Dostupni linkovi

Izborno varanje i pitanje biračkih lista izvan BiH


Centralna izborna komisija (CIK) BiH odbila je upis 27.960 birača u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH na predstojećim lokalnim izborima (ilustrativna fotografija)
Centralna izborna komisija (CIK) BiH odbila je upis 27.960 birača u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH na predstojećim lokalnim izborima (ilustrativna fotografija)

Tužilaštvo Brčko Distrikta pokrenulo je šest predmeta zbog sumnji na zloupotrebe u vezi sa prijavljivanjem građana tog grada, na sjeveru Bosne i Hercegovine, za glasanje izvan Bosne i Hercegovine (BiH). Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio glasnogovornik Tužilaštva Distrikta Brčko, Samir Beganović.

Tužilaštvo Distrikta Brčko je u okviru četiri predmeta identificiralo, za sada, šest osumnjičenih lica.

„Za četvoricu je određen jednomjesečni pritvor, a za lice koje je Tužilaštvu dovedeno u srijedu, (14. oktobra) je zatraženo određivanje ove mjere“, navodi Beganović.

On kaže kako je pored ovih otvoren još jedan predmet vezan za izborne nepravilnosti u kojem je osumnjičeno još jedno lice.

Tužilaštvo Distrikta Brčko u proteklih mjesec dana, zbog sumnji na izborne nepravilnosti zaprimilo je više prijava i tužbi. Četiri politička subjekta podnijela su Tužilaštvu pisani podnesak u kojem se ukazuje na moguće nezakonitosti na prijave birača za glasanje izvan BiH.

Pored toga, izborne nepravilnosti prijavljivali su i sami građani koji već jesu ili bi mogli biti oštećeni izbornim zloupotrebama, rečeno je za RSE iz ove pravosudne institucije.

Ko je nadležan i za koju oblast?

Tužilaštvo Brčko Distrikta jedno je od tri pravosudne institucije koje će se do 15. novembra, za kada su zakazani lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, morati baviti izbornim neregularnostima.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) sve prijave u kojima se navode određene neregularnosti u vezi biračkog procesa, prolsijedila je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. No, iz ove bh. pravosudne institucije su za Radio Slobodna Evropa izjavili kako su predmeti formirani, ali da u slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima kaznenih djela, će informirati nadležne pravosudne institucije - entitetske ili Brčko Distrikta.

„Prijave Centralne izborne komisije BiH razmatra postupajući tužitelj Tužilaštva BiH, te ukoliko ustanovi da postoje elementi krivičnog djela, onda predmet prosljeđuje nadležnom tužilaštvu po mjestu gdje se djelo dogodilo. Naprimjer, ako je u pitanju Tuzla, onda predmet ide Kantonalnom tužilaštvu u Tuzli na postupanje ili ako se krivično djelo desilo u Banjaluci, onda se proslijeđuje Okružnom tužilaštvu u Banjaluci“, navodi se u odgovoru Tužilaštva BiH.

Na nivou dva entiteta u BiH (Republika Srpska i Federacija BiH) postoje Vrhovni sud Federacije BiH i Vrhovni sud Republike Srpske. Njihova nadležnost je vezana za djelovanja po presudama pet okružnih sudova (Republika Srpska) i deset kantonalnih sudova (Federacija BiH).

Pored toga, na nivou dva entiteta postoje i Tužilaštvo Federacije BiH, koje postupa u slučajevima određivanja nadležnosti. To praktično znači da se bavi isključivo nejasnoćama koje od dva kantonalna tužilaštva će postupati na predmetu.

Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske zastupa pred Vrhovnim sudom Republike Srpske žalbe okružnih tužilaštava, te optužnice u predmetima u kojima je Vrhovni sud ukinuo prvostepene presude i odredio ponovno suđenje.

To pak znači da predmeti o počinjenim krivičnim djelima u izbornom procesu će se prosljeđivati kantonalnim, odnosno okružnim tužilaštvima u BiH.

Šta je Tužilaštvo moglo uočiti?

Za Denisa Čarkadžića, urednika portala Istinomjer, inicijative koja se bavi promocijom odgovornosti političkih partija koje participiraju u izvršnoj vlasti, kao i nosioca javnih funkcija koji imaju odgovornost prema građanima, prebacivanje djela vezanih za izborne zloupotrebe na niže instance predstavlja bježanje od odgovornosti Tužilaštva BiH.

„Državno Tužilaštvo je moralo preuzeti sav taj problem u svoje ruke. Zašto nije? To je pitanje za Tužilaštvo, ali smatram da je to potpuno pogrešno iz niza razloga, a po meni i moguće izbjegavanje odgovornosti, jer ovo jeste zaista veliki problem. Teško se oteti utisku da je sve ovo što se dešava sa tim prijavama za glasanje iz inostranstva jedna poprilično organizovana kampanja“, smatra Čarkadžić.

Centralna izborna komisija BiH objavila je na web stranici centralni birački spisak za glasanje izvan BiH. Nakon toga, brojni građani su ustanovili da su oni ili članovi njihovih porodica prijavljeni za glasanje van BiH, iako oni žive na području BiH.

„To je krivično djelo krađe identiteta“, kaže za RSE profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Dženeta Omerdić, dodajući da je Tužilaštvo BiH trebalo posmatrati ove izborne prevare sa aspekta krađe identiteta građana Bosne i Hercegovine s jedne strane, i s druge strane, ugrožavanja sigurnosti rada nadležnih državnih institucija na svim nivoima vlasti.

