Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Rusija objavila dokumente o masakru u Katinskoj šumi


Katyn Anniversary
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:59 0:00
Direktan link

Obilježavanje stradanja u Katinu

Prvi put nakon II Svjetskog rata, Rusija je objavila dokumente o masakru u Katinskoj šumi 1940. godine kada su sovjetske snage ubile oko 22 000 poljskih oficira. Tajni spisi su međutim poodavno „pročišćeni“, tako da su neke tajne i dalje ostale nerasvjetljene.

Ruski državni arhiv saopštio je da su devedesetih godina prošlog stoljeća s dokumenata pod nazivom "Paket broj jedan", skinute oznake povjerljivo i da su od tada bili dostupni samo specijaliziranim istražiteljima.

Ubistva u Katinskoj šumi izvršili su pripadnici tajne sovjetske policije NKVD po Staljinovom naređenju. Ubijeni su članovi elite tadašnjeg poljskog društva - oficiri, političari i umjetnici. Većini je pucano u potiljak i tijela su im bačena u masovne grobnice.

Publiciranje dugo čuvanih podataka na internet uslijedilo je nakon „otopljenja“ rusko-poljskih odnosa. I to od kada su u avionskoj nesreći poginuli poljski predsjednik Leh Kačinski i više od 90 ostalih zvaničnika i članova posade. Oni su putovali na komemoraciju žrtvama u Katinskoj šumi.

Poljska je u više navrata zahtjevala od Rusije da otvori sve dokumente o Katinskoj šumi. Sovjetski savez je decenijama negirao svoju ulogu u masakru.

Tajni dokumenti su sada objavljeni po naređenju ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, a premijer Vladimir Putin je 7. aprila, zajedno sa svojim poljskim kolegom Donaldom Tuskom, posjetio grobove u Katinskoj šumi. On je tada ocijenio da je masakr bio osveta Josifa Visarionoviča Staljina za neuspjeh u borbama za sporne istočne dijelove tadašnje Poljske 1920. godine.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG