Dostupni linkovi

Šefica OEBS-a u BiH poručila da je trenutno najvažnije obezbijediti novac za izbore


Kathleen Kavalec, šefica Misije OEBS-a u BiH poručila da se moraju obezbijediti sredstva za Opšte izbore u oktobru
Kathleen Kavalec, šefica Misije OEBS-a u BiH poručila da se moraju obezbijediti sredstva za Opšte izbore u oktobru

Trenutno je najvažnije da Savjet ministara Bosne i Hercegovine (BiH) donese potrebne odluke o izdvajanju novčanih sredstava koja su potrebna za organizaciju Opštih izbora u BiH u oktobru 2022. godine.

Poručila je to Kathleen Kavalec, šefica Misije Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH tokom posjete Tuzli (sjeveroistok BiH) u ponedjeljak, 21. marta.

Ona je, u izjavi koju prenosi FENA, navela da je razočarana što bh. politički lideri nisu postigli sporazum o potrebnim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

„Mi nećemo odustati. Nastavit ćemo raditi na tome. Moram reći da se radujemo izborima u oktobru koji trebaju biti organizovani u skladu s međunarodnim obavezama ove države kao države članice OEBS-a“ navela je Kavalec.

Posljednja runda razgovora o izmjenama Izbornog zakona neuspješno je završena u nedjelju 20. marta.


Pregovori sa političkim strankama BiH vođeni posredstvom međunarodnih pregovarača Angeline Eichhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), i Michaela Murphyja, novoimenovanog ambasadora SAD-a u BiH.

Šefica Misije OEBS-a poručila je da će ta organizacija i aktivno dalje raditi u sferi izborne reforme, „jer su posvećeni odredbama koje se tiču integriteta izbornog procesa u BiH“.

„Na osnovu poziva BiH Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava u četiri navrata je pratila provođenje izbora i o tome napravila izvještaj i ukazala na različite manjkavosti te dala konkretne preporuke za otklanjanje tih manjkavosti iz izbornog procesa“, rekla je Kathleen Kavalec.

Podsjetila je da BiH, kao država članica OEBS-a ima obavezu da organizuje demokratske izbore u redovnim intervalima.

Kavalec je navela i da je OEBS zabrinut zbog narušavanja povjerenja građana u izborni proces te su iz tog razloga, kako je kazala, mnogo puta pozivali na donošenja potrebnih izmjena i dopuna kojima bi se ojačali integritet i transparetnost izbornog procesa.

Čović najavio sjednicu HNS o prekidu pregovora, Dodik za izbore po postojećem Izbornom zakonu BiH, a Izetbegović se ipak nada dogovoru

Izjava Kavalec dolazi nakon što je u nedjelju lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović izjavio da “apsolutno nema uvjeta da se organiziraju izbori”.

Čović je, tokom posjete Drvaru u ponedjeljak, 21. marta, najavio za kraj sedmice sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), na kojima će se raspravljati o okolnostima i prekidu pregovaračkog procesa. Napomenuo je kako "Hrvati u ovim okolnostima imaju zaključke HNS-a koji su obvezujući".

Sa druge strane, Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), poručio je u ponedjeljak, 21. marta, da izbori treba da se održe po postojećem Izbornom zakonu, jer nema konsenzusa oko njegove izmjene.

Dodik je rekao i da "ne vidi razloga" da i dalje SNSD učestvuje u pregovorima oko Izbornog zakona, jer nijedan prijedlog nije prihvaćen od te stranke.

“A da se nama nameću neki prijedlozi kao što je elektronsko glasanje, koje je špekulativnog karaktera, koje treba da obezbijedi da se određeni favoriti, prije svega stranaca, obezbijedi promocija izbornih kandidata i izbornih pobjednika. Nećemo, ne vidimo razlog da u tome učestvujemo", rekao je Dodik, nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a u Banjaluci.

"Možemo da obavimo još jedan dijalog na najvišem nivou. Integritet, što neko priča, nije mi jasno šta znači to? To su neke podvale sa strane”, naveo je Dodik.

Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije, optimističan je i nada se da će dogovor ipak biti postignut.

"Svi će morati odustati od maksimalističkih ciljeva, a kada kažem da je napravljeno devet od deset koraka mislim na važne dogovorene stvari koje neće biti 'bačene u vodu'. Neki od njih će već sada proći, poput pitanja osiguranja integriteta izbornog procesa oko čega je dogovor napravljen i nema razloga da ga ne usvojimo", rekao je Izetbegović u intervjuu za FENU objvaljenom u ponedjeljak, 21. marta.

Bez dogovora o Izbornom zakonu nakon devet mjeseci pregovora

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH trajali su devet mjeseci.

Učestvovali su lideri šest domaćih političkih partija - Stranka demokratske akcije (SDA), Narod i Pravda, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990), Savez za bolju budućnost (SBB) i Narodni evropski savez (NES).

Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Hrvati traže da im se osigura izbor "legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH", kao i delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.

Hrvatske stranke traže da tamo gdje u Ustavu i Izbornom zakonu piše ''Hrvat'', ''Bošnjak'' odnosno ''Srbin', stoji ''predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana'', te isto tako za bošnjačkog, te srpskog člana Predsjedništva BiH.

Prema sadašnjem Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".

To je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ''nekonstitutivnim'' narodima, mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.

Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.

Nijedna od ovih presuda nije provedena. Presude može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga.

XS
SM
MD
LG