Dostupni linkovi

Bez uspjeha završeni pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH


Angelina Eichhorst, direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), na konferenciji za medije u Sarajevu, 20. marta 2022.

U nedjelju, 20. marta su završeni pregovori o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, bez rezultata.

Pregovori sa političkim strankama BiH su vođeni posredstvom međunarodnih pregovarača Angeline Eichhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), i Michaela Murphyja, novoimenovanog ambasadora SAD-a u BiH.

“Ovo predstavlja gubitak, propuštenu priliku domaćih lidera. Sada, sa ovakvim dešavanjima na evropskom tlu i geopolitičkoj sceni, bila je prava prilika da se iskaže spremnost za postizanje konsenzusa”, kazala je Eichhorst, dodajući kako su diskusije vođene proteklih devet mjeseci iscrpljene.

Američki ambasador u BiH Michael Murphy rekao je da će SAD istrajati u traženju odgovornosti onih koji budućnost BiH drže kao taoca. Murphy je preuzeo odgovornost Matthewa Palmera, specijalnog predstavnika SAD-a u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona u BiH.

Prema njegovim riječima, vrijeme da se lideri “okrenu ka izborima koji se trebaju održati u oktobru”, te da “njihovo bojkotovanje ne bi bilo pametno”.

“Na stolu smo ovih dana imali komponente dogovora koji bi liderima isporučio većinu onoga što su rekli da im je potrebno. Na kraju pregovora, svi lideri su nam kazali da bolje razumiju stavove po svim ovim pitanjima. Nažalost, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) to nisu mogli prevesti u postizanje kompromisa. Previše fokusa je bilo na simbolici, a ne na supstanci. A ona je ono što je neophodno građanima ove zemlje”, rekao je Murphy.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović izjavio je da “apsolutno nema uvjeta da se organiziraju izbori”.

“To doživljavam kao brutalni udar na BiH u smislu aktualne političke situacije u BiH, ali i kada gledamo okruženje. Ali moramo nastaviti dalje. Neke stvari koje smo složili možda nam mogu poslužiti za daljnji dogovor, a onima koji su pokušali razgraditi Federaciju BiH u organizacijskom smislu poručujem da nisu sada uspjeli i da neće nikad uspjeti”, kazao je Čović.

Predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA) se nisu obraćali medijima.

Pregovore o izmjenama o Izbornom zakonu je prokomentarisao i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik.

On je za novinsku agenciju Srna rekao da neuspjeh pregovora "nedvosmisleno pokazuje gdje leži problem u BiH i da se taj problem ne zove Republika Srpska ili Milorad Dodik".

“Ovakvom ishodu pregovora može da se raduje samo Željko Komšić, naivno vjerujući da njegov koncept izborne prevare ima budućnost”, rekao je Dodik za Srnu.

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH trajali su devet mjeseci.

Učestvovali su lideri šest domaćih političkih partija - Stranka demokratske akcije (SDA), Narod i Pravda, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990), Savez za bolju budućnost (SBB) i Narodni evropski savez (NES).

Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Hrvati traže da im se osigura izbor "legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH", kao i delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.

Hrvatske stranke traže da tamo gdje u Ustavu i Izbornom zakonu piše ''Hrvat'', ''Bošnjak'' odnosno ''Srbin', stoji ''predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana'', te isto tako za bošnjačkog, te srpskog člana Predsjedništva BiH.

Prema sadašnjem Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".

Ima li komplikovanije zemlje od Bosne?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

To je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ''nekonstitutivnim'' narodima, mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.

Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.

Nijedna od ovih presuda nije provedena. Presude može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG