Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kad političke volje nema, a od nje 'sve zavisi'


'Između nosilaca najviših funkcija nema dogovora jer im to odgovara', jedna je od ocjena analitičara (Fotografija: zgrade institucija BiH)

Termin "politička volja", odnosno njeno izostajanje, postalo je alibi za nespjeh bh. političara u rješavanju ključnih problema – od privrednog zastoja, velike nezaposlenosti i siromaštva do procesa evropskih integracija. Kako često zvaničnici navode u izjavama, nema "političke volje" ni za formiranje vlasti na državnom i federalnom nivou, pa je u potpunoj blokadi i Parlament Bosne i Hercegovine. Dok se čeka da izabrani dužnosnici pokažu dobru volju i stvari pokrenu s mrtve tačke, građani BiH sve masovnije napuštaju zemlju.

Posljednjih dana ili mjeseci u medijima moglo se čuti ili pročitati:​ "Vlast nije formirana jer nema političke volje", "MAP neće biti aktiviran jer nema političke volje", "Izbori u Mostaru neće biti održani jer nema političke volje", "Evropske integracije u zastoju, jer nema političke volje".

Ove i mnoge druge konstatacije kao ključni pojam sadrže "političku volju". Ili voljnost, umjesto odgovornosti, rada, kompromisa, ispunjavanja preuzetih obaveza. Zbog izostanka te famozne volje, mnogo toga u BiH stoji ili još češće, nazaduje. Iza konstatacije da nema političke volje najčešće se želi sakriti direktna odgovornost nekog pojedinca ili neke političke snage, smatra Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

"Zamislite jednog političara - takmičio se na izborima, zauzeo pozicije, krčmi resurse, a sada, nema volje. Ma dajte, to je zaista jedna, što bismo mi u Bosni rekli, ubleha, koju stvarno treba prestati bezrezervno prihvaćati kao argument. To nije nikakav argument", komentariše Mujkić.

Kada neko kaže da nema političke volje, ocjenjuje Mujkić, "on ustvari time kaže da ima političku volju da radi nešto drugo".

"A šta je to što radi – e, tu su građani, tu su mediji da to odgonetnu i da nekoga u skladu s tim direktno prozovu. Izgleda da je lakše smisliti neku objektivaciju tipa ili 'nema volje' ili 'ne daju nam ovi drugi', ili 'stranci su rekli', itd. umjesto da izabrani dužnosnici rade u interesu građana koji su ih birali. Dakle, Bosna i Hercegovina, zahvaljujući takvom vokabularu koji nažalost, evo, i mediji prihvaćaju zdravo za gotovo, postala je jedan apsolutni raj, Sejšeli ili Maldivi, za neodgovorne političke elite. Apsolutno ne postoji način da se bilo ko, vidimo i s ovom krizom u sudskoj vlasti, s neformiranjem organa vlasti, sa zastojem u parlamentarnom životu - da bilo ko za bilo šta odgovara", kaže Mujkić.

Zijad Bećirović direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane (IFIMES), ističe da je politička volja izmišljen pojam jer u BiH nema politike u smislu državničkog ponašanja i odgovornosti izabranih funkcionera.

"Ima jedan fini izraz u BiH, ustvari pitanje koje postavljaju političari: Ima li tu mene? Akteri političke scene u BiH sve što rade vežu za pitanje ima li njih u tome. Ukoliko njih ima, odnosno njihovih interesa, može sve. Ako ih nema, ne može ništa, sve se blokira i usporava.

To je osnovna karakteristika i svakodnevnica bh. javne scene, namjerno ne želim reći, političke. Kada to sagledamo u širem kontekstu, sve se svodi na to da političari kao izabrani zvaničnici i najviši predstavnici države, ne rade u interesu građana. Iako, uglavnom tvrde da djeluju u interesu naroda, pokazalo se u ovih tridesetak godina da, što su više štitili nacionalni interes određenih, odnosno vlastitih etničkih zajednica, njima je bilo sve gore i sve teže. Posljedica je da ljudi ne žele živjeti u BiH. Političari su građane otjerali iz vlastite zemlje u zemlje EU“, kaže Bećirović.

Igor Davidović, nekadašnji šef Misije BiH pri EU, takođe upozorava da se sve više koristi termin politička volja, uzimajući za primjer Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, kada je navedeno 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi otvorila pregovore o članstvu.

"Već se", kaže Davidović, "postavilo pitanje političke volje o roku u kojem je moguće ispuniti tih četrnaest tačaka, zatim se već dugo postavlja pitanje političke volje kako bi došlo do implementacije presude u slučaju 'Sejdić-Finci', pitanje političke volje je kada će se bh. zvaničnici o nečemu na internom planu nagoditi i pojaviti kao strana koja ima jasno oblikovan vlastiti stav i svoju poziciju sa kojom pristupa prema Evropskoj uniji".

"Ima jedno malo pitanje koje se ne spominje – o čijoj političkoj volji je riječ – da li je riječ o političkoj volji naroda ili narodnih zajednica u Bosni i Hercegovini, ili je riječ o političkoj volji institucija u BiH, ili je riječ o političkoj volji ključnih političkih partija koje su konstantno, u dugom vremenskom periodu na vlasti. Ilije možda riječ o političkoj volji grupe pojedinaca koji čine, prije svega, najmoćniju i najuticajniju oligarhiju, u čijem krugu se donose sve odluke o kojima mi sada govorimo", upozorava Davidović.

Plaćeni nerad
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:02 0:00

U izostanku dogovora o brojnim ključnim pitanjima budućnosti BiH, postavlja se pitanje zbog čega nije moguće da bh. lideri izdvoje neka od "lakših" pitanja o kojim je moguće postići kompromis? Zijad Bećirović o tome iznosi ovaj stav:

"Između nosilaca najviših funkcija nema dogovora jer im to odgovara. Stalno održavanje konflikta način je da se održe na vlasti. Na taj način kontrolišu svoje biračko tijelo, odnosno nacionalnu zajednicu kojoj pripadaju. A da se radi o propalim politikama najbolje govori podatak da se BiH može samofinansirati tek 6-7 mjeseci a ostalo su donacije, krediti, izdavanje obveznica i slično, što dokazuje propalost politika."

Građani osjećaju posljedice nerada bh. političara, što se objašnjava izostankom političke volje. ​

"Žali Bože što im mi, svojim porezima, punimo budžet i njihove džepove. A oni se samo množe u politici, izmišljaju radna mjesta dok drugi masovno odlaze", kaže Borka, stanovnica Sarajeva.​

"Ne rade ništa. Svaki komentar je suvišan. Svi pričaju o njihovom neradu ali se ništa ne mijenja. I tako je stalno nakon rata, više od 20 godina", komentariše Mirza.​

"Koliko čujem, parlamentarci ali i neki drugi, ne idu na posao. Tako da ne mogu ni komentarisati njihov rad. Nema efekata posebno ako mislimo da je nešto popravljeno a zaista nije ništa. Ako smo zadovoljni time što bilo šta funkcioniše u BiH, onda možemo reći da efekata ima", kaže Sarajlija Semir.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG