Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je da su američke snage "u potpunosti uništile" vojne lokacije na iranskom strateškom ostrvu Kharg u "jednom od najmoćnijih bombarderskih napada" u istoriji Bliskog istoka, te je dodao da će Američka mornarica uskoro početi da prati brodove kroz Hormuški moreuz.
"Maloprije je, po mom nalogu, Komanda centralnih snaga Sjedinjenih Država izvela jedan od najmoćnijih bombarderskih napada u istoriji Bliskog istoka i potpuno uništila svaku VOJNU metu na iranskom dragulju, ostrvu Kharg", napisao je Trump na društvenim mrežama.
"Naše oružje je najmoćnije i najsofisticiranije koje je svijet ikada vidio, ali sam, iz razloga pristojnosti, odlučio NE uništiti naftnu infrastrukturu na ostrvu", dodao je.
Ipak, upozorio je Teheran da će, ukoliko Iran "ili bilo ko drugi" pokuša ometati plovidbu kroz moreuz, on "preispitati" odluku da ne uništi naftna postrojenja na ostrvu.
Iransko ostrvo Kharg glavni je izvoznik nafte u zemlji i služi kao terminal za oko 90 posto iranskog izvoza nafte. Smješteno je oko 24 kilometra od iranske obale i oko 480 kilometara sjeverno od Hormuškog moreuza.
Nekoliko sati kasnije, iranski državni mediji 14. marta potvrdili su da su američke snage pogodile vojne objekte na ostrvu Kharg. Novinska agencija Fars, bliska Islamskoj revolucionarnoj gardi (IRGC), izvijestila je da se na ostrvu čulo "više od 15 eksplozija" i da se gust dim dizao iz tog područja. Medij je naveo da su Sjedinjene Države gađale vojnu opremu i tvrdi da sistemi protivzračne odbrane na Khargu nisu oštećeni. Radio Farda Radija Slobodna Evropa nije mogao nezavisno potvrditi ovaj izvještaj.
Iranska vojska ranije je zaprijetila da će napasti naftne lokacije povezane sa SAD-om u regiji ukoliko bude pogođena bilo koja iranska energetska infrastruktura.
Razvoj događaja uslijedio je u trenutku kada Pentagon počinje jačati svoje snage na Bliskom istoku, šaljući novi jurišni brod s marinskom ekspedicionom jedinicom nakon što je Trump najavio intenziviranje napada u narednoj sedmici.
Visoki odbrambeni zvaničnici rekli su 13. marta za Radio Slobodna Evropa da Pentagon šalje kontingent marinaca, vjerovatno oko 2.500 pripadnika, na jurišnom brodu USS Tripoli.
RSE je kontaktirao Bijelu kuću, ali je upućen na Komandu centralnih snaga SAD-a (CENTCOM), koja je odgovorna za američke snage na Bliskom istoku. CENTCOM se nije odmah oglasio.
Portal Axios, koji je također izvijestio o raspoređivanju marinaca, navodi da Pentagon šalje i krstaricu s navođenim projektilima USS Robert Smalls i razarač s navođenim projektilima USS Rafael Peralta u regiju, zajedno s brodom Tripoli.
"Udarit ćemo ih vrlo snažno tokom sljedeće sedmice", rekao je Trump.
Predsjednik je kasnije u drugoj objavi na društvenim mrežama napisao da je Iran "potpuno poražen i želi dogovor, ali ne dogovor koji bih ja prihvatio".
Spremni i voljni pratiti brodove
Trump je ranije rekao da su Sjedinjene Države spremne i voljne da prate brodove kroz ključni Hormuški moreuz kako bi ih zaštitile od iranskih napada - potez o kojem, kako je rekao, razmišljaju i druge zapadne zemlje.
Na pitanje kada će Američka mornarica početi pratiti tankere, Trump je novinarima odgovorio: "To će se dogoditi uskoro", iako nije naveo vremenski okvir.
Američka administracija pokušava zaustaviti nagli rast globalnih cijena nafte usred poremećaja izazvanih američko‑izraelskim zračnim napadima na Iran, koji su počeli 28. februara, kao i naknadnim iranskim raketnim i dronskim napadima na arapske zaljevske saveznike SAD-a i druge zemlje.
Pariz također razmatra pratnju brodova
Francuska također razvija planove za formiranje koalicije koja bi štitila Hormuški moreuz kada se sigurnosne prilike stabiliziraju, naveo je Reuters, pozivajući se na dvojicu neimenovanih francuskih zvaničnika.
Usred rasta cijena energije, evropske zemlje traže načine da zaštite svoje brodove koji prolaze kroz moreuz. Francuska se pridružila Italiji u nastojanjima da postigne diplomatski dogovor s Iranom koji bi njihovim brodovima omogućio siguran prolaz, rekao je jedan zvaničnik.
Reuters je, pozivajući se na izvore, javio da je Iran dopustio prolazak dva indijska broda sa ukapljenim naftnim plinom, što predstavlja rijetku iznimku od Teheranove politike ometanja pomorskog saobraćaja.
Iranski lideri na ulicama
Nekoliko visokih iranskih zvaničnika, uključujući predsjednika Masuda Pezečkijana, izašlo je 13. marta na ulice Teherana na godišnji skup povodom Dana Al‑Kudsa u znak podrške palestinskom pitanju, uprkos intenzivnim zračnim napadima Sjedinjenih Država i Izraela.
Pokazujući prkosan ton, šef pravosuđa Golam Hosein Mohseni Ejdžei, nacionalni policijski komesar Ahmad-Reza Radan i ministar vanjskih poslova Abas Aragči također su se pridružili hiljadama Iranaca u prijestonici, prikazale su snimke državne televizije, dok se dim uzdizao iz više dijelova grada.
Novi vrhovni lider Irana, Modžtaba Hamenei, koji je naslijedio svog oca ubijenog u prvim američko‑izraelskim napadima, ostao je van javnosti usred pitanja o njegovom zdravstvenom stanju.
Američki ministar odbrane Pit Hegseth rekao je da je Hamenei vjerovatno ranjen i unakažen u napadu u kojem mu je ubijen otac, te je doveo u pitanje njegovu sposobnost da upravlja državom usred američkih i izraelskih udara na Iran.
Rano 14. marta ponovno su se čule jake eksplozije u centralnom Teheranu, iako detalji nisu odmah bili poznati.
SAD oplakuje pogibiju posade aviona
Sjedinjene Države također oplakuju nove žrtve među svojim vojnicima, nakon onoga što se čini sudarom dva aviona KC‑135 za dopunu gorivom u zraku iznad zapadnog Iraka.
CENTCOM je 13. marta saopštio da je svih šest članova posade poginulo u incidentu, koji je uključivao još jedan avion za dopunjavanje gorivom i nije bio povezan ni s neprijateljskom ni sa savezničkom vatrom.
Ovaj događaj je doveo broj potvrđenih američkih pogibija u ratu na 13, a nekoliko desetina je ranjeno, uglavnom u raznim iranskim raketnim napadima na američke baze u Zaljevu.
Francuska je također potvrdila smrt jednog vojnika čija je pogibija indirektno povezana s ratom u Iranu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je da je francuski vojnik poginuo u napadu dronom u autonomnoj kurdskoj regiji Iraka dok je pomagao iračkim snagama u antiterorističkim operacijama.
"Rat u Iranu ne može opravdati takve napade", rekao je.
Zapovjednik 42-godišnjeg vojnika isprva je rekao da je projektil ispalio iranski dron tipa Shahed. No, vojni portparol je kasnije rekao da je "prerano" utvrditi tačan model drona ili mjesto odakle je lansiran, dodajući da je istraga u toku.
Francuska ne učestvuje direktno u američko‑izraelskim vojnim operacijama.
Iranski napadi se nastavljaju
Iran je nastavio napade na Izrael, a izraelska vojska je rano 14. marta saopštila da "odbrambeni sistemi rade na presretanju prijetnji".
Turska je izvijestila da je iranski projektil presretnut iznad njenog teritorija zahvaljujući NATO odbrani, treći takav incident od početka rata.
Ankara je poručila da joj je "najviši prioritet" izbjeći uvlačenje u rat.
"Djelujemo vrlo oprezno u odnosu na zavjere, zamke i provokacije čiji je cilj uvući našu zemlju u rat", rekao je predsjednik Recep Tayyip Erdogan, obećavši "primjeren i odmjeren" odgovor nakon lansiranja projektila.
"Držati našu zemlju podalje od ove vatrene košnice naš je glavni prioritet", rekao je.
U međuvremenu, rano 14. marta čule su se eksplozije i u Kataru, a Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da evakuiše određena ključna područja.