Arben Musliju iz Kosova Polja koristi svoju bankovnu karticu samo jednom mesečno: kada podiže mesečnu platu.
Sva plaćanja, bilo za komunalne usluge ili kupovinu u prodavnicama, ovaj 48-godišnjak obavlja u gotovini, bez obzira na iznos.
Pre tri godine, čak je platio 5.000 evra u gotovini kada je menjao automobil za noviji.
"Ne verujem čestom podizanju novca s bankomata. Lakše kontrolišem novac u novčaniku. Čak i ušteđevinu držim kod kuće, ne u banci. Nemam neki konkretan razlog, ali jednostavno ne verujem... Ne verujem", kaže on za RSE.
Za razliku od Arbeni, 23-godišnja Besarta kaže da sve svoje kupovine i plaćanja usluge obavlja elektronski.
"Nerviram se kada u prodavnicama nema POS terminala (za plaćanje karticama), jer ne držim pare u novčaniku", kaže ona za RSE, dodajući da se s tim problemom uglavnom suočava u manjim radnjama koje često čak ni fiskalne račune ne izdaju.
Mnogi građani i preduzeća nastavljaju da više koriste gotovinu, jer fizički novac smatraju "bezbednijim", kažu ekonomski stručnjaci. Ipak, prema njima, mladi su izuzetak.
Prema podacima Svetske banke, samo 76 odsto odraslih na Zapadnom Balkanu ima transakcioni račun, u poređenju s 99 odsto odraslih u evrozoni.
Međutim, ta plaćanja gotovinom se ne registruju niti ih nadziru poreski organi, jer ne ostavljaju elektronski trag, kaže profesor ekonomije na Univerzitetu u Prištini Mejdi Bektaši (Bektashi).
Prema njegovim rečima, ovaj oblik plaćanja van bankarskih kanala nanosi štetu državnom budžetu kroz izbegavanje poreza na dodatu vrednost (PDV), poreza na zarade i poreza na dobit, i olakšava prodaju bez fiskalnog računa.
Bektaši kao primer navodi slučaj kada neko plati 5.000 evra u gotovini, ističući da u tom slučaju država gubi 900 evra, što predstavlja 18 odsto PDV-a.
"Uklanjanje gotovine, osim što snažno utiče na eliminisanje ili smanjenje na minimum neformalne ekonomije, utiče i na smanjenje štetnih pojava, kao što su korupcija, mito i mnoge druge pojave", naglašava Bektaši za RSE.
Ako bi država uspela da naplati sve poreze, Bektaši smatra da bi budžet za 2026. dostigao oko pet milijardi evra, jer bi se od PDV-a i drugih poreza dodalo još oko milijardu evra.
A taj iznos bi mogao da se iskoristi za kapitalne investicije.
Privremena vlada Kosova odobrila je budžet za 2026. koji iznosi oko četiri milijarde evra.
Izveštaj Svetske banke navodi da ako neka zemlja zabeleži povećanje digitalnih plaćanja od 10 odsto, neformalna ekonomija u toj zemlji se kao posledica smanjuje za oko dva odsto.
Centralna banka Kosova (CBK) takođe ocenjuje da neformalna ekonomija direktno utiče na povećanu upotrebu gotovine, budući da neformalna preduzeća preferiraju transakcije koje ne ostavljaju trag kako bi izbegla fiskalne obaveze.
"Podaci iz prošle godine pokazuju da se primećuje pozitivan trend rasta transakcija putem digitalnih kanala. Ipak, izazov ostaje nedostatak poverenja i finansijske pismenosti", navodi CBK za RSE.
Iz tog razloga, CBK navodi da ima za cilj jačanje bezbednosti i poverenja u platne sisteme, kao i širenje upotrebe digitalnih plaćanja.
Neformalna ekonomija, više od 30 odsto BDP-a
Institut Riinvest kontinuirano prati nivo neformalnosti poslovanja putem anketiranja preduzeća. U izveštaju "Ekonomski razvoj: Pretnje od institucionalne krize", objavljenom u novembru, navodi se da neformalna ekonomija na Kosovu iznosi od 30 do 35 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
BDP za 2025. godinu iznosio je više od 11 milijardi evra.
Poreska administracija Kosova (TAK) nije odgovorila na pitanje RSE o tome koliko iznosi nelegalna ekonomija.
Međutim, generalni direktor ATK-a Mentor Hiseni (Hyseni) rekao je 22. decembra, tokom godišnje konferencije, da je ta institucija prikupila više od milijardu evra u 2025, što predstavlja povećanje od 11 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Oko 49 odsto su bili prihodi od PDV-a.
Profesor Bektaši navodi da bi nadležni organi trebalo da se angažuju kako bi se povećala upotreba digitalnog novca u svim sektorima, jer je to ključno za modernizaciju ekonomije i smanjenje neformalne ekonomije.
Labinot Hadžiju (Haxhiu), šef digitalnog bankarstva u TEB banci, ističe važnost finansijske usluge prihvate mlađe generacije, za koje bankarstvo treba da bude jednostavno kao društvene mreže i brzo kao aplikacije za razmenu poruka.
"Mladi ljudi na Kosovu žive onlajn. Za njih se bankarstvo ne povezuje sa šalterima i čekanjem u redovima, već s intuitivnim, dostupnim i personalizovanim digitalnim iskustvima", napisao je u finansijskom časopisu Bankar Kosova 2025-2026, koji izdaje Udruženje banaka Kosova.
Na Kosovu posluje deset komercijalnih banaka. Broj debitnih kartica je 2024. dostigao 1,4 miliona, dok je broj kreditnih kartica bio oko 195.000.
Na nivou cele zemlje postoji 635 bankomata i 20.913 POS terminala kojima građani mogu da plaćaju karticama u prodavnicama.
Gotovina je i dalje široko rasprostranjena u regionu, iako je njena upotreba u padu. Srbija prednjači na Zapadnom Balkanu kad je reč o prihvatanju bezgotovinskog plaćanja.
Albanija dotle ima za cilj da sve finansijske transakcije obavlja digitalno do kraja 2030. godine.
U toj zemlji je već pokrenuta nacionalna inicijativa koja ima za cilj povećanje upotrebe digitalnih plaćanja među građanima i preduzećima, izgradnjom moderne, bezbedne i funkcionalne infrastrukture.