„Neko je upotrijebio lične podatke građana Bosne i Hercegovine, te iste podatke na specifičan način doveo u vezu sa poprilično upitnim dokazima o prebivalištu u nekim drugim zemljama, a za koje se ispostavilo da nemaju činjeničnu osnovu. Dakle, ne radi se o krivičnim djelima koji počinju i završavaju unutar kantonalnih, odnosno entitetskih granica, nego je riječ o zloupotrebi i kršenju prava pojedinaca na način da su uključeni ili nisu uključeni državni organi nekih drugih država, ali svakako da ovo krivično djelo u sebi sadrži znatan procenat ovih inostranih elemenata“, objašnjava profesorica Omerdić.

Šta je CIK do sada utvrdio?

Vehid Šehić, nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH, sada predsjednik Koalicije „Pod lupom“ koju čini pet nevladinih organizacija iz cijele Bosne i Hercegovine, čiji je cilj posmatranje izbora, navodi kako je 'činjenica da se s jedne adrese prijavljuje po 50-60 ljudi i da se na takav način manipuliše ovim institutom'.

Šehić kaže da Centralna izborna komisija ne može provjeriti sa tog spiska da li ti svi ljudi žive na tim adresama, te dodaje da se zbog toga „trebaju uključiti druge agencije koje treba da štite interese države i interese građana BiH i da se konačno ovom stane u kraj“.

„Ovdje je isključiva nadležnost Tužilaštva BiH, a ne nižih tužilaštava u Bosni i Hercegovini“, tvrdi Šehić.

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) odbila je upis 27.960 birača u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH na predstojećim lokalnim izborima.

Odluka je donesena na hitnoj sjednici CIK-a, održanoj 1. oktobra.

Utvrđeno je da će se na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH naći ukupno 101.771 birač, saopšteno je iz CIK-a.

Vehid Šehić podsjeća da se izborne neregularnosti u bh. izbornim procesima dešavaju od 2004. godine.

„Ovo je kontaminiralo izborni proces, premda još nije počela ni izborna kampanja. Šta će se sve dešavati na izbornim mjestima, to ćemo tek da vidimo, ali sam uvjerenja da će i tu biti pokušaja izbornih prevara, kao što je bilo i na prethodnim izborima“, smatra Šehić, dodajući kako se u većini slučajeva radi o krivičnom djelu koji ima i prekogranični karakter s obzirom na to da se ljudi prijavljuju da glasaju iz susjednih država, da se zloupotrebljava taj institut glasanja putem pošte.

„Po mom mišljenju, nadležnost u tom segmentu je na Tužilaštvu BiH, jer u ovaj čitav proces mora se uključiti i SIPA, da bi sa srodnim institucijama u susjednim državama utvrdila na koji način su ljudi prijavljeni da glasaju poštom, a da nikad nisu živjeli tamo“, kaže Šehić.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) rekli su za Radio Slobodna Evropa kako još uvijek nisu dobili niti jedan nalog Tužilaštva BiH, te da oni mogu postupati samo po njihovom nalogu.

Ranija iskustva nisu ohrabrujuća

Koalicija „Pod lupom“ je 2017. godine uradila analizu o izbornim nepravilnostima od 2006.-2016. godine, koja je obuhvatila, između ostalog, i rad tužilaštava na području čitave Bosne i Hercegovine.

„Tužilaštva u BiH su pokrenula ukupno 149 istraga i predmeta vezanih za krivična djela u vezi sa izborima u Bosni i Hercegovini u periodu od 2006.-2016. godine“, kaže Dario Jovanović, izvrnšni direktor Koalicije.

„Obeshrabruje činjenica da većina tih sudskih procesa ili istraga nije doživjela epilog na sudu, u smislu da se u velikom broju radi o naredbi o neprovođenju istrage ili prekidu istrage, ili ako je došlo do presude, radi se o kaznama koje su uglavnom uslovne ili novčane kazne“, kaže Jovanović.

Ranije su posmatrači Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) zabilježili slučajeve kršenja Izbornog zakona BiH, a zbog svega je upućeno 69 prijava Centralnoj izbornoj komisiji koje se u najvećoj mjeri odnose na zabranjeno oglašavanje van perioda izborne kampanje, ali i druge slučajeve zloupotreba javnih resursa za izbornu promociju.

CIK je po prijavama TI BIH već kaznio šest političkih subjekata, dok se još čeka ishod ostalih postupaka.

Prije službenog početka izborne kampanje zabilježeno je i 78 većih stranačkih skupova koji su po svom karakteru bili predizborni.

I posmatrači Koalicije „Pod lupom“ zabilježili su 238 slučajeva izbornih nepravilnosti, a od toga 81 slučaj se odnosi na preuranjenu, zakonom zabranjenu kampanju u svakoj trećoj opštini ili gradu u Bosni i Hercegovini.

Koalicija "Pod lupom" ustanovila je da se među izbornim nepravilnostima našla i zloupotreba javnih resursa i zloupotreba funkcija, najčešće kroz intenziviranje javnih radova i učešće javnih službenika u kampanji političkih subjekata.

Na poštivanje Izbornog zakona, ali i zaštitu izbornog procesa pozvali su i iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH).

“Pozivamo sve bh. građane da provjere svoje podatke prema listi za glasanje iz inostranstva koju je CIK objavio i prijave sve nepravilnosti. Svako ima svoju ulogu u izbornom integritetu”, objavljeno je na Twitter nalogu.

XS
SM
MD
LG