TEL AVIV – Nakon nekoliko skretanja niz betonsko stepenište otkriva se živ podzemni svijet. Hitna vozila dovoze pacijente na nosilima, u nizu su postavljeni šatori poljske bolnice, radnici popravljaju kablove iznad glave, a medicinsko osoblje u raznim uniformama kreće se kroz prostor.
Ovo je medicinski centar Šeba, najveća bolnica na Bliskom istoku, sa 11.000 zaposlenih, 1.700 ljekara i više od 3.000 medicinskih sestara. Većina rada sada se odvija pod zemljom kako bi bili van dometa iranskih balističkih projektila.
"Ovo mjesto nije poljska bolnica. Ovo je bolnica. Samo je podzemna", rekla je za RSE pedijatrica Jardena Koppel.
Nabrajući odjele koji, kako je rekla, potpuno funkcionišu, Koppel je dodala: "Svako područje je uhodano i funkcioniše samo za sebe. To je zaista nevjerovatno, nešto što nikada nisam vidjela."
Bolnica je ranije prebacivala dio operacija pod zemlju tokom izraelskih sukoba, ali nikada u ovakvom obimu. Ova lokacija, dvije etaže ispod zemlje, samo je jedna od pet koje primaju stotine pacijenata – dok se neki dijelovi bolnice smatraju dovoljno zaštićenim da nastave raditi na uobičajenim mjestima.
Lekcije iz prošlog rata s Iranom
Portparol bolnice, koji je želio ostati anoniman, rekao je za RSE da je 12-dnevni izraelsko‑američki rat s Iranom iz juna prošle godine bio ključna lekcija. U tom periodu bolnica je imala dvije podzemne lokacije.
"Nakon onoga što se dogodilo u junu, shvatili smo da su projektili mnogo opasniji, pa smo počeli još više širiti kapacitete", rekao je, dodajući da je cijeli proces trajao oko 36 sati. Pripreme su, čini se, počele i prije nego što je Izrael izveo iznenadne zračne napade na Iran 28. februara.
"Kad vojska procijeni da se nešto sprema, jave nam otprilike mjesec unaprijed da se počnemo pripremati", rekao je portparol.
Na pitanje znači li to da je uprava bolnice znala za pripremu vojne akcije već krajem januara, portparol nije želio dati precizan odgovor.
"Nije nas iznenadilo. Vidjeli smo postepeno…", rekao je, prekidajući rečenicu, pa dodao: "Čim smo dobili potvrdu da će se nešto dogoditi, rečeno nam je da se premjestimo. Sve se radi po vojnom principu. Imamo listu prioriteta, ko ide prvi pod zemlju."
Tokom obilaska prostorija, Koppel nas je provela kroz pedijatriju, onkologiju za odrasle, oftalmologiju i kardiologiju. Pacijenti su ležali skriveni od gužve iza bijelih zavjesa. Na jednom monitoru doktor je pregledao zrnast snimak kucajućeg srca.
Koppel je rekla da je bolnica primila i "ratne ranjenike". To uključuje dvojicu muškaraca koji su teško ranjeni od gelera nekoliko dana ranije.
"Jednom od tih pacijenata morali smo otvoriti grudni koš, zapravo baš na ovom području, i nažalost nije preživio. Drugi pacijent je trenutno na intenzivnoj njezi (također pod zemljom) i u kritičnom je stanju", rekla je.
"U ovom ratu pretpostavljamo da ćemo ovdje biti neograničeno dugo i jednostavno ne možemo izvoditi procedure koje smo radili iznad zemlje, s obzirom na učestalost zračnih uzbuna, uz isti nivo sigurnosti", dodala je Koppel.
U Izraelu se obično nekoliko puta u toku 24 sata oglašavaju sirene, i danju i noću. Oko 900 ljudi je povrijeđeno u incidentima povezanim sa sukobom od 28. februara, prema podacima hitnih službi. Većina je povrijeđena dok su pokušavali doći do skloništa. Dvanaest civila je poginulo, kao i dvojica izraelskih vojnika u Libanu.
Broj civilnih žrtava u Izraelu relativno je nizak zahvaljujući naprednim sistemima protivraketne odbrane i širokoj mreži skloništa.
Više žrtava u Iranu
U Iranu je broj poginulih i ranjenih znatno veći, iako je teško dobiti pouzdan uvid.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Američka organizacija za praćenje HRANA zabilježila je skoro 1.300 civilnih pogibija u Iranu. Iranske vlasti tvrde da je više od 15.000 ljudi ranjeno, ali se te informacije ne mogu nezavisno potvrditi.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da je od početka američkih i izraelskih zračnih napada potvrdila 18 napada na zdravstvene ustanove u Iranu.
"Eksplozije u blizini bolnice Motahari u Teheranu oštetile su dijelove zdravstvenog objekta i prisilile na evakuaciju pacijenata i zdravstvenog osoblja", napisao je na društvenim mrežama generalni direktor WHO‑a, Tedros Adhanom Ghebreyesus, navodeći i druge zdravstvene ustanove za koje se izvještava da su pogođene.
"Sjedinjene Države i izraelski režim nastavljaju svoj masovni napad na Iran i iranski narod bez pauze, danju i noću", rekao je iranski ambasador pri Ujedinjenim narodima Amir Saeid Iravana 10. marta u New Yorku.
"Namjerno i neselektivno gađaju civile i civilnu infrastrukturu širom moje zemlje", dodao je, tvrdeći da je pogođeno 32 "medicinska i farmaceutska objekta".
RSE ne može raditi vlastito izvještavanje na terenu u Iranu jer tamošnje vlasti ne dozvoljavaju da medij djeluje u zemlji.
Zvaničnici SAD-a i Izraela više puta su naveli da njihove snage gađaju isključivo vojnu i sigurnosnu infrastrukturu. Međutim, američki zvaničnici istražuju da li je jedna američka raketa slučajno pogodila školu 28. februara, pri čemu je, prema lokalnim vlastima, poginulo najmanje 175 ljudi, uključujući 168 djece.
Priredila: Elvisa Tatlić