raspoređivanje KSS-a na sjever i dalje ostaje uslovljeno postojećim sporazumima i odobrenjem komandanta KFOR-a.
KFOR nije odgovorio na zahtjev Radija Slobodna Evropa za komentar.
U vezi s tim pitanjem, penzionisani američki general Douglas Lute kaže da su NATO i kosovske vlasti u najboljoj poziciji da procijene ima li sporazum i dalje smisla.
"Vjerujem da NATO komanda u Prištini pažljivo prati situaciju, u saradnji s kosovskim vlastima, i da KFOR neće preuzimati nepotrebne rizike", navodi on.
Lute dodaje da bi u ovoj fazi glavni prioritet Kosova trebao biti politički, a ne vojni.
Naglašava potrebu za formiranjem inkluzivne vlade koja predstavlja sve građane Kosova, povezujući to i s prvobitnim ciljem KFOR-a i Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu u kojem vladaju red, zakon i međuetnička koegzistencija.
"Danas na Kosovu politika ima veću težinu nego sigurnost. Sigurnosna situacija je dovoljna da omogući politički napredak, stoga se očekuje da nakon posljednjih izbora parlament i vlada rade zajedno kako bi zemlju pomjerili naprijed. Vrijeme je za politički napredak", kaže on.
Uprkos tome što Kosovo vidi Srbiju kao glavnu sigurnosnu prijetnju, percepciju dodatno pojačanu incidentima poput onog u Banjskoj, Lute ne vidi nikakav neposredan scenarij vojne intervencije.
Naprotiv, on preusmjerava debatu dalje od granica i vraća je unutar države, posebno na jačanje vladavine prava i upravljanja.
