Dostupni linkovi

Zašto su kriminalne grupe u EU sve nasilnije?


Europol navodi da će u bliskoj budućnosti organizirani kriminal vjerojatno povećati svoj globalni doseg, postati fluidniji i digitaliziraniji te kao takav otvoreniji za raznolikost i konkurenciju.
Europol navodi da će u bliskoj budućnosti organizirani kriminal vjerojatno povećati svoj globalni doseg, postati fluidniji i digitaliziraniji te kao takav otvoreniji za raznolikost i konkurenciju.

U Evropskoj uniji sve je veća zabrinutost zbog nasilja koje organizirane kriminalne skupine sve više koriste.

U izvještaju Agencije Evropske unije za provedbu zakona (Europol) se kao jedan od primjera navodi i otkriće nekoliko brodskih kontejnera u junu 2020. koji su pretvoreni u komore za mučenje.

Nedavni slučajevi u Belgiji, Danskoj, Italiji i Španjolskoj kao i ratovi bandi u Švedskoj, između ostalih, također su ukazali na sve veću spremnost organiziranih kriminalnih skupina na ubistva kako bi ostvarili svoje zločinačke ciljeve, navodi Europol u izvještaju “Korištenje nasilja od organiziranih kriminalnih skupina” objavljenom krajem januara 2021.

Rast konkurencije

Europol navodi da će u bliskoj budućnosti organizirani kriminal vjerojatno povećati svoj globalni doseg, postati fluidniji i digitaliziraniji te kao takav otvoreniji za raznolikost i konkurenciju. Zbog toga se ne očekuje smanjenje nasilja povezanog s organiziranim kriminalom u kratkom roku. Nadalje, trenutno nasilje vjerojatno će poslužiti kao plodno tlo za odmazde i osvetu.

“Iako su organizirane kriminalne skupine uvijek bile povezane s nasiljem, Europol primjećuje porast ozbiljnih nasilnih djela. Ovaj se trend vjerojatno neće smanjiti u kratkom roku jer će nasilje napredovati od organiziranog kriminala ka raznolikosti i konkurenciji, postajući sve digitaliziranije i šireći svoj globalni doseg.

Suradnja na regionalnom i međunarodnom nivou od najveće je važnosti za suočavanje s ovom prijetnjom koju predstavlja organizirani kriminal”, kazao je Jari Liukku, voditelj Europolovog Evropskog centra za organizirani kriminal.

Jedan od zabrinjavajućih aspekata nasilja kojemu se svjedoči u cijeloj EU je rizik koji ono predstavlja za širu javnost, navodi se.

Kao faktori se navode uključivanje mlađih i neiskusnih ubica, dostupnost vatrenog oružja i eksploziva te činjenicu da se pucnjava i bombaški napadi često izvode na mjestima koja su pretrpana ljudima i usred bijela dana.

Nasilje na ilegalnim tržištima često je znak rastuće konkurencije, primjerice nad nadzorom unosnih distribucijskih mreža ili određenog teritorija. To djelomično objašnjava zašto se većina ubistava i teškog nasilja povezanih s drogama dešava na tržištima kokaina i kanabisa - koja su nedavno privukla nove igrače – dok je manje slučajeva u trgovini heroinom i sintetičkim drogama.

Promjena ravnoteže moći unutar ili između konkurentskih organiziranih kriminalnih skupina, utjecaj napora agencija za provođenje zakona ili širi ekonomski pritisci također mogu generirati nasilje, navodi se u analizi Europola.

Također se navodi kako se organizirane kriminalne skupine oslanjaju na nasilje ili prijetnju nasiljem kako bi ojačale svoj ugled, zadržale svoj tržišni položaj, poput zaštite ruta i druge strateške imovine povezane s njihovim aktivnostima trgovine ljudima, ili kako bi proširile svoj tržišni udio.

Nasilje viđeno u EU često je povezano s važnim tranzitnim tačkama i preljeva se iz glavnih prometnih čvorišta na ulice okolnih gradova, gdje se odvija borba za distribuciju.

Međunarodne organizirane kriminalne skupine uspostavile su uporišta u tim lukama i oko njih, gdje se odvija korupcija i zastrašivanje radnika kritičnih za istovar i skladištenje nedopuštene robe i nadmetanje za distribuciju.

Nasilje se koristi i za zaštitu unutarnjeg poretka i za rješavanje sukoba. Uz to, nasilje mogu koristiti organizacija u cjelini, kao i pojedinci unutar grupa koji teže proširiti vlastiti osobni kriminalni ugled.

Ubistva sve jeftinija

Europol navodi da organizirane kriminalne skupine pribjegavaju nasilju tek nakon što se drugi oblici zastrašivanja pokažu neadekvatnim jer, za razliku od terorista, ne žele privlačiti pažnju policije. Međutim, nasilju se pribjegava i radi slabljenja povjerenja u državne institucije i njen represivni aparat što je posebno slučaj s nasiljem nad osobama koje nisu kriminalci.

Žrtve nasilja mogu biti članovi bande, suparnički članovi bande, nedužni građani i oni koji se bave ili izvještavaju o aktivnosti neke bande. To uključuje graničare, policijske, porezne i pravosudne službenike, tužitelje, advokate, svjedoke i doušnike, sudske tumače, istraživačke novinare ili radnike na drugim pozicijama koji ne surađuju.

Zloglasni je primjer ubistva nizozemskog advokata Derka Wiersuma 2019. godine ispred njegove kuće u Amsterdamu. Wiersum je branio člana bande koji je postao svjedok u slučaju protiv članova bande koja se bavi dilanjem droga. Nasilje se koristi i kao oblik osvete, na primjer kao odmazda za ubistvo ili napad na suradnika ili člana familije.

Cijena ubistva razlikuje po zemljama i ovisno o tome ko ih čini i gdje se počine. Iako ubistva često izvršavaju sami članovi kriminalne skupine, tu su i plaćena ubistva, a njihova cijena se kreće od 10.000 do 100.000 eura. Europol navodi kako se primjećuje da su naručena ubistva jeftinija nego ranije budući da je sve veći broj neiskusnih i mlađih kriminalaca spreman i dostupan za izvršenje ove vrste zločina.

S obzirom na opseg prijetnje koju predstavlja organizirani kriminal, izvještaj zaključuje da bi razvoj strategija i alata za njegovu neutralizaciju, posebno na međunarodnoj razini, te promicanje suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini, trebali i dalje predstavljati prioritet za evropske države.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG