Nasilje na ulicama crnogorskih gradova, sukobi pristalica Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori i policije, pozivi lidera Demokratskog fronta (DF) na oružani otpor i pozicija SPC koja je dozvolila održavanje protestnih šetnji (litija), uprkos zabrani javnih okupljanja. To su samo neki od bezbjednosnih izazova sa kojima se Crna Gora suočava u trenutku kada jenjava kriza izazvana pandemijom COVID-19.
Crnogorska vlast smatra da dio opozicije pokušava da ugrozi bezbjednost Crne Gore dok u opoziciji optužuju vlast da je zloupotrijebila mjere zabrane kretanja donesene zbog pandemije COVID-19, kako bi onemogućila opoziciono djelovanje.
Predsjednik Skupštinskog odbora za bezbjednost Branko Čavor iz vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori potpuno stabilna.
"Može se reći da dio opozicije iz DF pokušava da ugrozi bezbjednost jer smo već nekoliko puta mogli čuti njihove pozive na građanski rat. No, država je svaki put pokazala snagu a građani zrelost. Institucije države imaju snagu da odgovore svakom izazovu i tako će biti i ovoga puta" poručuje Čavor.
Članica Odbora za bezbjednost iz opozicione Socijalističke partije (SNP) Danijela Pavićević, međutim smatra da bezbjednost države Crne Gore jeste ugrožena.
"Bezbjednost jeste ugrožena i to od strane Vlade Crne Gore koja svojim nezakonitim i vanustavnim djelovanjem provocira narod u Crnoj Gori. Mislim na djelovanje zadnjih mjeseci, sve one odluke koje je donosila zajedno sa tijelima koje je formirala u toku pandemije COVID-19 čak i prije, a posebno u toku pandemije, rekla je Pavićević za RSE.
Crkva i DF
Tenzije u Crnoj Gori su počele 12. maja, privođenjem episkopa Joanikija i 8 sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) koje je policija označila kao organizatore litije u Nikšiću, kada je par hiljada pristalica SPC šetalo, u vrijeme zabrane javnih okupljanja zbog pandemije COVID 19. Dan kasnije na litijama u Nikšiću i u Pljevljima je došlo do sukoba pristalica SPC i crnogorske policije, a epilog je više povrijeđenih policajaca i građana.
Boris Raonić iz Građanske alijanse kaže za Radio Slobodna Evropa da je SPC u Crnoj Gori koja je, kako ističe podlegla manipulacijama DF-a i nije spriječila otvoreno kršenje mjera o zabrani javnih okupljanja zbog korona virusa.
"Crkva nije zaustavila građane koji su nakon poziva lidera DF izašli na ulice. Srpska crkva nije jasno rekla da se ne slaže sa tim i nije zaustavila građane da dođu na te skupove a tek nije uspjela da spriječi ono što se dogodilo na ulicama pojedinih crnogorskih gradova. Dakle, crkva se našla između dvije naizgled suprotstavljene političke snage u Crnoj Gori. Brine i to što iz crkve još nema poziva na mir, dijalog i kompromis u ovoj napetoj situaciji",navodi Raonić.
Poruke o uniformama i otporu
Izjava mitropolita SPC u Crnoj Gori Amfilohija da vlast hapšenjem episkopa budimljansko nikšićkog Joanikija i sveštenstva priprema građanski rat, posljednja je u nizu zapaljivih izjava, nakon što su 14.maja u crnogorskom parlamentu lideri opozicionog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Nebojša Medojević zaprijetili oružanim otporom, ukoliko episkop Joanikije i osam sveštenika SPC budu sprovedeni u zatvor u Spužu, nadomak Podgorice.
"To nećemo dozvoliti ni po cijenu da spuški zatvor više ne postoji. Ako se to dogodi spremite se da i vi obučete uniforme i zastupate to što mislite da je ispravno", poručio je Mandić poslanicima vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore.
Nebojša Medojević je kazao da iz ove situacije postoje dva puta - put oružanih sukoba i put političkih promjena.
"Ako neko prema vama primjenjuje silu, i to ljudi koji silu primjenjuju brutalno, samo zato što drugačije mislite, to vodi ka otporu...Mi smo mala zemlja, znamo ko je tukao koga i to će izazvati velike probleme u Crnoj Gori", rekao je Medojević.
Povodom incidenata oglasio se (14.maja) i crnogorski premijer Duško Marković koji nije štedio oštre riječi nazivajući ekstremistima pojedine pristalica SPC kao I da je " Crna Gora izložena brutalnom napadu sa nesagledivim posledicima po zdravlje građana".
"Više pripadnika policijskih snaga je štiteći zakon, red i mir, napadnuto i povrijeđeno od strane ekstremista. Pozadina svega što se događalo u našim gradovima prethodnih večeri je navodna vjerska potreba jednog broja vjernika SCP u Crnoj Gori koja je pozvala građane na javna okupljanja uprkos tome što su ona zabranjena radi zaštite zdravlja građana" kazao je premijer Marković.
Predizborni period i tenzije
Boris Raonić ističe da je podizanje nacionalističkih tenzija i prijetnja bezbjednostiprepoznatljiv recept kojem su politički akteri ove priče, po ko zna koji put ponovo pribjegli.
"Ovo što sada gledamo u Crnoj Gori je svojevrsni tango strana koje su naizged suprotstavljene a u stvari imaju zajednički interes u cijeloj ovoj priči. Naravno da je vladajućoj strukturi u predizbornom periodu idealan protivnik radikalna opozicija dok će DF kroz ovakve situacije i ovakvu retoriku nastojati da popravi svoj rejting kod onih 15 do 20 posto građana koji su navikli na takvu retoriku. Zbog tog zajedničkog plesa vlasti i opozicije na dnevni red ne mogu doći one životno važne teme, od ekonomije do, na kraju krajeva i priče o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti" ocjenjuje Raonić.
Boris Raonić iz Građanske alijanse poziva crnogorske građane da se izdignu iznad zapaljive retorike i vlast i lidera DF-a.
"Premijer Marković kaže da državu ugrožavaju ekstremisti. Ali da je Crna Gora jaka država i da ima jake institucije, ekstremisti ne bi mogli ništa da urade po tom pitanju. Retorika DF je sa druge strane neprihvatljiva i necivilizovana. Građani treba da prepoznaju tu zapaljivu retoriku sa obje strane i izdignu se iznad toga", zaključuje Raonić.
Tenzije između vlasti i SPC počele su, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u Skupštini Crne Gore 27. decembra prošle godine. Zakon propisuje da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad crkvenom imovinom koja je sagrađena do 1918. godine, a ukoliko takvih dokaza nema, ta imovina će se smatrati državnom.
Zbog usvajanja zakona organizovane su višemjesečne masovne protestne litije SPC sve do 13. Marta kada su zbog epidemije COVID19 zabranjena javna okupljanja.
