Dostupni linkovi

Kako su pandemijske mjere povećale trgovinu ljudima?


Volonterka pozira u rumunskoj kampanji protiv trgovine ljudima

Najčešće posljedice trgovine ljudima su prisilni rad, prisila na prošenje na ulicama velikih gradova, seksualna eksploatacija, prodavanje djece, pravljenje ilegalnih vojski od djece, prisilni brakovi i trgovina ljudskim organima.

Restriktivne mjere uvedene zbog zaustavljanja širenja zaraze koje uključuju prisilni karantin, policijski čas i zaključavanja, te ograničavanja putovanja i ograničenja ekonomskih aktivnosti i javnog života zaustavile su i usporile život, ali sa druge strane uticale su na povećanje aktivnosti trgovine ljudima, kako navodi izvještaj kancelarije Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC). Zašto?

Iako su na prvi pogled, ove mjere ograničavajuće uz pojačano prisustvo policije na granicama i na ulicama kako bi se dodatno spriječio kriminal, one ga mogu i dublje gurnuti u ilegalu.

U trgovini ljudima, kriminalci prilagođavaju svoje poslovne modele "novoj normalnosti" pandemije, posebno zloupotrebom modernih komunikacionih tehnologija. Istvremeno, COVID-19 utiče na sposobnost državnih organa i nevladinih organizacija za pružanje osnovnih usluga žrtvama trgovine ljudima. Ali, uz pogoršanje pandemije pogoršalo se i sistemska i duboko ukorijenjena ekonomska i društvena nejednakost koja je jedan od osnovnih uzroka povećanih aktivnosti trgovine ljudima.

Trgovci ljudima iskorištavaju haotično okruženje izazvano pandemijom COVID-19 koja je uzdrmala globalnu ekonomiju, stručnjaci kažu da će trgovina ljudima postati još raširenija. Ekonomska nestabilnost otvara ranjivosti na koje računaju trgovci ljudima. Beskućništvo je ključni faktor ranjivosti žrtava trgovine ljudima. Fizičko i socijalno distanciranje propisano restriktivnim mjerama u spriječavanju širenja pandemije može dovesti do izolacije i razdvajanja, što povećava rizike za viktimizaciju i eksploataciju.

Širom svijeta oko 25 miliona ljudi spada u kategoriju žrtava trgovine ljudima – vrijednost ove trgovine procjenjuje se na 150 milijardi američkih dolara godišnje, prema podacima Međunarodne organizacije rada Ujedinjenih nacija (ILO).

Ovo nije prvi put da je ozbiljna zarazna bolest povećala rizike od trgovine ljudima. Na primjer, ebola je povećala broj siročadi izložene rizicima. Druge epidemijske bolesti primorale su države da resurse potrebne za borbu protiv trgovine ljudima preusmjere na druge kritične potrebe zajednice.

Pandemija povećava rizike trgovine ljudima
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Ko su žrtve trgovine ljudima?

Identifikacija žrtava trgovine ljudima je teška, čak i pod normalnim okolnostima. Glavni razlozi leže u činjenici da u trgovini ljudima žrtve se često iskorištavaju u ilegalnim, neformalnim ili neregulisanim sektorima (npr. sitni kriminal, seksualna industrija, trgovina i proizvodnja narkotika, poljoprivreda i građevinarstvo); mogućnosti organizovanog kriminala da sakrije svoje operacije od javnosti; nedostatak volje od strane same žrtve da prijave nelegalne aktivnosti u koje su i same uključene i ograničeni kapaciteti za provođenje zakona za otkrivanje ovih krivičnih djela.

Postoji bojazan da COVID-19 zadatak identifikacije žrtava trgovine ljudima čini još težim. Žrtve trgovine ljudima takođe su izloženije zarazi virusom, manje opremljene za njegovo sprečavanje i imaju smanjen pristup zdravstvenoj zaštiti kako bi se lakše oporavile ako se razbole.

Dramatičan porast nezaposlenosti i smanjenja prihoda, posebno za niskoplaćene i radnike u neformalnom sektoru, znači da je značajan broj ljudi koji su već spadali u ranjive kategorije, postao još ranjiviji, a okolnosti njihovih života još nesigurnije - od industrije odjeće, poljoprivrede do proizvodnje i pružanja usluga u kućnim poslovima, milioni ljudi na rubu egzistencije izgubili su plate.

Zbog pandemije djeca su se našla pod povećanim rizikom od eksploatacije, navodi izvještaj UNODC-a, posebno jer su zatvorene škole, što ne samo da mnogima onemogućava pristup obrazovanju, već i glavnom izvoru skloništa i hrane. U nekim zemljama, zbog pandemije, više djece je prisiljeno da na ulicama traži hranu i prihode, povećavajući rizik od zaraze i eksploatacija.

Pandemija takođe stvara novu klasu žrtava. I u Sjedinjenim Državama i u Velikoj Britaniji, kako piše Council on Foreign Relations, mlade žene koje ne mogu da plate stanarinu ili su u finansijskim problemima podložne su iznudi od strane svojih stanodavaca. Prema istraživanju američkog Nacionalnog saveza za stambeno zbrinjavanje od stotinu organizacija uključenih u savez, 13 posto organizacija bilježi porast broja pritužbi za seksualno uznemiravanje od početka pandemije. Neki stanodavci čak reklamiraju "izdavanje soba" u zamjenu za seks.

Otežane okolnosti borbe protiv trgovine ljudima u pandemiji

Ograničenje ili kontrola kretanja žrtava je karakteristično za kriminal trgovine ljudima. Mjere zaključavanje i zatvaranje mogu pojačati izolaciju žrtava i drastično smanjiti svaku mogućnost za identifikaciju i izbavljanje iz eksploatatorskih situacija.

Takođe, izolacija i socijalna i fizička distanca može pogoršati probleme mentalnog zdravlja i poremetiti svaki pristup neformalnim mrežama podrške. Na primjer, žrtve kojima su osigurani privremeni imigracioni dokumenti ili vremenski ograničene usluge povezane sa njihovim statusom jer ih žrtve trgovine ljudima možda neće moći lako obnoviti - u slučaju da se zatvore granice i planirana repatrijacija se ne može izvesti, dok su istekle dozvole boravka i povezan pristup zdravstvenim i socijalnim beneficijama.

Kako bi olakšale stanje žrtvama trgovine ljudima neke države su automatski produžile sve privremene vize, dok su druge suspendovale novčane kazne zbog neovlaštenih boravak ili produžile zdravstveno osiguranje svima na njihovoj teritoriji koji čekaju odluku o statusu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG