Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Put ka EU: Vrijeme da političari krenu sa riječi na djela


Kakvi su izazovi na EU putu?

Koji su izazovi i mogućnosti procesa pristupanja EU, tema je debata koje se održavaju u više gradova Bosne i Hercegovine. Treća od devet planiranih, u okviru projekta "PrEUzmi inicijativu" okupila je oko 100 učesnika koji su imali priliku da razgovaraju sa ekspertima u oblasti evropskih integracija i da čuju njihova iskustva na putu pridruživanja.

Govoreći na Debati o izazovima i mogućnosti procesa pristupanja EU, Specijalni predstavnik EU u BiH, Lars - Gunar Vigemark (Gunnar Wigemark), istakao je da je došlo vrijeme da se čuje glas građana, privrednika i organizacija civilnog društva o tome šta oni misle o procesu evropskih integracija i da se u fokus počnu stavljati pitanja koja su njima važna.

"Građani žele da pričaju o ekonomiji, o stvaranju novih poslova, o obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, u suštini o onome što im je neophodno u svakodnevnom životu, a ne toliko o nekim drugim temama na koje bh. političari troše previše vremena raspravljajući se oko njih", kazao je.

Ono što je trenutno velika prepreka na evropskom putu jeste kriza vlasti u zemlji a nedavni izvještaj Evropske komisije o evropskom putu BiH dao je 14 preporuka o tome šta treba uraditi. "Vrijeme je da političari preuzmu odgovornost i krenu sa riječi na djela", smatra Vigemark.

"Mislim da sve dok ne postoji vlast na svim nivoima, posebno na državnom nivou, ali istovremeno u oba entiteta i u svim kantonima, veoma je teško za bilo koga da počne sa poslom koji treba uraditi. A baš sada je vrijeme da se pređe sa izražavanja mišljenja na konkretne akcije i djelovanje", poručuje on.

Vigemark dodaje i da je Evropska komisija u svom izvještaju posebno apostrofirala kao gorući problem izmjenu Izbornog zakona, uključujući i načine finansiranja političkih partija te je još jednom zaključila da se prilikom donošenja novih zakonskih rješenja mora konsultovati sa Evropskom unijom jer je to jedini standard koji svaki kandidat za članstvo mora poštovati.

"Bosna i Hercegovina je aplicirala za članstvo u Evropskoj uniji i sada proces mora krenuti, mora početi, ako država želi napredovati dalje ka članstvu. Sa svakim novim zakonskim rješenjem bukvalno se mora gledati u kojoj mjeri su usklađeni sa EU standardima, sa takozvanim pravnim naslijeđem Evropske unije, i u skladu s tim u kojoj mjeri zakoni moraju biti usklađeni i modifikovani", napominje Vigemark.

Važno pitanje koje se postavlja pred svakog potencijalnog kandidata jeste i reforma javne uprave gdje uglavnom ima najviše otpora u zemljama regiona, istakla je Tamara Puhovski, ekspert iz oblasti evropskih integracija iz Hrvatske.

"To je apsolutna nužnost jer nije samo nešto sa čim se građani prvo susreću već je to i dio institucija koje trebaju odraditi najveći dio posla", upozorava Puhovski.

Osim zakonskih rješenja neophodno je u što većoj mjeri koristiti sve dostupne evropske fondove ističe Ljiljana Belada koordinator Evropske mreže preduzetništva i savjetnik za evropske integracije u Ministarstvu ekonomije Crne Gore.

"Na taj način se može unaprijediti infrastruktura, ojačati kapaciteti i jednostavno usvojiti svi standardi te podigla konkurentnost privrede i cjelokupne zemlje. Tu je najveća mogućnost kroz IPA fondove koji zaista pružaju mnogo, kako od nacionalne IPA-e tako od bilateralne, trilateralne, prekogranične, tako da je moja poruka kako lokalnoj samoupravi, tako i ostalim organima vlasti da rade na informisanju javnosti o dostupnosti tih fondova, na organizovanju kako bi narod, privreda i lokalna samouprava bili sposobni da apliciraju na te fondove, i da se na kraju se sve to implementira", pojašnjava Belada.

Na debati o izazovima i mogućnostima procesa pristupanja EU istaknuto je i da BiH ima velike probleme zbog trenutne političke situacije gdje još nisu formirani svi nivoi vlasti u zemlji, što usporava provođenje reformi.

Takođe je zaključeno da svi sektori društva moraju da se uključe kako bi primorali političare da rade na provođenju reformi a ne da svoje vrijeme troše na beskrajne prepirke, uslovljavanja i političke igre.

  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Prije uključenja u tim Radija Slobodna Evropa radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG